Mnogi su roditelji djecu odgajali uvjeravajući ih kako im je u životu bolje učiti i steći obrazovanje i diplomu nego kopati kanale. Ne samo da je teško lomiti kosti s krampom u ruci, nego je krampanje lošije plaćeno. Generalno govoreći, nisu pogriješili.
Ali, ima jedna sitnica, jedan mali ali: nije samo važno koliki stupanj obrazovanja čovjek ima, važno je i u kojoj djelatnosti radi. Ponekad fakultetska diploma ne znači veću plaću. Tako u Hrvatskoj više zarađuju nekvalificirani radnici u telekomunikacijama, nego učitelji, nastavnici, socijalni radnici..., piše novac.hr.
Svi oni koji su misle da je najbolje plaćeno radno mjesto ono za koje se traži fakultetska diploma, prevarili su se. Za to radno mjesto koje je preklani isplaćivana prosječna mjesečna neto plaća od 16.866 kuna bilo je potrebna viša stručna sprema, a takve bušte isplaćivane su u zračnom prijevozu.
Nekvalificirani zaposlenici u telekomunikacijama najbolje su plaćeni u svojoj kategoriji stručne spreme sa 6268 kuna prosječne plaće, dok fakultetski obrazovani kadar u obrazovanju prima prosječno po 6192 kune, 5744 kune prosječno zarađuju radnici s fakultetskom diplomom u zaštitarskim i istražnim djelatnostima, 5745 kuna u ugostiteljstvu, 5988 kuna zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi, 5959 kuna prosječna je plaća u ostaloj prerađivačkoj industriji...
Ako je suditi samo po visini prosječne mjesečne neto plaće, od tih visokoobrazovanih bolje je biti nekvalificirani NKV radnik u kopnenom i cjevovodnom transportu što donosi 5902 kune prosječne plaće ili radnik s nižom stručnom spremom u djelatnosti osiguranja, reosiguranja i obveznih mirovinskih fondova, osim obveznog socijalnog osiguranja u čijim je prosječnim buštama 6434 kune, visokokvalificirani radnik u opskrbi električnom energijom s buštom od 7588 kuna ili zaposleni sa srednjoškolskim obrazovanjem u vađenju sirove nafte i plina i plaćom od 7864 kuna.
Najveće prosječne plaće preklani su zaposlenima za čija se radna mjesta traži fakultetska diploma, isplaćivane u proizvodnji računala i to po 14.074 kuna mjesečno, u duhanskoj industriji 14.007 kuna te u farmaceutskoj industriji – 13.321 kunu.
Sve su ovo podaci o prosječnim neto plaćama prema stupnju stručne spreme potrebne za rad na radnome mjestu iz godišnjeg istraživanja Državnog zavoda za statistiku. Riječ je o podacima za 2016. godinu koje je zavod dobio izvještajima pravnih osoba svih oblika vlasništva.
Znači, radi se o plaćama za stručnu spremu koja se traži za radno mjesto na kojem određeni radnik radi, a prosječna je plaća preklani bila 5696 kuna.
Prosječne plaće za radna mjesta na kojima je nužno fakultetsko obrazovanje je bila 8367 kuna, za radna mjesta za koje je potrebno viša stručna sprema 6509 kuna, za srednjoškolsko obrazovanje prosječna plaća bila je 4816 kuna, za niže obrazovanje 3835 kuna.
Prosječna mjesečna neto plaća
6143 kuna - visokokvalificirani radnik
4379 kuna - kvalificirani radnik
4113 kuna - polukvalificirani radnik
3698 kuna - nekvalificirani radnik
16.866 kuna najveća prosječna plaća – viša stručna sprema u zračnom prijevozu
2478 kuna najmanja prosječna plaća – polukvalificirani radnici u socijalnoj skrbi