StoryEditor
Hrvatska i svijetNe od lošeg vina

Vinare boli glava jer državne mjere za pomoć sektoru nisu dovoljne za ublažavanje šteta nastalih zbog pandemije koronavirusa

Piše Stanislav Soldo
21. studenog 2020. - 12:07
Split, 240514. U Dioklecijanovim podrumima se odrzava Vinski podrum - 2. Sajam vina i delicija pod pokroviteljstvom lista Slobodna Dalmacija.Nikola Vilic/ Cropix

Država je u krizi oko korone osigurala značajna sredstva vinskom sektoru, ali to ni približno nije dovoljno za ublažavanje šteta.
Prodaja vina ima izrazito sezonski karakter, odnosno u značajnom postotku je u vezi s turističkom sezonom, koja je zbog pandemije podbacila. Prema statističkim podacima, ljetošnja prodaja vina je prepolovljena u usporedbi s prošlom godinom.
Kako bi se barem malo ublažili loši učinci pada prodaje, država je u okviru poticajnih mjera sektoru vinarstva, vinarima i vinogradarima isplatila 10,1 milijun kuna. Riječ je o vinskoj omotnici, koja je za razliku od prethodnih godina gotovo u cijelosti iskorištena baš zbog pandemije. Država je poticala promidžbu hrvatskih vina na tržištima trećih zemlja te restrukturiranje i konverziju vinograda, a uvedene su i dvije nove interventne mjere: destilacija vina u medicinski alkohol u kriznim slučajevima i potpora za krizno skladištenje vina.

Preko Nacionalnog programa u petogodišnjem programskom razdoblju iz Europskog fonda i hrvatskog proračuna osiguran je godišnji fond od 11 milijuna eura, odnosno u pet godina ukupno više od 55 milijuna eura za razvojne projekte iz sektora vinarstva i vinogradarstva, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Iako je država pokušala ublažiti štete, vinari na terenu nisu zadovoljni mjerom „Destilacija vina u kriznim slučajevima“. Naime, svi s kojima smo razgovarali drže da je cijena od oko pet kuna za litru vina preniska, poglavito ako se uzmu vrhunska vina. Dodatna je mjera potpora za krizno skladištenje u iznosu od 0,6 kuna po litri za mjesec dana skladištenja.
Međutim, to ne može spasiti vinarsko-vinogradarski sektor, koji je zbog nekontroliranog uvoza nižekvalitetnih vina posljednjih godina grcao u problemima.

U Hrvatskoj se stalno govori o viškovima vina dok se istodobno smanjuju površine pod vinogradima. Ti viškovi nisu rezultat domaće proizvodnje već prevelikog i nekontroliranog uvoza jeftinih vina, najčešće niže kvalitete, koji s obzirom na niži standard građana u Hrvatskoj imaju prođu.
- Svi vinari imaju zalihe, ali sreća je ta što je ovogodišnja berba bila prosječna, imamo manje količine, ali bolju kvalitetu. Zima je pred nama i kao jedini način prodaje ostaju nam trgovački lanci i maloprodaja, ali time nikako ne možemo nadoknaditi izostanak turističke sezone - ističe pelješki vinar Jozo Rabušić, koji smatra da od djelomičnog destiliranja zaliha vina nema velike koristi.
- Otkup vina za destilaciju po cijeni od oko pet kuna (ovisno o količini alkohola), što je daleko ispod proizvodne cijene, neće spasiti vinare, jer će se dio zaliha vina destilirati, a s druge strane će se uvoziti jeftina vina - pojasnio je Rabušić.
 

Izdvojeno

01. prosinac 2020 03:54