Njemačka potražuje desetke tisuća njegovatelja koji bi se brinuli o starijoj populaciji i općenito o nemoćnima. Stoga se vlada Angele Merkel okrenula Balkanu, odakle želi uvesti tisuće radnika. Oko tri milijuna osoba u Njemačkoj treba skrb, a na tržištu, po nekim procjenama, nedostaje između 30 i 35 tisuća njegovatelja.
Mnogi se hrvatski građani stoga odlučuju na odlazak. No, na putu do posla u Njemačkoj naši građani, najčešće žene, nailaze na kojekakve sumnjive agencije i Facebook agente koji im obećavaju mjesečnu plaću od 3000 eura. To je očita prijevara jer su primanja kudikamo manja.
Ipak, u Hrvatskoj djeluju i brojne pouzdane agencije za posredovanje, a među njima i SunSet MSH, slovačka tvrtka koja posreduje u zapošljavanju.
Poznavanje jezika
– Osnovni je uvjet poznavanje njemačkog jezika na komunikacijskoj razini te iskustvo u njegovanju ili medicinska struka. Iskustvo u njegovanju starijih osoba je nužno, a može biti i neformalno, na primjer, njegovanje člana obitelji. Certifikati i diplome nisu nužni, ali mogu biti prednost pri zapošljavanju.
Plaća ovisi o iskustvu, poznavanju jezika i težini radnoga mjesta, a minimalna iznosi 1000 eura. Njegovatelji moraju imati državljanstvo jedne od država članica EU-a. Parametri koje pacijenti koriste u potrazi za njegovateljima su spol, dob, znanje jezika, pušenje, vozačka dozvola.
Primjerice, pacijent želi muškog njegovatelja starijeg od 35 koji smije pušiti, ali mora imati vozačku dozvolu – nabraja nam uvjete za rad Iva Penava iz te agencije, navodeći da što je bolje poznavanje jezika, to je i bolja plaća.
Tko plaća smještaj?
– Ovdje je riječ o 24-satnoj skrbi, kad je osoba smještena kod obitelji pacijenta u određenom vremenskom turnusu. Sunset ima turnuse od jednog, dva i tri mjeseca, a nakon toga dolazi drugi njegovatelj.
Javili smo se i jednom čovjeku iz Srbije za kojega su nam rekli da posreduje i "vrbuje" ljude preko Facebooka.
– Nije potrebna nikakva edukacija. Dovoljno je da imate EU putovnicu i osnovno poznavanje njemačkog jezika. Plaća je između 1000 i 1500 eura. Može se raditi, primjerice, tako da odete u neku obitelj tri mjeseca, a možete i za stalno otići živjeti u Njemačku – kaže nam taj gospodin, dok osoba koja također preko Facebooka šalje ljude u Njemačku, izvjesna Ž.B., navodi da je satnica od 14 eura bruto pa naviše.
No, prema tvrdnjama njemačke službe za statistiku, zarađuju u prosjeku 18 eura bruto na sat. Inače, školovanje za njegovatelja traje tri godine, no ako osoba ima iskustva i preporuke, škola nije uvjet.
Sa 60 godina u Austriju
U Austriju je otišla i Vera Jambrović (59) iz Čakovca, čija je dnevnica, kaže nam, neusporedivo veća nego u Njemačkoj.
– Iskustva su mi različita, uglavnom pozitivna, ali ima i primjera kad neki misle da njegovatelji ne trebaju ni jesti ni spavati. Što se tiče novca, prve dnevnice su mi bile 40 eura, pa nakon dvije godine 45, a zatim sam se brinula o jednom bračnom paru za 55 eura. Sada mi je dnevnica 65 eura neto.
Dnevnica ovisi o zahtjevnosti radnog mjesta, odnosno kuhaš li za više članova, ustaješ li noću. Dakako, procjenjuje se i zdravstveno stanje pacijenta, pa ako se brineš za one lošijeg zdravlja, i dnevnica je veća. U Austriji su dnevnice bolje nego u Njemačkoj, a to je zato što se u Austriji od njegovatelja očekuje više, pa se mora više i platiti.
U Njemačkoj su plaće i dnevnice male jer je i manje zahtjevno. U Njemačkoj agencije i posrednici uzimaju veći dio zarade, pa ženama ide manje. Zaradu umanjuje i to što u Njemačkoj imaju slobodno vrijeme, što mi većinom u Austriji nemamo – kaže Vera, koju smo upitali kako to da se u tako zrelim godinama odlučila na tako težak posao.
'Nisam ja jedina'
– Nisam ja jedina. Moja prijateljica je odradila tri godine, a ima 68 godina. U autobusu sam srela 72-godišnju ženu i tek je počela s ovim poslom. Ja sam otišla raditi jer sam po struci krojačica. Međutim, kako je kod nas tekstilna struka premalo plaćena, morala sam otići. Zadovoljna sam. Ako znaš jezik, znaš popričati s ljudima, nađemo se na pola puta i ide.
A i agencija stoji iza tebe ako ima bilo kakvih nesporazuma. Mnogi misle da mi samo čuvamo starce, ali u krivu su – naš je posao jako zahtjevan. Puno žena se prijavljuje, idu raditi pa se vrate jer nisu dorasle zadatku. Najgore je kad se upute bez znanja jezika, a i bez iskustva.
Treba znati kuhati, prati, previjati i imati jako puno strpljenja. Treba se naviknuti i da vas bude u svako doba noći, jer to su ipak bolesni ljudi koji traže pažnju i brigu 24 sata. Tko to nije probao, ne zna kakav je to mukotrpan posao i da mi zaradimo svaki euro – kaže nam Vesna, navodeći da si prvo njegovateljica, a uz to vodiš domaćinstvo, održavaš kuću, negdje čak i vrt.
Jedna druga gospođa iz Dalmacije, a koja je u penziji, ne želi u novinama otkrivati svoj identitet jer ju je strah da joj, kaže, inspekcija oduzme crkavicu od mirovine jer je otišla raditi izvan zemlje. Kaže nam da već nekoliko godina radi po Njemačkoj i Austriji.
No, ona ima 70 godina, a ide čuvati svoje vršnjake! Neki o kojima se brine i nisu bolesni, ali im vodi kućanstvo. Navodi da nije imala izbora jer su njezinu obitelj stisnule ovrhe, bolest, pa je na put otišla kako bi joj ukućani platili račune i kako ne bi ostali gladni. I sama nije baš najboljeg zdravlja.
Rad na određeno i neodređeno
Postoji nekoliko opcija ako želite postati njegovatelj: rad na određeni rok, kad živite s obitelji, zatim stalno zaposlenje u nekom od domova, ili pak odlazak u Njemačku i rad za agenciju koja vas potom "iznajmljuje" obitelji. Plaće od 3000 eura nije realnost, kažu nam njegovatelji koji rade u Njemačkoj. Plaća može dosegnuti do 2500 eura, ali bruto. No, onda dolazi porez, koji samcu od tih 2500 eura oduzme do 900 eura i ostane mu 1600 eura.
Zarada se može povećati i radom praznicima, nedjeljom, noću, te prekovremenim satima. Uz veliki trud pojedinci, primjerice medicinski tehničari, na poslu njegovatelja mogu "navući" oko 2000 eura neto. No, onda dolaze troškovi stanovanja. Ako pronađete posao u Münchenu, onda bi vam stanarina za sobu i WC mogla iznositi i do 700 eura, navodi njemački Deutsche Welle.
Njemački mediji pak pišu da su cijene za par stotina eura niže u Kölnu, Hamburgu i Hanoveru. Ako želite pak zadržati što veći dio plaće, agenti savjetuju da zaboravite velike gradove. Navode da se u manjim i zabačenijim mjestima sobe mogu naći već za 200 eura.
Zlostavljaju njegovatelje
DW piše kako je iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine u Njemačku došao relativno veliki broj njegovatelja s potrebnim kvalifikacijama, čijim su radom poslodavci uglavnom zadovoljni. No, oni u Njemačkoj rade za manje novca i u težim uvjetima nego njemački kolege, piše u studiji zaklade Hans Böckler koju prenosi Deutsche Welle. Uz to su, napominje se u istraživanju, često meta diskriminacije i rasističkih uvreda.
Kad je riječ o uvjetima rada, studija je pokazala, navodi DW, da takvi njegovatelji znatno češće od njemačkog osoblja rade prekovremeno bez naknade, da češće preuzimaju na sebe i čišćenje prostorija, te da su nakon završetka radnog vremena puno više iscrpljeni od njemačkih kolega. Što se tiče diskriminacije, ona se najvidljivije iskazuje u obliku ksenofobnih komentara, omalovažavanja, pa i fizičkih napada od strane pacijenata ili članova njihovih obitelji.
Zbog siromaštva i ovrha koje njoj i mužu vise nad glavom, u Italiju je otišla i Orjeta Jović (62) iz Dugog Sela.
– Njegujem jednu ženu u Trentinu Alto Adige u Italiji. Posla ima. Ako bih uspjela ostati barem pet godina, bila bih jako sretna. Muž ima oko 2500 mirovine, naravno s ovrhom, zato nije više mogao otplaćivati kredit Zagrebačkoj banci. Ostane nam nekih 2900 kuna gotovine i od toga se plaćaju režije, hrana, koliko se stigne, i od ostatka se životari. To je gorka istina.
Muž mi je stradao na poslu, a ja sam imala nekoliko operacija, između ostalog i kralježnice. Ali nemam izbora. Maštala sam o tome da otvorim kućnu djelatnost za izradu ručnih radova, ali nitko ne želi kupovati rukotvorine. I onda sam se u svojim šezdesetima morala uputiti u Italiju.
Nije mi trebao certifikat, bilo je dovoljno to što imam iskustva u radu sa starijim osobama jer sam 20 godina radila u domu umirovljenika u Zagrebu – kaže nam ta gospođa, uz napomenu kako zna puno žena, i dosta starijih od nje, koje su u svojim poznim godinama otišle trbuhom za kruhom.
– Više ne odlaze samo mladi, nego svatko tko može – kaže Orjeta.