U turističkoj konfuziji i debaklu industrije putovanja i odmora koji je izazvala pandemija COVID-a 19 u cijelom svijetu, jedino što preostaje jest prilagoditi se okolnostima koje nikada manje nisu išle na ruku turizmu.
Što se prije pripreme na suočenje s istinom, svima koji rade u turizmu bit će lakše: povratka na turistički promet iz izvrsne 2019. godine za veliku većinu neće biti do 2024. godine. Naravno da zvuči katastrofalno, ali tako kažu ozbiljni i stručni svjetski autoriteti, turistički analitičari i ekonomski stručnjaci u Svjetskom vijeću za putovanja i turizam (WTTC), koji su bili optimisti i u najtežim neturističkim okolnostima ratova, terorizma, tsunamija, epidemija...
Sumnjaju čak da će i tada međunarodna putovanja dosegnuti razinu odlične 2019., kada je svijetom putovalo rekordnih 1,5 milijardi ljudi, ali oporavit će se putovanja unutar vlastitih granica. A tko nema strpljenja i (financijskih) mogućnosti čekati toliko dugo na oporavak međunarodnog turizma, bolje mu je na vrijeme se preorijentirati na neku manje osjetljivu ili u ovim čudnim vremenima izdašniju djelatnost.
A gdje je tu Hrvatska?
Što to znači za Hrvatsku i njezinih više od 200 tisuća malih i još desetak tisuća većih i velikih poduzetnika u turizmu?! Što to znači za milijarde eura vrijednosti turističkih nekretnina u Hrvatskoj koje sada čekaju neka bolja vremena?
Znači da će dijeliti sudbinu turističkog svijeta i da se Hrvatska neće preko noći vratiti na stare staze slave i turističkog uspjeha.
Zagovarati iluziju da je to moguće bilo bi nekorektno, pa i opasno. Iako su mnogi nakon 30-ak dobrih poslovnih dana ovogodišnjeg kraja srpnja i kolovoza bili skloni optimistično povjerovati kako je kraj pandemijskim problemima u turizmu blizu jer su zaradili neku tisuću neplaniranih eura, već je rujan do kraja ogolio svu ozbiljnost poremećaja koje na tržištu izaziva nevidljivi virus.
Mjeseci rane jeseni samo su to potvrdili otkazivanjem nadolazećih adventskih događanja, koncerata, dočeka Nove godine, masovnih skijaških odlazaka...
A kada su iz turističkog poslovnog svijeta stigli otkazi sajamskih okupljanja najvećih burzi turizma u Londonu i Berlinu, i to već sada za ožujak 2021. godine, Octoberfesta, baš kao i svjetskih autosalona, poput onoga u Ženevi u veljači iduće godine, postalo je jasno da u mjesecima koji su pred nama turizam baš i neće biti na prvome mjestu interesa javnosti. Osim u onom dijelu traženja i očekivanja pomoći da se prebrodi vrijeme do oporavka.
To i ne čudi kada se zna da je prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO) u svijetu zbog pandemije i ograničenja putovanja u prvih osam ovogodišnjih mjeseci bilo oko 700 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka manje nego u isto vrijeme prošle godine. Preračunato, to znači gubitak od oko 730 milijardi američkih dolara prihoda od međunarodnog turizma.
Ova je godina osam puta gora od krizne 2009.
Da bi trenutna situacija dobila svoju pravu sliku, UNWTO objašnjava kako je to osam puta veći gubitak nego što ga je turizam zabilježio u globalnoj ekonomskoj krizi 2009. godine.
– Utjecaj koronavirusa takav je da očekujemo da će potrajati nekoliko godina, a ne mjeseci, prije nego što se putovanja vrate na razinu na kojoj su bila prije pandemije.
Sektor putovanja jedan je od prvih pogođenih sektora, a vjerojatno će se posljednji oporaviti. Smatramo da je potrebno pronaći cjepivo ili učinkovitu terapiju prije nego što ljudima ponovno bude ugodno putovati kao što su to činili prije početka pandemije – kažu stručnjaci Oxford Economicsa, koji su za European Travel Commission (ETC) izradili predviđanja o tome što turistički sektor može očekivati od idućih godina.
Nažalost, problemi će se osjetiti najprije na radnim mjestima, pa Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC) kaže da bi se čak 174 milijuna radnih mjesta u turizmu moglo izgubiti samo u ovoj godini.
No, kada bi se ograničenja međunarodnih putovanja odmah skinula, sačuvalo bi se 31 milijun radnih mjesta u turizmu do kraja 2020., kaže WTTC.
Izvjesno je, međutim, da se to neće ubrzo dogoditi pa ista institucija procjenjuje da će do kraja ove godine turizam izgubiti 4700 milijardi američkih dolara u globalnom BDP-u, odnosno polovinu onoga što je lani uprihodio.
U Hrvatskoj kao da se sve to baš i ne uzima previše ozbiljno. Tako neki turistički poduzetnici javno najavljuju kako su za 2021. godinu svoje poslovne planove postavili na razinu od 60 do 70 posto turističkog prometa iz 2019. godine, što je samo naizgled skromno.
Naime, kada se zna da je većina turističkih tvrtki i privatnika u Hrvatskoj ove godine dosegnula tek nešto više od 40 posto lanjskog turističkog prometa (a prihoda još i manje), jasno je da bismo, da bismo dosegnuli takav planirani rezultat, dogodine trebali imati gotovo dvostruko bolji promet nego ove godine.
Dakle, rast dolazaka i noćenja turista od 100 posto u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu, što u sadašnjim okolnostima "lockdowna" i potpunog kolapsa putovanja zvuči preoptimistično. Jer, niti rade agencije, niti se rezervira, zimskog prometa nema, aviokompanije najavljuju uglavnom gubitke, a zemlje samo pooštravaju uvjete ulaska i povratka s putovanja.
– Ove godine u Hrvatskoj većinu gostiju činili su oni koji su već prije bili kod nas, no uspjeli smo pridobiti i neke "nove" goste koji su donedavno birali druge mediteranske destinacije te vjerujemo da ih možemo očekivati i sljedeće godine.
Očekujemo da će i sljedeće godine na dobitku biti autodestinacije, ponovno će biti jako prisutna last minute potražnja, tražit će se smještajni objekti viših kategorija, oni fizički izdvojeni koji jamče izoliranost, te će dodatno značajno porasti online rezervacije – procjenjuje Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
Potpuna promjena turističkih navika
S druge strane, postkorona turizam sigurno će promijeniti navike, zahtjeve i potražnju gostiju, jer već sada je vidljivo da će rasti zanimanje za odmore u divljini, kamperska putovanja, ekoturizam, prirodni uzgoj namirnica i wellness.
Putnik bliske budućnosti sve će više željeti živjeti kao mještanin, pobjeći od prometnih i urbanih središta i ući u manje naseljena i ruralna područja, ili se potpuno izdvojiti od okruženja u osami. Kako u tu priču uklopiti gotovo 700 tisuća postelja u apartmanima gusto naseljenih turističkih središta na Jadranu koja su tek na korak od masovnog turizma, od kojega će se sve jače bježati, pitanje je za sve vlasnike takvih nekretnina za iznajmljivanje.
Jedno od rješenja koje smo vidjeli proljetos bilo je iznajmljivanje apartmana za samoizolaciju, nastavilo se okretanjem podstanarima, a sada i dugoročnim najmom luksuznih kuća za odmor i kamp-kućica za bijeg iz "lockdowna" u gradovima.
U "Plavoj Laguni" odlučili su u hotel "Bonavia" u Rijeci uvesti uslugu "home office in a hotel", u kojoj se korisnicima nude paketi za korištenje hotelskih soba za ured tijekom radnog dana. Paket uključuje wi-fi vezu, doručak dobrodošlice u sobi te korištenje teretane i wellnessa u sklopu hotela.
Svašta je COVID-19 nametnuo turističkom svijetu, koji mu se u hodu prilagođava, svjestan da pravila određuje netko drugi.
Samo oni koji vrijeme bez putovanja i gostiju iskoriste za promišljanje poslovne budućnosti i usluge u skladu sa novim zahtjevima gostiju imaju šanse za oporavak, opstanak i ozbiljan dugoročni rad. Nestrpljivi i željni brze zarade sve će manje u turizmu nalaziti "mušterije"...