U Hrvatsku se prošle godine bilo doselilo 37.726 stranaca, najviše u protekla dva desetljeća, a razlog takvom doseljavanju vjerojatno treba tražiti u još jednom rekordnom broju, onom radnih dozvola za strane državljane. Tako je od rekordnog lanjskog broja od 55 tisuća radnih dozvola iz kvote za strane državljane bilo iskorišteno njih gotovo 50 tisuća. Ove je godine u kvoti, prema podacima od 19. lipnja ove godine koje je obavilo Ministarstvo unutarnjih poslova, čak 78.470 radnih dozvola za strane državljane i da nije bilo koronavirusa i zaključavanja ekonomija, vjerojatno ne bi sada bilo neiskorišteno 59.902 tih dozvola.
Prošle se godine, prema prvim privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku u zemlju doselilo 11.697 stranaca više nego u 2018. kada ih je u zemlji boravilo 26.029. Toliko velik broj doseljenih nije bio dovoljan da pokrije odseljavanje pa je migracijski saldo u minusu za 2422 ljudi za koliko broj odseljenih premašuje doseljene. Iz Hrvatske se lani odselilo 40.148 njezinih državljana, njih 633 više nego preklani. Od 2001. do kraja prošle godine, više odseljenih bilo je samo u 2017. kada je iz zemlje otišlo 47.352 ljudi. Nisu to naši jedini minusi jer je prošle godine, prema prvim privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku u zemlji bilo 4,07 milijuna stanovnika, njih 20.300 stanovnika manje nego godine ranije. Svakog dana prošle godine bilo je po 55 ljudi manje u zemlji.
Strani radnici
Demograf dr. Nenad Pokos kaže da je prerano govoriti o odseljavanju i doseljavanju bez detaljnijih statističkih podataka po zemljama koji će biti objavljeni krajem srpnja, no protekle dvije godine bio je enorman porast broja useljenih. Veli, može se pretpostaviti da su strani radnici zaslužni za povećanje broja doseljenih.
Dr. Stjepan Šterc ističe da je podatak o ovolikom broju useljenih i njega iznenadio pa čeka podatak o strukturi useljenog stanovništva i radi li se možda i o povratnicima.
- Možemo pretpostaviti da vjerojatno radi o ljudima koji su dobili radnu dozvolu u Hrvatskoj i koji su prijavili stalno prebivalište u Hrvatskoj. Ako je tome tako, onda je bitno reći da s obzirom na to da imamo više od 40.000 odseljenih iz Hrvatske i nešto malo manji broj useljenih i ako se nastavi s tim tempom, onda je to zapravo početak supstitucije stanovništva u Hrvatskoj. To je najgori mogući demografski proces za Hrvatsku. To između ostalog znači da se Hrvati, uglavnom mlađi i obrazovaniji iseljavaju, a useljava se radna snaga potrebna hrvatskom gospodarstvu koja nije identitetsko stanovništvo - objašnjava dr. Šterc. A domaće gospodarstvo proteklih je godina uglavnom tražilo slabije obrazovane radnike u turizmu i građevinarstvu.
Novo iseljavanje
Pitamo ovog demografa čeka li nas možda još jedan val iseljavanja nakon što se Europa oporavi od korona-krize, osobito zemlje u koje su hrvatski građani najviše odlazili, a to su Njemačka, Irska i Austrija.
- Kriza izazvana koronom je sve procese zaustavila. Vrlo je vjerojatno da nas čeka novi val iseljavanja s obzirom na to da su to postojanija gospodarstva od hrvatskog koja će se brže oporaviti i na žalost, taj će se proces nastaviti - ističe dr. Šterc i dodaje da u izbornim sučeljavanjima ovih dana nijedno pitanje nije bilo postavljeno za ovu problematiku.
Iz Državnog zavoda za statistiku navode da se statistička definicija međunarodnog migranta temelji na konceptu uobičajenog mjesta stanovanja te se doseljenima iz inozemstva i odseljenima u inozemstvo smatraju osobe koje su promijenile uobičajenu državu stanovanja na razdoblje od najmanje godinu dana. Objavili su također da od 2011. više podatke ne temelje na prijavama i odjavama prebivališta nego ih obrađuju prema novoj metodologiji, prema preporukama UN-a za statistiku međunarodne migracije i na uredbama Europskog parlamenta i Vijeća.
S.Stapić