Ravnatelj šibenske Gimnazije: ‘Nećemo uvoditi nikakav prijemni. Dosadašnji način upisa je najpošteniji, najkvalitetniji i najmanje koruptivan‘

Učenici osmih razreda s područja Dalmacije, koji će ove godine upisivati prvi razred srednjih škola, ne moraju strahovati – niti jedna od “udarnih” gimnazija od Zadra do Dubrovnika neće provoditi dodatna testiranja, to jest prijemne ispite kao oblik selekcije kandidata za upis.

 

Iako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja izmijenilo Pravilnik o elementima i kriterijima za upis u srednje škole, te je novi dokument objavljen u Narodnim novinama krajem ožujka, gimnazije s područja Dalmacije nisu se odlučile već ove godine krenuti s prijemnima koji će se odsad moći provoditi u srednjim školama bez ograničenja.

 

’Treba se dobro pripremiti’

 

Namjera Ministarstva bila je, podsjetimo, na taj način stati ukraj superodlikašima koji masovno dolaze iz osnovnih škola i zbog kojih je, s obzirom na to da su ocjene i uspjeh iz osnovne škole dosad bili glavni selekcijski kriterij za upis, učenicima i sa samo jednom četvorkom bilo gotovo nemoguće “upasti” u priželjkivanu srednju školu. Mahom se s takvim problemom susreću gimnazije, osobito one na dobrom glasu, u koje se prijavljuje velik broj učenika s identičnim brojem bodova.

 

Ministarstvo je izmjenama pravilnika izišlo ususret svim takvim srednjim školama te omogućilo, naravno na dobrovoljnoj bazi, da u vlastitoj organizaciji provedu prijemni ispit već na ovogodišnjim upisima, a vrijednost tako zarađenih bodova podignuta je s dosadašnjih pet na deset.

 

Međutim, dosad je samo sedam gimnazija, i to sve iz Zagreba, zatražilo od Ministarstva znanosti i obrazovanja odobrenje za provedbu prijemnog ispita. Iako je rok za prijavu 15. travnja, ravnatelji dalmatinskih gimnazija s kojima smo razgovarali potvrdili su kako neće tražiti odobrenje od MZO-a za prijemne ove godine. Iako to ne smatraju lošom idejom, uglavnom se slažu kako je rok za kvalitetnu pripremu i provedbu takvih ispita već u srpnju ove godine prekratak.

 

Također, suglasni su oko još jedne ideje: umjesto da svaka škola provodi “svoj” prijemni, što je sada slučaj jer selekcijske ispite pripremaju uglavnom nastavnici srednjih škola u koje se učenici upisuju, dalmatinski ravnatelji smatraju kako bi na razini države trebalo uvesti isti, standardizirani test za isti (gimnazijski) program. To znači da bi svi učenici u cijeloj zemlji koji se kandidiraju za upis u, recimo, prirodoslovno-matematičke gimnazije polagali isti prijemni, a isto bi pravilo vrijedilo i za upise u opće, jezične, klasične gimnazije ili druge srednje škole koje požele provesti takve ispite.

– Nećemo uvoditi nikakav prijemni. Dosadašnji način upisa u srednje škole je najpošteniji, najkvalitetniji i najmanje koruptivan – odlučan je Zoran Smolić, ravnatelj uspješne Gimnazije Antuna Vrančića u Šibeniku, u kojoj se izvode čak četiri gimnazijska programa – prirodoslovno-matematički, opći, jezični i klasični. Potpuno oprečno od ostalih kolega, Smolić nema ništa protiv toga da se upisi nastave na dosadašnji način: na osnovi ocjena i uspjeha u osnovnoj školi te elektroničkim putem (e-upisi) gdje učenici apliciraju na šest programa, poredanih prema prioritetima.

Ne dvoji kako u nekim slučajevima postoji raskorak između 5.0 ocjena i uspjeha te stvarnog znanja, međutim, ističe:

– Ne dolaze u srednje škole samo kandidati s 5.0. To su “štosevi” i možda vrijedi za nekoliko škola u Zagrebu. Radije bih otvorio još jedan razred negoli provodio prijemni – predlaže ravnatelj Smolić.

 

– Odlučili smo ove godine ne aplicirati za prijemni ispit jer je zaista premalo vremena da bismo kvalitetno osmislili i organizirali cijeli postupak. Izvagali smo sve “za” i “protiv”, smatramo da bi bilo korektno odluku o provedbi prijemnog ispita najaviti barem godinu dana unaprijed – kaže profesorica Deana Bokšić, ravnateljica splitske III. gimnazije, popularnog MIOC-a, koji upisuje izvrsne učenike, ali i čiji su maturanti redovito u vrhu uspješnosti na državnoj maturi. Njezina gimnazija ipak ne upisuje samo učenike s 5.0, otkriva ona, iako nema ništa protiv da selekcija bude još bolja.

 

– Hoćemo li prijemni uvoditi iduće godine, mislim da hoćemo, ali uz najavu na vrijeme. U školi imamo tim za kvalitetu, naš aktiv matematičara imat će u tome glavnu riječ, a vidjet ćemo i kako će proteći upisi ove godine. Svakako sam za to da se za sve prirodoslovno-matematičke gimnazije uvede standardizirani, uniformirani prijemni ispit na razini cijele države. To bi znatno olakšalo posao školama – smatra profesorica Bokšić.

 

’Trka za peticama’

 

S njom se slaže i Ankica Kovač, ravnateljica V. gimnazije “Vladimir Nazor” iz Splita, u kojoj također ove godine neće biti prijemnog.

 

– Ne, neće ga biti, iako razmišljamo o toj ideji u budućnosti. Ujednačeni testovi koje bi, kao i one za maturu, izrađivali stručnjaci Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, puno bi pomogli. Nama mahom dolaze odlikaši, razlika između prvog i zadnjeg upisanog samo je tri boda – prepričava profesorica Kovač.

 

– Odlučili smo da nećemo ništa uvoditi na brzinu, a bilo je i poziva zabrinutih roditelja. Slažem se da bi najbolje rješenje za uvođenje prijemnih ispita bili standardizirani testovi za isti gimnazijski program. Nama dolaze izvrsna djeca, ali zbog pustih petica dogodi se da netko tko ima, na primjer, tri iz povijesti u osnovnoj školi ne može upisati našu gimnaziju. A nama su važniji matematika, fizika, kemija. Temeljni problem naših škola je trka za peticama – kaže Blanka Pedišić, ravnateljica Gimnazije Franje Petrića (MIOC) iz Zadra, srednje škole koja je u zadnjih pet godina redovito među deset najuspješnijih srednjih škola prema rezultatima državne mature.

 

– Nema potrebe za prijemnim ispitima u našoj gimnaziji. To se više odnosi na škole s prevelikom navalom superodlikaša s 5.0. U nas se, na primjer, u prirodoslovno-matematički program upisuju učenici od kojih zadnji ima 75 bodova, u općoj 73 boda, a u jezičnoj 69 bodova. Nemamo, dakle, samo kandidate s maksimalnih 80 bodova – govori Katarina Tolja, ravnateljica Gimnazije Dubrovnik, koja također nema ništa protiv da se za provedbu prijemnih ispita uvedu standardizirani ispiti u cijeloj zemlji.