Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice zapošljava 711 liječnika. Njih 506 su specijalisti koji imaju pravo raditi i privatno, izvan radnog vremena. U ovoj bolnici njih 123 iskoristilo je tu zakonsku mogućnost, što znači da svaki četvrti radi i u javnoj ustanovi i privatno.
U Općoj županijskoj bolnici Čakovec je 167 liječnika, a specijalista su 103. Njih 43, što je gotovo polovica, radi i ‘drugu smjenu’ kod privatnika.
Riječ je, kako piše Jutarnji list, o potpuno legalnom i godinama uobičajenom postupku koji nije protivan zakonskim odredbama. One propisuju da liječnik specijalist koji ispunjava uvjete ima pravo tražiti od ravnatelja ustanove u kojoj radi odobrenje za rad izvan matične ustanove. Ustanova tada potpisuje ugovor s privatnom praksom u kojoj liječnik dodatno radi te se tako i isplaćuje novac: privatna praksa uplati honorar javnoj ustanovi, koja ga isplaćuje liječniku. Tako se kontrolira protok novca. Dozvola za ovakav rad izdaje se na godinu dana.
Međutim, tako to izgleda u teoriji, a u stvarnosti veliki broj liječnika privatno radi na crno, honorare primaju mimo ustanova u kojima su zaposleni i nigdje nisu registrirani. Naša je analiza pokazala da najmanje petina liječnika radi legalno i u privatnom sektoru, a neslužbeno se procjenjuje da ih možda još toliko radi na crno.
Isplata na ruke
- Prema pravilniku, kada liječnik ispuni uvjete i dobije dozvolu od ravnatelja, javna ustanova u kojoj radi potpisuje ugovor s privatnom praksom. Transfer novca tako ide preko matične bolnice. No, ono što se događa je suspektno jer vrlo malo tog novca ide propisanim putem, a većina je kod onih koji rade legalno isplaćena na ruke, mimo zakona - potvrđuje bivši ministar zdravstva Siniša Varga.
Dualni model rada liječnika uveden je prije svega zbog toga što država nije u mogućnosti dati europske plaće liječnicima, pa im želi omogućiti da u slobodno vrijeme dodatno zarade kako bi se smanjio broj odlazaka liječnika iz zemlje.
Međutim, ovakav model, smatraju sugovornici Jutarnjeg lista, nije dovoljno kontroliran, a javni pacijenti sve više ispaštaju zbog onih u privatnom sektoru.
Ministarstvo zdravstva nema podatke o tome koliko liječnika radi na ovaj način i koliko dodatno - barem legalno - zarađuju.
Naime, svaki ravnatelj daje odobrenja isključivo liječnicima u svojoj bolnici i na tome se ostaje - podaci se ne šalju nikome za evidenciju.
Jutarnji list poslao je upite svim bolnicama u Hrvatskoj i dobio odgovore od njih 30. Došli smo do podatka da se u tim bolnicama 806 liječnika koristi zakonskom mogućnošću ili oko petine ukupnog broja specijalista.
No, radi se samo o onim liječnicima specijalistima koji rade potpuno legalno, odnosno svoj su rad prijavili ravnateljima i primaju plaću preko bolnica.
Također je vidljiva i velika razlika između bolnica. To ovisi o nizu faktora, poput vrste bolnice i specijalizacije jer se u privatnom sektoru najviše traže oftalmolozi, radiolozi, kirurzi, ginekolozi...
Iz pojedinih bolnica nismo uspjeli dobiti detaljne podatke. Iako pravo na rad i u privatnom sektoru imaju samo liječnici specijalisti, neke bolnice su nam slale ukupni broj liječnika. Stoga, iako podaci pokazuju da u kliničkim bolnicama privatno radi petina zaposlenih, taj je broj u stvarnosti veći.
Što se tiče KBC-a, od ukupnog broja liječnika njih oko 19 posto radi i privatno. No, opet upozoravamo da je udio bitno veći kad se u obzir uzmu samo specijalisti.
Inače, barata se s pretpostavkama kako je riječ o približno 1500 liječnika na razini zemlje koji su paralelno u javnom i realnom sektoru.
- Ne postoji ravnatelj koji to može dovesti u red. Problem su liječnici profesori, za koje ne znamo kada imaju predavanja, tako da oni odlaze raditi privatno usred radnog vremena, a službeno se vodi da su na fakultetu - kaže nam sugovornik iz jedne bolnice.
Kao jedan od uvjeta za dualni rad jest da specijalist obavi određen broj pretraga, no kažu nam da mladi liječnici često provode potrebne pretrage pod šifrom specijalista i tako njihova norma bude lažno ispunjena. Žale nam se iz bolnica da se uzima i potrošni materijal.
- Imali smo slučajeve da se posuđuju uređaji, koji nestanu pa se vrate nakon tjedan-dva. Nešto što bi u uređenom sustavu bilo normalno kod nas je zapravo gotovo pa kriminalno - kažu nam sugovornici.
Ginekolozi su posebna priča.
- Privatno vode trudnoće, porađaju u bolnici. Kontrole se rade privatno. Primjerice naprave papa test privatno i onda se u bolnici napravi nalaz jer to nitko ne može kontrolirati - kaže sugovornik Jutarnjeg.
Pate javni pacijenti
Javna je tajna, kaže Mirando Mrsić, da se mogućnost rada u privatnim praksama iskorištava nauštrb javnog zdravstva.
- To što kolege iz bolnica tvrde neslužbeno, potpuno je točno. Odlazi se s posla dok još nije završilo radno vrijeme, koriste se bolnički resursi, iskorištava se profesorska pozicija i brojni su drugi problemi - kaže Mrsić, koji je uvjeren da su liste čekanja posljedica ovog modela. Imamo situaciju, nastavlja Mrsić, da primjerice šef odjela javne ustanove ima privatnu polikliniku.
- Logično je pitanje što je njegov prioritet: bolnica u kojoj radi za plaću ili privatna praksa i profit. Mislim da je tu odgovor jasan. Isto je i s drugim liječnicima, jer plaća u bolnici će u svakom slučaju doći, i to ista neovisno o tome koliko si radio - kaže Mrsić i dodaje da, nažalost, najviše ispaštaju oni koji najviše rade.
Upravo je zato nužna promjena iz temelja i razdvajanje, smatra Mrsić.
Za primjere daje i činjenicu da imamo jako puno ultrazvučnih aparata, a liste čekanja su prevelike. Isto je i s MR-om.
- U isto vrijeme privatno se odmah dođe na red. Tako da, očito, liste čekanja skupini ljudi itekako odgovaraju - kaže.
Nema jasnih kriterija
Samo potpuno odvajanje privatnog i javnog sektora može riješiti ovaj problem koji se uvukao duboko u pore sustava, smatra.
I bivši ministar zdravstva Varga također vidi probleme. No, i dok je on bio ministar resora, bilo je dopušteno raditi i privatno.
- Smatram da bi rad u popodnevnim satima trebao biti dopušten, ali neki jasni kriteriji trebaju postojati. Naši su pravilnici bili stroži. Naime, nije svatko mogao dobiti dozvolu za rad. Primjerice, ako je na odjelu postojala lista čekanja, liječnici nisu mogli dobiti dozvolu - kaže Varga.
Isto tako smatra da je pravilan put za zaradu u kliničkim ispitivanjima i zdravstvenom turizmu u javnim bolnicama, kako bi se liječnicima i sestrama mogao povisiti mjesečni prihod iznad 20 posto.
Iako smo poslali službeni upit u Ministarstvo zdravstva, odgovor nismo dobili. No, neslužbeno doznajemo kako su svjesni da postoji veliki problem i sukob interesa.
Dobra volja
- Ovakav sustav nemoguće je kontrolirati i treba ga mijenjati. Generalno je bio osmišljen radi dodatne zarade i kako bi se zadržali liječnici u Hrvatskoj. Dobra volja je iskorištena i sada imamo situaciju da ne postoje jasni kriteriji i normativi i, praktički, tko god pita, može dobiti dozvolu od ravnatelja - kaže naš sugovornik iz Ministarstva zdravstva.
Nadalje smatra kako je veliki sukob interesa da šefovi klinika imaju vlastite poliklinike ili da glase na ime supruge.
- U najmanju je ruku moralno dvojbeno da šef klinike iz javnog zdravstva u ‘popodnevnim’ satima odvede cijeli svoj odjel na rad u svoju privatnu polikliniku - kaže sugovornik Jutarnjeg lista i dodaje da cijeli sustav treba iz temelja promijeniti, što je vruć krumpir koji će teško itko primiti.
Liječnička komora: Dobro je da možemo raditi i javno i privatno
Hrvatska liječnička komora (HLK) kao krovna organizacija liječnika podupire dualni rad liječnika i nije za strogo razdvajanje rada u privatnom i javnom sektoru. U Komori smatraju da treba zadržati sadašnju regulaciju dvojnog rada liječnika jer je to, kažu, standard i u državama EU. - Svaki liječnik koji je na svom radnom mjestu, u skladu sa stručnim i etičkim normama, izvršio posao koji mu je dodijeljen, treba imati pravo u svoje slobodno vrijeme dodatno raditi posao i kod drugog poslodavca - smatraju u Komori.
HLK je uvjeren da takav pristup, uz zadovoljenje preduvjeta dobre organizacije posla u javnom zdravstvenom sektoru, što je ponajprije odgovornost voditelja ustrojstvenih jedinica pojedinih ustanova, isključuje smanjenje učinkovitosti liječnika kao neposrednih izvršitelja zdravstvene zaštite u javnim zdravstvenim ustanovama.
Tako, prema njihovu mišljenju, ovakav pristup dvojnoj praksi ima višestruko pozitivan učinak na hrvatski zdravstveni sustav: potiče težnju izvrsnosti u obavljanju posla u javnim zdravstvenim ustanovama, jer liječnik najprije treba izgraditi dobru reputaciju u javnom sektoru da bi postao tražen u privatnom sektoru te utječe na smanjenje listi čekanja jer dio pacijenata odlučuje obaviti zdravstvenu uslugu u privatnom sektoru.
Osim toga, dodaju, omogućuje se dodatna zarada stručnjacima koji u slobodno vrijeme žele dodatno raditi te se neizravno smanjuje nezadovoljstvo liječnika izazvano neadekvatnim primanjima, što utječe i na smanjenje odljeva liječnika iz Hrvatske. Omogućava se tako i ostanak vrhunskih stručnjaka u javnom zdravstvenom sustavu jer mogu raditi i privatno, jer kada bi to bilo zabranjeno, neki od njih odlučili bi se isključivo za privatni sektor, čemu smo, kažu, već svjedočili. Na kraju, zaključuju, ostvaruje se i dodatan prihod u državnom proračunu.
Koje specijalizacije najviše rade privatno
- radiolozi
- oftalmolozi
- gastroenterolozi
- kirurzi
- ginekolozi