U koronakrizi će nam, ipak, rasti plaće! Oni s prosječnim primanjima od 6.722 kune u siječnju će dobiti skoro 200 kuna više

Prosječne plaće, koje trenutačno iznose 6722 kune, od iduće godine porast će za 172 kune.

Vlada je u javnu raspravu poslala paket poreznih zakona koji predviđaju izmjene u oporezivanju dohotka, dobiti i dodane vrijednosti te zakona o fiskalizaciji - što bi trebali startati 2021. godine. Među izmjenama je jedna motivirajuća za banke kojima se kao porezno priznati rashod priznaju otpisani krediti građanima i poduzetnicima, što bi ih trebalo potaknuti na konačni otpis dugova i destimulirati da potraživanja prodaju agencijama.

Najvažnije izmjene u oporezivanju dohotka su snižavanje poreznih stopa od 12, 24 i 36 posto na 10, 20 i 30 posto i rezultirat će povećanjem plaća svima onima koji plaćaju porez na dohodak. Vlada procjenjuje da će te promjene stopa smanjiti prihode proračuna jedinica lokalne i područne samouprave za 1,99 milijardi kuna.

Oko 60 posto građana koji su obveznici poreza na dohodak uopće ne plaća taj porez i bili bi sretni da ga plaćaju jer bi to značilo da su im plaće veće od onih koje primaju i da im se ima što oporezivati. Ovako, kad se s njihovih bruto plaća plate doprinosi i na ostatak se priznaju osobni odbici ili olakšice koje imaju pravo na sebe i uzdržavane članove obitelji, mnogima ne ostane ni lipa za oporezivanje.

Najavljeno smanjenje poreznih stopa neće donijeti nikakvo povećanje plaća zaposlenim samcima s plaćama koje ne prelaze 4000 kuna, zaposlenim s jednim djetetom i plaćama manjim od 5750 kuna, zaposlenim s dvoje djece i plaćama ispod 8250 kuna. Dogodine će 4500 kuna plaće samca koji plaća prirez od 15 posto porasti za 32 kune, za koliko će profitirati smanjenjem poreza s 24 na 20 posto, njegov kolega bez uzdržavanih članova obitelji na poreznoj kartici s plaćom od 5000 kuna može računati na povećanje plaće od 63 kune.

Javni bilježnici u akciji

Kako raste dohodak, raste i svota poreza koji se skida s njega pa je i korist od smanjenja poreznih stopa veća. Tako će zaposleni bez uzdržavanih članova obitelji koji živi u Splitu i drugim gradovima sa stopom prireza od 15 posto i prima plaću od 8000 kuna dogodine dobiti povećanje plaće od 254 kune zbog poreznog rasterećenja, onaj s 10.000 kuna plaće u siječnju će primiti 10.381 kunu, dok će osoba s 15.000 kuna plaće primiti 15.699 kuna.

Sadašnja mjesečna neto plaća od 20.000 kuna samca koji plaća prirez od 15 posto oporezuje se stopom poreza na dohodak od 24 posto, dogodine će zbog smanjenja stope poreza na 20 posto porasti na 21.016 kunu. Veliko je to povećanje, ali je i porez koji se trenutno plaća velik i iznosi 6099 kuna poreza na dohodak i prireza.

U sklopu predloženih izmjena poreza na dohodak je i pošteda za nacionalne naknade za starije osobe koje ulaze u primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i ne uzima ih se u obzir pri utvrđivanju prava na odbitak za uzdržavane članove. Također, od iduće godine bi javni bilježnici poreznicima trebali dostavljati isprave o ovjerenom potpisu za najamnine i zakupnine te će Porezna uprava po službenoj dužnosti na temelju podatka od javnih bilježnika utvrđivati poreznu obvezu.

U paketu zakona je i izmjena poreza na dobit radi rasterećenja malih i srednjih poduzetnika te je predviđeno da se za prihode do 7,5 milijuna kuna smanjuje porezna stopa s 12 na 10 posto, čime će se obuhvatiti više od 93 posto poreznih obveznika, prognoziraju iz Vlade.

S 12 na 10 posto padaju sve stope poreza na dohodak od kapitala ostvaren od dividendi i udjela u dobiti. Nadalje, Vlada je u prošloj reformi pojednostavila oporezivanje inozemnih izvođača, umjetnika, zabavljača i sportaša, plaćanjem poreza po odbitku po stopi od 15 posto koja će od iduće godine biti 10 posto, što bi trebalo koristiti turizmu.

Lakša prijava varalica

Vlada želi potaknuti banke na otpis kreditnih potraživanja od građana i poduzetnika i destimulirati prodaju agencijama za otkup potraživanja. Motivirajuće za banke trebalo bi biti to što će im porezno priznatim rashodom biti iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kredita s pripadajućim kamatama iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.

Osim toga, nalaže se obveza bankama da dostave dužniku i jamcu pisanu izjavu o prestanku njihove obveze u navedenom iznosu otpisa, pri čemu iznos otpisanog duga neće biti uključen u oporezive prihode, odnosno primitke.

U paketu zakonskih izmjena koje startaju dogodine su i one koje se tiču obveznika fiskalizacije koji će na računima morati imati Quick Response kod ili QR kod. Uvođenjem tog koda će se građanima, koji su poreznicima proteklih godina poslali 40 milijuna računa u nagradnoj igri "Bez računa se ne računa", omogućiti još lakša prijava računa skeniranjem dvodimenzionalnoga grafičkog koda mobitelom s fotoaparatom umjesto upisivanja niza brojeva i slova.

Za poduzetnike, male i velike, tvrtke, obrtnike, slobodne profesije, njih oko 87 tisuća s obvezom izdavanja fiskalnih računa, ova je godina ostavljena za pripremu i prilagodbu svojih fiskalnih rješenja i blagajni.

Kalkulator

6722

kune trenutačno iznosi hrvatska prosječna plaća

172

kune trebalo bi iznositi njezino povećanje

1,99

milijardi kuna iznos je za koji će se umanjiti prihodi lokalnih samouprava

32*

kune iznosit će povećanje plaće za samca s plaćom od 4500 kuna

254*

kune 'povišice' dobit će samac s plaćom od 8000 kuna

*ovisi o mjestu u kojem živi, odnosno o prirezu