Sprema li se velika promjena u Vatikanu? Evo što je potaknulo nagađanja o papinoj ostavci

Sprema li se velika promjena u Vatikanu? Ovoga puta se ne radi o raznoraznim skandalima, nego o jednoj glasini ogromnih razmjera: planira li papa Franjo svoje povlačenje? Je li njegovo zdravstveno stanje tako loše da svoju dužnost više ne može i ne želi obavljati? Na ta pitanja nastoji odgovoriti DW.

Dok neki tvrde da bi "u tome moglo nešto biti", pa rado dolijevaju ulje na vatru na društvenim mrežama, drugi vatikanski novinari tvrde da to nije istina. "Totalna glupost", komentirao je jedan dugogodišnji dopisnik.

I hrvatski novinar i teolog Drago Pilsel na Twitteru je komentirao: "Papa Franjo ovo ljeto podnosi ostavku? Ne, ne vjerujem. Koliko ga poznajem i koliko shvaćam, čak i po cijeni da ostane u kolicama, premda oporavak ide dobro, o možebitnom odlasku ne treba nagađati dok Benedikt bude živ i dok ne završi Velika crkvena sinoda (listopad, 2023)".

No i dalje ostaje otvoreno pitanje: odakle dolazi ta glasina i zašto baš sada? Inače, sam papa ne podnosi glasine i tračeve i stalno poziva novinare da svoje informacije dobro provjere i tragaju za istinom. Svaka vijest ne mora biti „revolucionarna", rekao je svojedobno papa.

Istina, vijest o ostavci pape Franje bila bi revolucionarna. Pogotovo zato što je njegov prethodnik Benedikt XVI. godine 2013. donio takvu povijesnu odluku i sada živi iza vatikanskih zidina. Dva bivša pape u Vatikanu – to bi takoreći bila revolucija nad revolucijama.

Papino zdravlje i imenovanje kardinala

Kada špekulacije jednom krenu, očito ih je teško zaustaviti. Razlog je možda i tzv. "doba kiselih krastavaca", kada se vrlo malo toga događa pa novinari očajnički tragaju za novim temama. Osim toga, tu je i zdravlje 85-godišnjeg pape. Ne može se poreći da je ono narušeno. On ima bolove u desnom koljenu, tako jake da većinu termina mora apsolvirati u invalidskim kolicima. I inače povremeno djeluje umornije i manje je prezentan nego ranije.

No ono što mu ne nedostaje je želja za radom. Početkom srpnja papa Franjo planira šestodnevno putovanje u Demokratsku Republiku Kongo i Južni Sudan, a krajem srpnja u Kanadu. U rujnu bi trebao posjetiti Kazahstan. To baš ne djeluje kao namjera da se povuče ili kao rezignacija. Osim toga, on ne bi bio prvi papa koji putuje u invalidskim kolicima. Invalidska kolica nisu ništa drugo nego pomoćno sredstvo. Za vrlo mnogo ljudi.

I što još potiče glasine? Činjenica da je papa imenovao 21 novog kardinala, među kojima je njih 16 mlađih od 80 godina i time imaju pravo glasa kod izbora idućeg pape. No to nije ništa neuobičajeno. Osobito zato što je zbog smrtnih slučajeva, mnogih uslijed korone, znatno pao broj papinih senatora. Ali mnoge zbunjuje i to što se Konzistorij za imenovanje novih kardinala neće održati kao i obično 29. lipnja nego tek krajem kolovoza. Zašto?

Možda jednostavno zato što u srpnju papa ima puno obveza. On u Afriku putuje već 2. srpnja. A nakon dvije godine pandemije mnogi kardinali žele i osobno prisustvovati Konzistoriju, što također iziskuje pomno planiranje.

Reforma, sinoda i posjet L'Aquili

Kao još jedan razlog za špekulacije tu je ireforma kurije. Papa Franjo je iznenada 19. ožujka objavio reformu koju je najavio početkom svog pontifikata. Mnoge elemente je već postupno provodio, a neki su i potpuno novi, kao što je davanje veće uloge laicima. No time reforma još nije potpuno dovršena. Jer, sve novine moraju biti ugrađene i u propise Rimske kurije i u statute svih drugih vatikanskih službi.

Dakle, taj reformski projekt još dugo neće biti okončan. Nakon Konzistorija papa će o njemu dva dana diskutirati s kardinalima. Jezgra reforme je da Kurija mora više djelovati u službi lokalnih crkava. To prije svega igra veliku ulogu kod svjetske sinode. Ona je papi jako važna i traje barem do kraja 2023. godine.

I još je jedan razlog za glasine o povlačenju pape: njegov posjet L'Aquili. On će 28. kolovoza, jedan dan nakon Konzistorija, otputovati u ovaj grad u talijanskoj regiji Abruzzo. Tamo će sudjelovati na tradicionalnom hodočašću Perdonanza Celestiniana, koje je utemeljio Celestin V., prvi papa koji se svojom voljom povukao s dužnosti. Neki kažu da jeBenedikt XVI. odluku o svom povlačenju donio već 2009. u L'Aquili. On je tada u taj grad otišao nakon razornog potresa i ondje posjetio grob Celestina V. na koji je položio svoj palij, neku vrstu vunene štole.

Dakle, na temelju toga neki vatikanski novinari sada špekuliraju da bi i Franjo u L'Aquili mogao donijeti istu odluku.

No u svemu tome je samo jedno sigurno: papa uvijek zna iznenaditi, piše DW.