-Uvjeren sam da je omikron još uvijek SARS virus koji uzrokuje teške kliničke slike i da nije, kao što neki govore i misle evoluirao u virus prehlade. Međutim, moramo znati da je omikron ipak došao u trenutku kada je u Hrvatskoj podosta ljudi cijepljeno sa dvije doze, a dosta ih je primilo i treću i kada imamo puno ljudi koji su preboljeli Covid. Dakle, omikron dolazi u društvo koje ima nemalu imunost, stečenu preboljevanjem ili cijepljenjem i koja, po meni, iznosi zasigurno nekih 80-tak posto, kazuje prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača, poznati hrvatski imunolog sa Sveučilišta u Rijeci.
S obzirom da omikron ima protivnika koji se zove imunost, a koja se razvila kod dosta velikog broja ljudi u Hrvatskoj, posljedice tog oboljenja mogle bi biti manje.
- Istini za volju, omikron još uvijek i nije došao u dobroj mjeri u Hrvatsku. Tek treba doći i ne zanosim se mišljenjem da će nas on zaobići. Vrlo vjerojatno će se, u većoj mjeri pojaviti u siječnju. Pa vidite što se događa u drugim europskim državama. Tamo se omikron rapidno širi, ali su hospitalizacije drastično niže, od onih koje su "donosili" pethodni virusi, počevši od wuhanskog, britanskog, indijskog, kazuje dr. Trobonjača.
Zanimalo nas je koje su osobe bolje zaštičene, one koje su se cijepile s dvije doze, one koje su se 'boosterirale', one koje su preboljele Covid ili one koje su ga preboljele i nakon toga se cijepile?
- Najbolju imunost imaju one osobe koje su preboljele Covid i koje su se nakon toga cijepile. Oni su razvili tzv. "super imunost". Iza njih su oni koji su se boosterirali, a onda dolaze oni koji su se cijepili sa dvije doze, ali koji bi se trebali cijepiti i trećom, booster dozom, kako bi se još bolje zaštitili, kazuje dr. Trobonjača.
Ipak, usprskos cijepljenju još uvijek imamo 20-tak posto onih koji umru, iako su se cijepili sa dvije doze cjepiva, nakon čega obole, razviju tešku kliničku sliku i na kraju umru. Zanimalo nas je zašto je to tako, usprkos činjenici da su se cijepili?
- Zašto umiru? Prvo i osnovno je da cijepiva nisu 100 posto učinkovita, nego su protiv wuhanskog virusa bila učinkovita 95 posto. Dakle, već tu imate pet posto onih koji neće razviti dovoljnu imunost. Dalje, nakon što je došao delta virus, učinkovitost cjepiva više nije bila 95 posto, već je pala na 80 posto.
Dakle, tu imamo 20 posto onih koji neće razviti imunost. Dalje, protokom vremena imunost "izgubi na snazi" i sa 80 posto pada na 50 posto, pa i tu dobivate 50 posto onih koji će se, kada im padne imunost od cijepljenja, oboljeti od Covida, ukoliko se nisu boosterirali. I na kraju ogromna većina od 20 posto onih koji umiru od Covida, a cijepili su se, otpada na stare ljude koji imaju teške kronične bolesti, onkološke bolesti, koji su u velikoj mjeri imunokompromitirani i koji zbog tog svog osnovnog oboljenja, nisu vrlo vjerojatno ni razvili dovoljnu imunost nakon cijepljenja, kazuje dr. Trobonjača.
Cijela Europa i veliki dio svijeta postrožuje mjere, a Hrvatska ih "malko" popušta, dopuštajući ugostiteljskim objektima da rade dva sata duže u vrijeme božićnih i novogodišnjih slavlja. Zanimalo nas je kako naš sugovornik gleda na tu činjenicu.
- Mi smo država koja umnogome ovisi o turizmu. Ljudi su puno investirali u predstojeće blagdane, jer nitko nije mogao znati da će se pojaviti neki novi "zločesti soj", kao što je omikron. Naravno, sada ljudi žele i vratiti uloženo. Vlada RH, Stožer i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) rade odličan posao i balansiraju sa mjerama. Kada imamo novi veliki val, oni postrožuju mjere, a kada između valova imamo dol, tada oni popuštaju mjere, kako bi ljudi mogli malo prodisati i kako bi državi u financijskom smislu bilo lakše. Sve skupa ovo predugo traje, društvo mora živjeti i ja bih radio sve isto što rade Vlada i Stožer, da sam na njihovom mjestu, zaključuje prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača.