Mate ima šest godina.
Ide u vrtić i ni u čemu ne zaostaje za svojim vršnjacima. No, moglo je biti bitno drugačije, i da su prognoze bile točne, on još uvijek ne bi hodao.
Kada je imao šest mjeseci zarazio se pneumokokom. Nikad nije otkriveno gdje niti kako, ali pretpostavljalo se da se bakterija naselila u nos.
Na Veliki petak životno ugrožen primljen je u šibensku bolnicu. Došlo je do komplikacija. Meningitis, sepsa... Do tada potpuno zdravo dijete borilo se za život. Pet dana je proveo u šibenskoj bolnici, sljedećih 27 u splitskom KBC-u. Život je bio spašen, ali ustanovljeno je da je motorika jako stradala, piše Jutarnji list.
Crne prognoze
- Prognoze su bile takve da Mate neće prohodati do sedme godine, a i tada je bilo upitno što i kako dalje. Kasnije smo se liječili u Zagrebu gdje je išao na rehabilitaciju. Mate je pobijedio i 20 mjeseci kasnije je prohodao - priča Matina mama Iva Baus.
No, oko Matina prvog rođendana saznali su da je ostao potpuno gluh na oba uha.
- Deset dana prije drugog rođendana dobio je umjetnu pužnicu, a s obzirom na to da je bio dijete koje je prije čuo, brzo je i progovorio - kaže Iva i dodaje da je Mate prije ugradnje pužnice cijepljen 10-valentnim cjepivom, a nakon 13-valentnim, jer su smatrali da ovo prvo ipak nije dovoljna zaštita.
Inače, pneumokokna bolest je termin koji se koristi za bolesti koje uzrokuje bakterija Streptococcus pneumoniae. Ozbiljne bolesti koje pneumokok može prouzročiti su upala pluća, meningitis i febrilne bakterijemije, dok su upala srednjeg uha (otitis media), bronhitis i upala sinusa (sinusitis) obično blaže manifestacije bolesti prouzročene pneumokokom. Upravo zbog komplikacija, ali i moguće prevencije bolesti odlučeno je da cjepivo protiv pneumokoka ide na listu obveznog cijepljenja.
Pismo ministru
Naime, sva djeca koja će biti rođena od 1. siječnja 2019. godine cijepit će se protiv pneumokoka. No, ono što se ne zna, jest koje će cjepivo biti na listi, 10-valentno ili 13-valentno.
- Mi nismo stručnjaci, nismo liječnici, ali smo zbog Mate razgovarali s nizom stručnjaka. Ipak, u ovom slučaju govorim kao roditelj s iskustvom koje ne želim nikome. Djeca se trebaju maksimalno zaštititi i zato apeliram na sve - kaže Iva Baus, koja je poslala i pismo ministru Milanu Kujundžiću.
Među ostalim, Matini roditelji pitaju ministra kojim bi cjepivom cijepio svoju djecu i unuke? “Biste li odabrali najbolje što postoji na tržištu ili ono najpovoljnije? Apeliramo ministre da učinite sve da za našu djecu dobijemo najbolje cjepivo koje postoji, a ne povoljniju, lošiju verziju. Ne sviđa nam se niti izraz ‘bolje išta, nego ništa’ - što to znači?”, pišu mu roditelji koji traže 13-valentno cjepivo.
Prof. dr. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece na Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, kaže kako je neupitno treba li cjepivo biti na listi obveznog cjepiva.
- Naravno da se struka zalaže za 13-valentno cjepivo koje pokriva više od 10-valentnog, no pitanje je što će biti naručeno. Ne može se reći da je manjevalentno cjepivo lošije kvalitete jer to nije točno, samo ne pokriva kao ovo viševalentno - kaže prof. Tešović. Smatra da će osim mišljenja struke, biti važna i financijska konstrukcija, odnosno razlika u cijeni.
Postupak nabave
- Neke zemlje besplatno imaju 13-valentno, neke ne. Dok pojedine zemlje imaju besplatno 10-valentno, a roditelji koji žele 13-valentno mogu pokriti razliku u cijeni - kaže prof. Tešović.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) kažu kako je postupak javne nabave cjepiva protiv pneumokoka za Program obveznog cijepljenja 2019. - 2021. u tijeku. No, navode kako je sukladno čl. 290 ZJN (NN120/160), tajan do donošenja odluke javnog naručitelja.
- Javni naručitelj u postupcima javne nabave cjepiva ne koristiti samo cijenu kao kriterij za odabir ponude, nego se koriste i necjenovni kriteriji poput broja serotipova sadržanih u cjepivu i sl., gdje cjepivo s većim brojem serotipova dobiva određenu prednost pred cjepivom s manjim brojem, a u skladu s dostupnim podacima o većoj koristi od dodatnih serotipova - kažu u HZJZ-u.