Zadnjih 15 godina u Slovačkoj plaće rasle 1049 eura, a u RH 327 eura; prije toga, domaće plaće u gospodarstvu bile su dvaput veće od Slovačkih

Hrvatske bruto plaće zaposlenih u gospodarstvu u usporedbi s ostalim tranzicijskim zemljama čine se na prvi pogled pristojnim ako je čovjek zadovoljan time da nismo na posljednjem mjestu i što nas polako i sigurno sustižu ostale zemlje. Neke su nas već pretekle, poput Češke koja je prije pet godina preskočila hrvatske bruto plaće u gospodarstvu, a godinu dana kasnije prestigla nas je i Slovačka. Ostale zemlje grabe naprijed znatno brže i znatno više povećavaju svoje plaće, tako da je pitanje koliko ćemo kliznuti nisko za tri godine.
U posljednjih pet godina Hrvatska je imala najslabiji rast bruto plaća u gospodarstvu među svim tranzicijskim zemljama. Taj je rast u Hrvatskoj iznosio svega 105 eura, nešto bolja je Mađarska u kojoj su u tom razdoblju plaće porasle 129 eura, dok sve ostale tranzicijske zemlje imaju rast koji je tri, pa i četiri puta iznad hrvatskog i kreće od 304 eura do 424 eura.
Hrvatska je među osam zemalja lani bila četvrta po 1443 eura bruto plaće u gospodarstvu. Rad se o bruto plaći od 10.821 kune od koje se radniku samcu koji ne plaća prirez, nakon što plati porez na dohodak od 1117 kuna i 2164 mirovinskog doprinosa ostane neto od tisuću eura ili 7539 kuna.
Slovenija je među svim tranzicijskim zemljama prva s bruto plaćom koja je gotovo dvostruko veća od hrvatske i iznosi 2468 eura, a još 2015. slijedila je visinom bruto plaće Hrvatska, a onda nas je preskočila Češka koja je danas druga s 1796 eura plaće, a 2016. godine Hrvatsku je s trećeg na četvrto mjesto zbacila Slovačka u kojoj je prošle godine prosječna plaća radnika u gospodarstvu iznosila 1636 eura. Prije desetljeća i pol, hrvatska je bruto plaća zaposlenih u gospodarstvu od 1116 eura bila gotovo dvaput veća od tadašnjih slovačkih 586 eura, dok je češka bruto plaća u gospodarstvu bila 800 eura. Od tada do početka ove godine, bruto plaće u Slovačkoj porasle su za 1049 eura, a gotovo tisuću eura Češkoj. Slovačka je među svim tranzicijskim zemljama u tom razdoblju imala najveći rast bruto plaća od čak 178 posto, pa tako danas Slovak u jednom mjesecu zaradi plaću koliku je prije 15 godina dobio za tri mjeseca rada.
Bruto plaće u Hrvatskoj porasle su tijekom 15 godina za 327 eura, a slabije su u tom razdoblju rasle samo mađarske bruto plaće u gospodarstvu, svega 273 eura. Četiri zemlje koje još uvijek imaju manje bruto plaće od hrvatske bušte značajno su smanjile nekadašnje golemo zaostajanje i danas se može kazati da su na par koraka od prestizanja Hrvatske. Poljaci su nam najbliži i zaostaju samo mrvicu, a u proteklom razdoblju su svoje plaće više nego udvostručili, slijede Rumunji kojima su plaće povećane gotovo četiri puta, Mađari i Bugari. Prije 15 godina bugarska je bruto plaća u gospodarstvu bila 243 eura i od onda je porasla za 650 eura...
Tako kad idući put netko bude govorio o plaćama, trendovima i tome kako imamo prevelike plaće u odnosu na druge zemlje, vrijedi mu kazati da smo valjda sada dosegnuli pravu razinu. Polako se približavamo nekim drugim pokazateljima po kojima ne blistamo među zemljama EU-a. Tako je BDP po stanovniku mjeren paritetom kupovne moći u Hrvatskoj je lani bio na 64 posto europskog prosjeka, a lošija je bila samo Bugarska koja je na 55 posto, dok su nas još ranije prestigli i Poljska, Slovačka, pa i Rumunjska čiji je BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći na 71 posto europskog prosjeka. Dok su primjerice, Česi i Slovaci provodili porezne reforme, uklanjali administrativne barijere, privatizirali i privlačili strane ulagače, Hrvatska je imala visoke poreze, visoku birokratizaciju, podizala javni dug... Ima i ekonomista koji će reći da su današnji odnosi razvijenosti Češke, Slovačke, Poljske i Hrvatske mnogo su sličniji onima otprije stotinu godina, nego onima s početka devedesetih prošlog stoljeća i da su te zemlje i prije sto godina bile razvijenije.
S.Stapić