Stranci kupuju kuće na obali pa ih na crno iznajmljuju zemljacima; Zabrinuti vikendaš iz okolice Šibenika: Svi su puni 'prijatelja', cijelo mjesto ih vidi i svi se prave ludi. Vlasnik dođe, naplati i ode natrag...

Baš kad smo nekako pomislili da su se država, inspekcije i sustav za prijavljivanje gostiju eVisitor uspjeli izboriti protiv domaćina koji iznajmljuju "na crno" u obiteljskom smještaju, u Hrvatskoj na takav način počinju raditi - stranci.

Pomama za kupnjom turističkih nekretnina na Jadranu posljednjih godina u kojoj je, prema procjeni upućenih, oko 150 tisuća stranaca i tvrtki u vlasništvu stranaca kupilo turistički apartman, stanove ili kuće za odmor, nije samo posljedica rastuće popularnosti naše zemlje. U takvom je stjecanju nekretnine dio stranih vlasnika vidio i način zarade, pa se u njima bave iznajmljivanjem svojim zemljacima što je zakonski dozvoljeno.

No, dio njih to isto radi bez ikakva prijavljivanja, registracije i plaćanja boravišne pristojbe, iako su sve to po zakonu dužni. Prema procjenama upućenih, oko 10 do 15 posto vlasnika takvih turističkih nekretnina u Hrvatskoj prima svoje zemljake "na crno". A to je lijepih 15-ak tisuća objekata u Hrvatskoj za koje nitko ne zna tko u njima boravi.

Zato nema manjeg ili većeg turističkog mjesta na Jadranu u kojemu vam domaćini u sezoni neće kazati kako "tamo u susjednoj kući Mađar, Čeh, Slovak, Slovenac, Ukrajinac svakog tjedna mijenjaju po desetak gostiju koji nigdje nisu evidentirani ni prijavljeni". A morali bi biti čak i ako su obitelj ili prijatelji stranih vlasnika kuća jer tako nalaže Zakon o boravišnoj pristojbi.

"Boravišnu pristojbu dužan je platiti vlasnik kuće ili stana za odmor za sebe i sve osobe koje noće u toj kući ili stanu. Vlasnik i članovi njegove uže obitelji plaćaju boravišnu pristojbu umanjenu za 70 posto. Boravišnu pristojbu plaćaju kada u kući ili stanu za odmor borave u razdoblju glavne sezone."

Isto tako, zakon predviđa da je vlasnik kuće ili stana za odmor obvezan uplatiti boravišnu pristojbu za sebe i osobe koje borave u kući, te u roku od 24 sata nakon dolaska prijaviti turističkoj zajednici sve osobe koje borave u toj kući ili stanu, te zadnjeg dana boravka odjaviti njihov boravak.

- U mojem susjedstvu Mađar u kući od 90 četvornih metara ima 15 "prijatelja" i svaki tjedan cijelu sezonu mu dolazi nova grupa prijatelja. Slično je i sa susjedima Česima i Slovencima i svi su puni "prijatelja" cijelo ljeto. Pitao sam u turističkoj zajednici je li itko prijavljen u tim kućama i rečeno mi je da nemaju nikoga u evidenciji, ali nisu ništa napravili da to promijene ili prijave policiji. A gosti pjevaju, kupaju se, noću banče... Svi ih vide i svi se prave ludi. To je mjesto od 200 ljudi, svatko svakoga zna i svi šute. Vlasnik dođe, naplati i ode natrag u Mađarsku, a neprijavljeni gosti ostaju. Najmanje se tu radi o nekoj zaradi koju država ima od prijavljenog gosta i tako naplaćene pristojbe jer vikendaš za dvije osobe za cijelu sezonu plaća tek 120 kuna. Ali, ni policija ni turistička zajednica ne znaju tko u tim kućama boravi i zašto mu odgovara biti neprijavljen - kaže nam zabrinuti vikendaš iz okolice Šibenika.

Istu priču potvrđuje i direktor TZ-a Baška Voda Ante Jurišić koji kaže kako je u tom mjestu dosta Mađara, Čeha, Slovaka, Slovenaca, Norvežana, Bjelorusa i građana BiH kupilo stanove, apartmane i kuće, ali većina ih ilegalno iznajmljuje jer im zakon to dozvoljava.

Naime, stranci iz EU-a su u pravima bavljenja iznajmljivanjem za turiste izjednačeni s hrvatskim građanima i neki to koriste, a drugi zloupotrebljavaju. Za turističke radnike je to prije svega sigurnosno pitanje jer se u glavnom dijelu sezone ne zna tko su gosti u takvim kućama.

Kontrolu nad radom na crno u pružanju ugostiteljskih usluga trebala bi provoditi Carinska uprava, ali ni nakon višednevnih poziva i slanja mailova, od njih nismo dobili odgovor na pitanje koliko su eventualno takvih stranaca u nedozvoljenoj raboti uhvatili i kaznili.

A dok oni koji prijavljuju svoje goste i plaćaju pristojbu u isto vrijeme okreću glavu od toga kao da nije njihov problem, pitanje je koliko bilo koja inspekcija može biti učinkovita. Jer, takvu djelatnost prije svega netko mora prijaviti da bi inspekcija izišla u nadzor.