StoryEditor
Hrvatska i svijetNonsensi PDV-a na hranu

Zašto dvije vrećice sušenih marelica istog proizvođača i težine imaju različitu cijenu? Doznajte kako uštedjeti na spizi i zašto se više isplati kupovati rashlađeno nego smrznuto meso

28. travnja 2019. - 14:43

Dvije vrećice sušenih marelica istog proizvođača i težine, koje jedna do druge stoje na polici trgovine, mogu imati različite cijene. Premda je u oba slučaja riječ o istom sušenom voću, porez na dodanu vrijednost može iznositi i 13 i 25 posto.

Ako ste odabrali sušeno voće ili orašaste plodove obrađivane sumporiranjem, cijena će biti niža jer za obradu sumporiranjem ide 13 posto PDV-a, ali ako je odabir pao na ušećereno, prženo, usoljeno, posipano šećerom i slično sušeno voće i orašaste proizvode, onda je cijena zbog metoda obrade veća jer je na takve namirnice PDV 25 posto.

Slično je sa salatom. Kupite li dvije posudice s mješavinom narezane i oprane salate, iste težine i prodavača i u istoj trgovini, mogli biste se iznenaditi što jedna košta, primjerice 22,60 kuna, a druga 25 kuna.

Komplicirani izračun

Ako želite proći jeftinije, birajte posude ili vrećice sa salatom bez zrna soli i kapi ulja jer na takvu salatu PDV iznosi 13 posto, a svaka kap i mrvica začina, ulje, ocat, sezam, malo papra, mala rajčica ili komadić svježeg sira, PDV podiže na 25 posto, a s time i cijenu.

Kupujete li jestivo cvijeće, ne morate razmišljati, njemu je PDV 25 posto, bilo ono cijelo ili natrgano na latice, miješano s drugim dodacima, šećereno ili sumporirano.

Čini li vam se sve ovo ludorijom i nonsensom? E pa svi misle da je lako biti poreznik i carinik. A nije.

Evo, njihov resorni ministar lani odluči sniziti PDV na neku hranu s 25 na 13 posto. I što tu ima problematično, pitat će se neki, kao da je teško izračunati novi porez? Nije, ali je kompliciranije nego ste mislili.

Da bi se znalo koliki je porez na zdjelicu salate s natrganim listovima salate, mora se znati upada li ta salata u skupinu proizvoda koja ulazi u nižu poreznu stopu i ima li i kap ulja.

Ima li kap ulja, odmah je jasno da je PDV 25 posto. Ako nema začina, nego je u vrećici ili posudici mješavina listova različitih salata, onda se porez određuje prema proizvodu kojeg je najviše, u protivnom prema posljednjem navedenom na nomenklaturi.

Komplicirano? Dakako, trustovi mozgova u Carinskoj i Poreznoj upravi moraju odrediti o čemu se radi i kojoj vrsti pripada svaki list salate, da bi znali carinsku oznaku, a onda poreznici uzimaju pravilnike u ruke i traže stopu poreza za određenu oznaku.

To bi bila naša slobodna interpretacija odgovora koji su objavljeni na stranicama Porezne uprave.

Marićeva odluka

Da je, recimo, ministar financija odlučio spustiti PDV svoj hrani u zemlji i da je oporezuje stopom od 13 posto, problema bi bilo manje. Zdravko Marić, ministar financija, krajem je prošle godine bio govorio da bi želio jednog dana, kada za to bude fiskalnih mogućnosti, porez na dodanu vrijednost na svu hranu spustiti na jednaku stopu.

Tako je tada bio objašnjavao da se porezom na dohodak ne može pomoći onima s malim plaćama, jer ih milijun i pol i ne plaća taj porez zbog malenih plaća, pa je bio uvjeren da će im pomoći spuštanjem stope PDV-a s 25 na 13 posto na meso i ribu, voće, povrće, pelene, svježa jaja. I čovjek je potez povukao, promijenjeni su i zakon i pravilnik o PDV-u.

Porezna uprava od distributera nekih od proizvoda koji su ove godine dobili nižu poreznu stupu prima pitanja i objavljuje mišljenja po kojim bi se stopama nešto trebalo oporezivati.

Prije nego donese odluku, pitanje proslijedi Carinskoj upravi koja klasificira sve proizvode i prema odgovoru carinika zna se o kojoj se vrsti proizvoda radi i s kojom oznakom, a onda u zakonu i pravilniku o PDV-u traži ta oznaka.

Sa svakim od tih pitanja otvara se nekakva mala Pandorina kutija muka što jest povrće i voće, kako nešto oporezivati, kako oporezivati mješavine tih proizvoda, a svaki će distributer i proizvođač u kojoj god državi živio nastojati dobiti blaži porezni tretman i nižu stupu.

Evo primjera. Porezna uprava objavila je ovih dana pitanje distributera može li se sniženom stopom PDV-a od 13 posto oporezivati samo sušeno voće ili sušeno voće može biti i ono s dodacima sumpora, šećera, soli, primjerice prženi ili ušećereni bademi, usoljeni indijski orah, suhi ananas posipan šećerom, suhi ananas u prahu i slično te kako se jestivo cvijeće razvrstava.

Porezna tako odgovara da se svježim i suhim voćem i orašastim plodovima, neovisno jesu li oljušteni ili oguljeni, smatraju kokosov i brazilski orah, indijski oraščići i ostali orašasti plodovi, svježe ili suhe banane, datulje, smokve, ananas, avokado, guava, mango i mangostin, agrumi, grožđe, dinje, lubenice i papaje, jabuke, kruške i dunje, marelice, trešnje i višnje, breskve, nektarine, šljive i divlje šljive, ostalo svježe i suho voće, mješavine orašastih plodova ili suhog voća...

Ananas bez šećera

Poreznici navode kako je razvrstavanje pojedinih dobara u oznake u nadležnosti Carinske uprave, pa su od kolega zatražili očitovanje.

Kad su ga dobili, distributeru citiraju da suho voće i suhi orašasti plodovi mogu biti djelomično rehidrirani ili obrađeni u svrhu zbog konzerviranja ili stabiliziranja, toplinskom obradom, sumporiranjem, dodatkom sorbinske kiseline ili kalijeva sorbata, a još može zbog ljepšeg izgleda biti dodano biljno ulje ili male količine glukoznog sirupa, uz uvjet da zadrže svojstvo suhog voća ili orašastih plodova.

Takvi proizvodi ulaze u nižu poreznu stopu, dok sve druge obrade znače veći PDV od 25 posto.

Suhi ananas u prahu koji ne sadrži šećer oporezuje se PDV-om po sniženoj stopi od 13 posto, a ako ga sadrži, s 25 posto poreza kao i jestivo cvijeće.

Jasno je znači da sa svakom mrvom papra, soli, kapi ulja i listom salate netko mora zaposliti ruke i mozgove da bi se znalo koliko će poreza država ubrati. Pa je sasvim jasno zašto stručnjaci koji se porezima bave hvale što jednostavnije sustave.

Mi bismo možda prije pohvalili ideju ministra financija koji je želio svoj hrani spustiti PDV.

 

Rashlađeno jeftinije, smrznuto skuplje

Mislite li da su samo salate i voće problematični, ljuto se varate. Porezni obveznik pitao je mogu li se soljena crijeva oporezivati sniženom stopom PDV-a od 13 posto.

I poreznici, udruženih snaga s carinicima, pišu poduzetniku da se sniženom stopom oporezuje svježe ili rashlađeno meso i jestivi klaonički proizvodi od goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva, a takvima se smatraju i jestiva crijeva, mjehuri i želuci tih životinja.

No, nije svejedno od kakvih namirnica radite tripice ili kobasice, po stopi od 13 posto napravit ćete ih samo ako kupujete svježe ili rashlađene želuce i crijeva, dok po 25 posto PDV-a idu smrznuti, soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni jestivi dijelovi životinja.

A što ćemo s cvijećem tikava?

I još jedan mali problem za carinsko-porezne snage. Neki u Dalmaciji jedu cvjetove tikve. Oni koji su ih probali, lagano pržene u francuskom tijestu, kažu da su vrhunska poslastica.

Cvijeću je PDV 25 posto. Tikva je povrće i cvijeće raste samo na svježim tikvama. Kakav bi bio porezni tretman tog cvijeća ako se prodaje nakon što se ubere s tikvi ili se kupi neotrgnuto na tikvama, pitanje je sad?

item - id = 600954
related id = 0 -> 1131803
related id = 1 -> 1088780
19. siječanj 2022 03:05