Mnoge je kupce ovih dana iznenadila nova cijena biljnih ulja na policama dućana. Još do nedavno plaćali smo suncokretovo ulje oko 10 – 11 kuna, ponekad i manje na akcijama. No, sada je litra uglavnom oko 15 kuna. U prosjeku poskupljenje je oko 30 posto.
Dugi niz godina cijena ulja nije bila tako visoka, dapače smanjila se prije par godina kada je umanjen PDV na jestiva ulja i masti, javlja Glas Istre, a prenosi N1.
Razlog poskupljenju ulja nije izgleda u inflaciji nego na drugom kraju planete – u Kini, pojašnjava za Dnevnik.hr Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambeno-poljoprivrednu industriju.
– Kina je imala dosta veliki problem s afričkom svinjskom kugom i oni su morali smanjiti svoju proizvodnju. Sada je situacija izgleda pod kontrolom i oni naglo obnavljaju svoj stočni fond pa im je potrebna velika količina stočne hrane”, objašnjava Zvjezdana Blažić.
Nagla potražnja, a ponuda na globalnom tržištu loša zbog katastrofa u poljoprivredi, rezultirali su vrtoglavim rastom cijena. Na domaćim poljima ova je godina za suncokret bila obećavajuća, a onda je iščekivana kiša donijela štetu.
– Došle su velike oborine, jaki vjetar što je prouzročilo ovo polijeganje suncokreta. Bit će dosta veliki gubici, smanjen prinos, ali nešto će se isto i navršiti”, kaže poljoprivrednik Ivan Rumbočić.
Što je preživjelo dobro će se prodati, ostalo će naplatiti iz osiguranja. No hoće li zbog toga cijena ulja i dalje biti visoka?
– Mi zadovoljavamo naše potrebe, ali druga je stvar to što mi zaista najveći dio proizvedenih žitarica i uljarica plasiramo u izvoz, ističe konzultantica Blažić.
Skuplje za kunu – dvije
No, nije samo ulje poskupjelo. Kupci primjećuju kako su mnogi prehrambeni proizvodi poskupili za kunu, dvije, što sveukupno na mjesečnoj bazi predstavlja osjetan trošak. Između ostalog skuplji su mliječni proizvodi, jogurt, vrhnje, sirutka, ali i neki pekarski proizvodi kao i brašno i šećer.
Cijene hrane u svijetu porasle su u travnju na najvišu razinu od svibnja 2014. godine, potaknute poskupljenjem šećera, objavila je nedavno agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.
FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u travnju za dva boda u odnosu na revidiranu vrijednost u ožujku i iznosio je u prosjeku 120,9 bodova.
Najviše su u travnju porasle cijene šećera, za 3,9 posto u odnosu na ožujak, potaknute valom kupovina zbog očekivane smanjene ponude koju nagovješćuju spora žetva šećerne trske u Brazilu i mraz u Francuskoj, koji je oštetio nasade šećerne repe.
U odnosu na prošlogodišnji travanj cijena šećera viša je gotovo 60 posto.
U prosjeku rast od 2 posto
Indeks koji mjeri promjene cijena biljnih ulja porastao je na mjesečnoj razini 1,8 posto, potaknut poskupljenjem soje, uljane repice i palminog ulja dok je suncokretovo ulje pojeftinilo prema izvještaju FAO-a. Cijene mesa porasle su 1,7 posto, odražavajući poskupljenje govedine i janjetine pod utjecajem “solidne potražnje” iz istočne Azije.
FAO-ov indeks cijena žitarica porastao je u travnju 1,2 posto na mjesečnoj razini, potaknut 5,7-postotnim poskupljenjem kukuruza zbog zabrinutosti za urod u Argentini, Brazilu i SAD-u. Cijene pšenice uglavnom su bile stabilne dok su cijene riže pale, priopćio je FAO.
U odnosu na prošlogodišnji travanj cijene žitarica bile su više 26 posto.
Cijene mliječnih proizvoda porasle su 1,2 posto na mjesečnoj razini zbog dobre potražnje iz Azije koja je poduprla cijene maslaca, obranog mlijeka u prahu i sira.
Prema hrvatskom Državnom zavodu za statistiku cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2021. u odnosu na lipanj 2020., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 2 posto.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u lipnju 2021. u odnosu na svibanj 2021. najviše su porasle cijene restorana i hotela, koje su u prosjeku više za 1,3%, cijene prijevoza su u prosjeku više za 0,9 posto.
Porast indeksa potrošačkih cijena u lipnju 2021. u odnosu na svibanj 2021. ublažile su cijene Odjeće i obuće, koje su u prosjeku niže za 4,6 posto.
Krastavci skuplji 18 posto
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u lipnju 2021. u odnosu na isti mjesec lani zabilježene su više cijene na tržnicama i u prodavaonicama kod stolnog grožđa, breskvi, marelica, trešanja, višanja, nektarina, dinja, grejpa, rajčica, mladog luka, paprika, kupusa, kelja, mrkve, zelene salate, mladog krumpira, crvenog radića, mahuna, rotkvica, špinata i peršina. Primjerice cijena salatnih krastavaca na tržnicama u lipnju 2021 u odnosu na lipanj 2020 bila je viša 18 posto na tržnicama, a u prodavaonicama 20 posto.
Ipak jeftinije su u prosjeku bile jabuke, kruške, kiwi, lubenice, naranče, limun, jagode, banane, patlidžan, crveni luk, češnjak, cvjetača, grah, krumpir i šampinjoni, piše Novi list.