StoryEditor
Hrvatska i svijetŠTO NAS ČEKA NA JESEN?

Stručnjaci preporučuju docjepljivanje: Ljeto je, opustili smo se, a korona vreba

Piše Stanislav Soldo/SD
26. lipnja 2022. - 09:58

Ljeto, sunce, more, vitamin D - tradicionalni su nemedicinski lijekovi protiv korone koja nije nestala nego se pritajila i vreba iz prikrajka, čekajući jesen da se rasplamsa moguće u još gorem obliku nego što je to bilo do sada.

Posljednja omikron varijanta, koja se manifestirala doslovno kao prehlada, "uljuljala" je ljude, koji su i do sada, čast iznimkama, slabo marili za mjere Nacionalnog stožera - maske su nosili tamo gdje su morali, distancu nisu držali, družili se i okupljali na pirovima kao da nije pandemija. E sada, kada dođe novi soj, a sve ide ka tome da je pred vratima, pa ako još mutira nagore, neće proći dugo vremena da će liječnici morati odlučivati koga će priključiti na respiratore, a mrtve bismo opet mogli brojati u stotinama.

Po mišljenju brojnih stručnjaka, naime, COVID se ipak ne povlači. Dapače, možemo ga očekivati u još opasnijoj i zaraznijoj varijanti. Naime, dosadašnja istraživanja potvrdila su da je rizik od varijanti BA.4 i BA.5 za globalno zdravlje potencijalno veći od rizika izvornog BA.2.

Valja podsjetiti na to da su BA.4 i BA.5 najnovije podvarijante vrlo zarazne varijante omikron, a čini se da imaju neke karakteristike koje bi mogle predstavljati novi val koronavirusa. Te podvarijante su krajem svibnja označene kao one koje izazivaju zabrinutost. Prvi put su otkrivene u Južnoj Africi u siječnju. Danas se sve više pojavljuju u SAD-u. Američki centar za prevenciju bolesti je priopćio da one sada čine 21 posto slučajeva bolesti širom zemlje. Dodatni problem je što su ove dvije podvarijante bolje u izbjegavanju zaštite od cjepiva i stečenog imuniteta od prethodnih infekcija. Na pitanje mogu li BA.4 i BA.5 uzrokovati teže oblike bolesti, još uvijek nema jednoznačnog odgovora. Sveukupno, varijanta omikron proizvela je blaži oblik od prethodnih varijanti, poput alfe i delte. To je zato što omikron prvenstveno utječe na gornje dišne putove, uzrokujući simptome slične prehladi ili alergiji, umjesto na pluća, što je ranije varijante, britansku i pogotovo deltu, učinilo tako smrtonosnima.

Zdravstveni stručnjaci kažu da BA.4 i BA.5 ne uzrokuju težu bolest od drugih oblika omikrona, a cjepiva i boosteri i dalje pružaju snažnu zaštitu od ozbiljnih oblika bolesti. No necijepljene osobe su ranjive, a kontinuirana sposobnost virusa da mutira znači da pandemija nije gotova.

Blagi porast

– Za njih znamo da sve više preuzimaju epidemiju. U posljednje vrijeme, zadnjih tjedan, dva, imamo blag porast slučajeva u Hrvatskoj, a radi li se o podvarijantama, to još uvijek ne znamo. Vrlo vjerojatno da su i te podvarijante došle do nas – kazuje nam prof. Zlatko Trobonjača, imunolog sa Sveučilišta u Rijeci.

image

 Zlatko Torbonjača

Matija Djanješić/Cropix

U ovim slučajevima radi se o mutaciji nazvanoj L452R, koja je bila zastupljena i u delta virusu.

– Ta mutacija je odgovorna za težu kliničku sliku jer napada pluća. Izvorne varijante omikrona nisu imale te mutacije, pa su bile i manje opasne za zdravlje ljudi, odnosno davale su blažu ili blagu kliničku sliku. Ova mutacija vodi u fuzogenost virusa koji korelira s težinom kliničke slike. Omikron BA.1 i BA.2 nisu bili fuzogeni, a BA.4 i BA.5 mogu fuzogeno djelovati i onda možemo očekivati i povećanu težinu kliničke slike – pojašnjava dr. Trobonjača, naglašavajući da ipak ljude štiti cjepivo i stečeni imunitet preboljenjem.

– BA.4 i BA.5 brže se šire i možemo očekivati povećan broj slučajeva, no moram naglasiti da imamo i otpornost prema njima, a posebice oni koji su tri puta cijepljeni i koji su uz to i preboljeli COVID-19. No moram naglasiti da imunost koja je dobivena prebolijevanjem prvih podvarijanti ne štiti dobro od BA.4 i BA.5 – zaključio je prof. Trobonjača.

Svakako, i dalje najbolja zaštita protiv COVID-a 19 je imunizacija, odnosno cijepljenje, koje u Hrvatskoj posljednjih mjeseci stagnira. U Hrvatsku stiže dodatnih sedam milijuna doza cjepiva, a broj cijepljenih dnevno je skroman - tek dvoje ili troje. Do sad je već uništeno 354.999 doza cjepiva dok se na skladištima čuva 1,3 milijuna doza, koje također imaju svoj rok trajanja.

I tako, dok cjepivo propada, a naši ljudi se ne žele cijepiti iz raznoraznih razloga, iza brda se nešto valja. Svjesni su to i naši epidemiolozi, premda u ovom trenutku zagovaraju nastavak trenutačnog stanja bez značajnijih mjera na terenu. Maske su ostale kao preporuka te obveza u zdravstvu i staračkim domovima.

- Ove nove podvarijante se brže šire. Sada sve ovisi hoće li biti i teža klinička slika zbog koje više ljudi završava na bolničkom liječenju. Nama udio podvarijanti omikrona BA.4 i BA.5 raste. U svibnju smo imali oko tri posto, dok je u lipnju čak naraslo na 15 posto udjela u sojevima. Zapravo se o ovim podvarijantama ne zna puno - ističe dr. Ivana Pavić Šimetin.

Zadnja dva tjedna nemamo pad novooboljelih nego stabilnu situaciju što bi, smatramo, moglo biti vezano uz podvarijante BA.4 i BA.5. Ali ipak, sve je još stabilno i bez obzira što se o njima ne zna puno, čini se ipak da ne dovode do porasta broja hospitalizacija i umrlih.

S obzirom na porast broja zaraženih, možemo očekivati i novu kampanju cijepljenja, koja bi zasigurno trebala biti nešto drukčija od već viđene, koja nije polučila odgovarajući učinak.

- Sve ovisi o registraciji novih varijantnih cjepiva, što se očekuje krajem kolovoza, kada bi EMA mogla odobriti novo multivarijantno cjepivo. Tada bi, a pogotovo u slučaju težih kliničkih slika, išla bi i nova kampanja - kaže Pavić Šimetin.

image
Frank Hoermann/Sven Simon/Dpa Picture-alliance Via Afp

Što to znači za građane?

Dakle, građani koji su primili treću dozu sada bi primili četvrtu, a booster dozu bi primili svi oni koji još nisu. Oni koji nisu završili cijepljenje mogu to učiniti i sada.

Ako dođe do eksplozije tih brzoširećih podvarijanti omikrona, čeka li Hrvatsku šangajski scenariji potpune karantene i koliko je on u ovom trenutku realno provediv kod nas?

- U Europi, a pogotovo u Hrvatskoj, nismo nikada imali takvu potpunu karantenu. Više smo išli na suživot sa virusom kako bi se s najmanjim ograničenjima postigao što veći efekt u smislu suzbijanja zaraze. Škole su nam stalno bile otvorene jer je to bilo važno za djecu i za njihovu budućnost - govori dr. Pavić Šimetin.

Neke regije u Aziji i Australiji su imali takve principe nulte tolerancije ili nula slučajeva COVID-a 19, s idejom da se strogim lock downom i ograničenim kretanjima za esencijalne potrebe bez ikakvih druženja i okupljanja potpuno zaustavi širenje virusa. No, toga u Hrvatskoj nije bilo.

Maske?

- Kada smo imali ograničenja okupljanja koja nikada nisu bila stroga, pa ni u onome prvom valu, uvijek je dva tjedna nakon ograničenja došlo do pada novooboljelih, hospitaliziranih i preminulih. Ograničenja su se pokazala kao izrazito efikasna mjera, ali su vrlo teška za ljude, nisu prirodna i traže veliko odricanje. Osim toga, imaju negativan utjecaj i na gospodarstvo. Ograničenja su kod nas išla samo kada je bilo najnužnije pa ćemo vjerojatno ići i u tom smjeru i dalje. Sada kod nas praktički nema nikakvih mjera osim maski u socijali i zdravstvu. Koliko se god može bez mjera ili s minimalnim mjerama, to je nekakva taktika koju primjenjujemo - govori dr. Pavić Šimetin.

Čim su počele popuštati mjere, prve na redu su bile maske koje su "izbačene iz upotrebe". Od one stroge obveze nošenja maske u dućanima i zatvorenim prostorima praktički smo došli u situaciju da maska više nije potrebna. No neki je i dalje nose. Čini se da odluka o napuštanju režima s maskama i nije baš bila pametna, poglavito kada se zna da su maske na snazi, primjerice, u Italiji.

- Maske se i dalje preporučuju, pogotovo za ljude koji imaju narušeno zdravstveno stanje ili su starije životne dobi. Svatko tko želi nositi masku zbog svoje sigurnosti može je nositi. Ipak je situacija takva da je dosta ljudi cijepljeno. Među odraslima to je 71 posto cijepljenih prema novom popisu stanovništva. Veliki dio ljudi je prebolio bolest tako da imamo određenu razinu kolektivnog odgovora na virus. Sada kada je ljeto i kada se boravi na otvorenom, nije više maska nužna, ali i dalje je onaj tko god osjeća potrebu, posebno stariji i bolesni, mogu nositi u trgovinama ili u javnom prijevozu - pojašnjava dr. Pavić Šimetin.

U dvije godine pandemije koja je svijet okrenula naopako puno toga se saznalo o zarazi, kliničkim slikama, liječenju. COVID odjeli su se izvještili u pružanju liječničke pomoći pacijentima. Riječju, znanstvenici su pametniji danas negoli na počecima pandemije u ožujku 2020. godine.

Dijagnostika se razvila i ubrzala, od praktično onoga kada je na početku uopće nije bilo pa do modernih dijagnostičkih metoda kakve imamo danas u našim bolnicama, poput liječenja na respiratoru. Nacionalni stožer civilne zaštite posljednjih tjedana je potpuno utihnuo, premda se ne može reći da je korona nestala. Da je epidemija prisutna, potvrđuju podaci od nekoliko stotina dnevno zaraženih. Bilo je dosta povike na rad stožera, koji se često puta "gubio" u svojim odlukama koje su, generalno gledano, bile dobre, ali nisu se mogle provoditi na terenu. U znanstvenim i liječničkim krugovima često se moglo čuti da bi Stožer trebalo osvježiti nekim novim imenima, ali eto potiho se nadamo da zaraze neće biti u tolikoj mjeri koje bi zahtijevale donošenje novih odluka.

image

Ivana Pavić Šimetin

Darko Tomas/Cropix

Stožer

Za doktoricu Pavić-Šimetin nema nikakve dvojbe, Stožer je odradio sjajan posao.

- Uz minimalna ograničenja okupljanja čitavo vrijeme smo imali zadovoljavajuću kvalitetu života da bismo sada došli u situaciju da ne moramo provoditi nikakve epidemiološke mjere - rezolutna je.

Čekaju li nas na jesen ponovno COVID potvrde? Na to pitanje nitko sa sigurnošću ne može odgovoriti.

- To bi stvarno bio najgori scenariji. Nadamo se da neće biti tako - zaključila je dr. Pavić-Šimetin.

Još uvijek traje pandemija koronavirusa jer nitko nije proglasio njezin kraj. Ljeto je, građani se sve više kreću na otvorenome i završila je školska godina, pa bi s te strane broj novozaraženih trebao biti sve manji. Ipak, počinju godišnji odmori, putovanja i boravak među velikim skupinama ljudi, što opet otvara mogućnost širenja zaraze.

Svakodnevni život se vraća na staro normalno, ali opreza nikad dosta jer korona je tu među nama i ta pošast neće nestati poput španjolske gripe 1918. godine. Jednostavno, moramo naučiti živjeti s njom.

Novi val

Potencijalni utjecaj jedne od podvarijanti – BA.5 – najočitiji je u Portugalu gdje je potaknuo značajan porast infekcija Covidom. U bolnicama je proteklog tjedna bilo 1896 oboljelih, gotovo jednak kao tijekom prvog omikron vala u siječnju.

U Francuskoj se broj novozaraženih na milijun ljudi gotovo utrostručio od početka ovog mjeseca, a broj hospitalizacija raste prvi puta od početka travnja, javlja Hina. Prema najnovijim podacima, BA.5 je porastao na 24 posto sekvenciranih slučajeva u tjednu od 6. lipnja u usporedbi s 18 posto tjedan prije. Alain Fischer, koji je na čelu skupine koja se bavi cijepljenjem stanovništva u Francuskoj, kazao je u srijedu da nije upitno je li zemlja suočena s novim valom virusa, već koliko bi on mogao biti intenzivan, rekavši da se osobno zalaže za ponovno uvođenje nekih ograničenja kako bi se spriječilo širenje.

"Epidemija je dobila novi zamah i potpuno je neočekivana u ovoj sezoni", izjavio je dr. Benjamin Davido, specijalist za zarazne bolesti u bolnici Raymond-Poincaré nedaleko Pariza.

U Velikoj Britaniji broj oboljelih kao i hospitalizacija naglo raste, Najnoviji podaci, Ureda za nacionalnu statistiku (ONS), pokazali su da infekcije covidom rastu za 43 posto iz tjedna u tjedan. Christina Pagel, profesorica operativnih istraživanja na University College London, napisala je u tom listu: "Bit ćemo prva (ali ne i posljednja) velika zemlja koja će imati val BA.4.5 nakon što je imala dva prethodna omikron vala".

09. kolovoz 2022 08:10