Iako će tek tijekom rujna imati precizne podatke o broju ovogodišnjih učenika koji su upisali prvi razred osnovne škole, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u ovome trenutku barataju okvirnom brojkom od 35 tisuća učenika koji u ponedjeljak prvi put kreću u školu. Prema dostupnoj statistici, u prošloj školskoj godini bilo ih je 35.794, a najveći broj učenika koji kreću u osnovnu školu, Hrvatska je u posljednjih deset godina imala u školskoj godini 2016./2017., kad ih je upisano 42.217. Otad do danas svaka generacija prvašića manja je od 40 tisuća, a u prošloj školskoj godini prvi put bilo ih je manje od 36 tisuća.
Ukupno je osnovaca i srednjoškolaca u protekloj školskoj godini bilo 453.605, što je za 55.600 učenika manje nego prije deset godina. Riječ je o padu od 11 posto. Promatrano po županijama, podaci Školskog e-Rudnika, aplikacije Ministarstva, pokazuju da je najveći pad broja učenika imala Vukovarsko-srijemska županija, koja je u deset godina izgubila čak 29 posto školaraca, odnosno njih 6824. Slijede ju Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija s 28 posto manje učenika u odnosu na školsku godinu 2013./2014. Sisačko-moslavačka županija ima 24 posto manje učenika, a Osječko-baranjska njih ravno 20 posto, dok je, primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji deset posto manje školaraca nego prije deset godina (oko 6000 učenika). Jedino pozitivan višegodišnji trend ima Istarska županija (porast od 2,47 posto učenika) te Grad Zagreb (dva posto).
Područne škole
Prema podacima Ministarstva, u deset godina ugašeno je 158 škola - 38 matičnih i 120 područnih. Kao i prije, najbrojnije matične škole u Hrvatskoj su one koje imaju između 301 i 500 učenika, a takvih je u prošloj školskoj godini bilo 365, odnosno 28 posto. Nekad je postojala samo jedna matična škola s do deset đaka, a danas je takvih deset. Broj škola s 11 do 50 učenika, u odnosu na 2013./2014., povećan je s 38 na 47. U padu je broj "velikih" škola, onih s više od 750 učenika. Prije deset godina je 96 škola imalo između 751 i 1000 učenika, a sad ih je 61. Broj najvećih škola, onih s više od 1000 učenika, pao je za upola i sada ih je samo 15.
Najveći broj (malih) područnih škola ima Osječko-baranjska županija - 106, a slijede Splitsko-dalmatinska (100) i Zadarska (79). Zagrebačka županija ima 70 područnih škola.
Otočnih škola prije deset godina bio je jednak broj kao u školskoj godini 2022./2023. - 122, s ukupno oko 10.600 učenika. Ostao je gotovo jednak broj brdsko-planinskih škola (s 30 je pao na 29), no njihov se broj učenika značajno smanjio - prije ih je bilo 6748, a sad 4730. Ukupno, broj škola od posebne državne skrbi ostao je isti - 66, no u njima je broj učenika pao sa 17.607 na 11.966.
Plesne i glazbene
Na jeziku nacionalnih manjina u prošloj školskoj godini školovalo se 3275 učenika u 72 škole, dok je školske godine 2013./2014. bilo 76 takvih škola s 3520 učenika.
U školskoj godini 2013./2014 škole u Hrvatskoj imale su u prosjeku 19 učenika po razredu, s rasponom od zagrebačkih 22 do ličkih 15. Brojke za prošlu školsku godinu su sljedeće: u prosjeku u razredima sjedi 17 učenika, pri čemu u zagrebačkim školama okruglih 20, a u ličko-senjskima 13. Ipak, i dalje 30-ak posto škola radi u dvije smjene, a ukupno deset škola radi u tri smjene.
U Školskom e-Rudniku dostupan broj ponavljača otkriva da je 2013./2014. takvih učenika bilo 5082, a sad ih je 56 posto manje - 2222. Manje je i učenika glazbenih i plesnih škola: prije deset godina takve je škole pohađalo više od 6000 učenika, a sad ih je oko 500 manje.
Inkluzija je dovela do porasta broja učenika s teškoćama. Prije deset godina njih je bilo u prvim razredima osnovnih škola 2,42 posto u odnosu na 3,30 posto u prošloj školskoj godini, dok je u osmim razredima 2013. upisano 7,42 posto učenika s teškoćama, a u 2023. ih je 11,71 posto. Ukupno, u redovne školske programe uključeno je 33.788 učenika s teškoćama, od kojih je oko 28 tisuća u osnovnim školama. Školske godine 2013./2014. u redovnom programu bilo je gotovo 13.500 učenika s teškoćama manje nego sad.
Jedina brojčana konstanta čini se omjer muških i ženskih u školskim klupama. Prije deset godina, kao i sad, riječ je o omjeru 49:51 u korist muške školske populacije.
Cjelodnevna škola: Pobuna prestala, škole spremne za eksperimentalnu nastavu
U dvjema školama u kojima je dio roditelja okupljenih u građanske inicijative predao ustavnu tužbu jer je, kako tvrde, odluka o ulasku u projekt cjelodnevne škole donesena protivno Zakonu o odgoju i obrazovanju, situacija se smiruje, potvrđuju ravnatelji OŠ Novi Marof i OŠ Draganići. Tvrde da je sve spremno za početak eksperimentalnog programa koji nudi mogućnost duljeg boravka učenika u školi, besplatne obroke, udžbenike i druge nastavne materijale te niz izvanškolskih aktivnosti.
Marica Jurčić, ravnateljica OŠ Draganići, kaže kako se normalno pripremaju za prvi dan nastave.
- Pripremamo učionice, udžbenike i druge materijale, učitelji su preuzeli zaduženja, dogovoreni su prijevoz i prehrana - pojašnjava ravnateljica škole s 204 učenika u deset razrednih odjela, od kojih je 30 prvašića. Potvrđuje kako nije dobila najavu da roditelji neće dovoditi djecu na nastavu zbog otpora cjelodnevnoj školi. Ipak, jedno je dijete ispisano iz škole zbog protivljenja roditelja projektu cjelodnevne škole.
Odvjetnik dvaju građanskih inicijativa roditelja je prilikom predaje ustavne tužbe izjavio da su, ako do ponedjeljka ne stigne nikakva odluka Ustavnog suda, roditelji spremni na prosvjede i građanski neposluh. Kao razloge zbog kojih se roditelji protive sudjelovanju u eksperimentalnom programu naveo je nedostatak prostora, sportske dvorane, blagovaonice, kao i to da učitelji nisu dovoljno pripremljeni za projekt.
Navedene nedostatke demantiraju u obje škole. Ravnatelj OŠ Novi Marof, Anđelko Bošnjak, tvrdi kako je za početak nastave sve spremno i zahvaljuje roditeljima na suradnji. Ovih su dana, naime, održali u školi vijeće roditelja, no po ravnateljevoj tvrdnji, nikakvih problema nije bilo.
- Nitko od roditelja nije najavio da neće slati dijete na nastavu niti da neće preuzeti besplatne udžbenike - kaže ravnatelj Bošnjak.