"Hrvatska ne želi živjeti s teretom ustaštva na leđima, a to je očito netko trebao jasno i glasno reći!" 

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović sprema se idućeg tjedna put Dalmacije.

U četvrtak u Splitu, u povodu 70. obljetnice usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a, njezin Ured organizira skup posvećen besplatnoj pravnoj pomoći. Važno joj je, kaže, Međunarodni dan ljudskih prava obilježiti u gradovima izvan Zagreba, što bliže ljudima kojima je pomoć, kada je riječ o ljudskim pravima i njihovoj zaštiti, prijeko potrebna. Posebno onima najranjivijima, koji zbog nedostatka novca nemaju ravnopravan pristup pravosuđu.

- Siromaštvo onemogućava građanima ravnopravan pristup pravosuđu, pogotovo kada je sustav besplatne pravne pomoći nefunkcionalan. Oni sami, naravno, ne znaju kako pravilno napisati sudski podnesak, ili kako prevenirati neki postupak, a nemaju novaca kojim bi platili odvjetnike da ih zastupaju. Uredi državne uprave u županijima nisu kapacitirani, a udruge koje su pružatelji besplatne pravne pomoći ne dobivaju sredstva u okvirima predviđenima zakonom. Recimo, u studenom su dobili novac za ovu godinu, što znači da država od njih očekuje da sami financiraju svoj rad u prvih deset mjeseci u godini.

Upravo pravosuđe, uz kršenje radnih i službeničkih prava te diskriminaciju, čini jedno od područja za koja pravobraniteljica dobiva najviše pritužbi građana. Ured pučke pravobraniteljice upravo prikuplja podatke za svoj novi godišnji izvještaj. Trendovi su, kaže nam Lora Vidović, uvijek vrlo slični, jer su društvene promjene spore. To, međutim, ne znači da tapkamo u mjestu. Neki napredak je, ističe ona, ipak vidljiv. Danas, u 2018. godini, stanje je, što se tiče ljudskih prava, ipak bolje nego je bilo u 1998. godini.

 

 

Napretka, međutim, tvrdi da nema u jednom drugom segmentu. Ustaški se zločini negiraju, fašistički karakter Pavelićeve Nezavisne Države Hrvatske se relativizira, tolerira se pozdrav "Za dom spremni“, a prešutno se u javnom prostoru prihvaćaju insignije ustaškog pokreta. Time se, ustvrdila je u svojoj analizi pučka pravobraniteljica, narušavaju temeljne vrednote Ustava i stvara okvir za mržnju. Analiza je pripremana mjesecima.

Brižno je vagana svaka riječ, konzultirana je relevantna pravna i povijesna literatura, tražila su se mišljenja MUP-a, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva uprave, i iz Ureda pučke pravobraniteljice prije desetak dana je izašao dokument koji je na proste faktore raščlanio i osudio nonšalantnu praksu domaćih institucija prema ostavštini ustaškog režima. Lora Vidović danas kaže da je jedan od ciljeva analize bio da potakne najviše državne dužnosnike, nositelje vlasti, da stanu na stranu Ustava RH.

Redakciju Spektra zanimalo je jesu li to i učinili...

- Predsjednik Sabora Gordan Jandroković je vrlo jasno i nedvosmisleno osudio zločine u NDH i odredio se prema poštovanju Ustava koji osuđuje ustaške zločine i fašizam. Mislim da je to ohrabrujuće i da je jako važno da to učine i drugi državni dužnosnici.

Dosljednost policije

Očekujete li da nešto slično napravi i predsjednica Republike? Ona je svojedobno "Za dom spremni“ nazvala starim hrvatskim pozdravom.

- Ja to očekujem od svakoga tko je na visokoj državnoj dužnosti. To je stvar poštivanja Ustava. Ako ministar pravosuđa kaže da smo se kao država kroz Ustav jasno odredili o NDH, onda je jako važno da se to vidi u odlukama nadležnih državnih tijela koja odlučuju u pitanjima iz te domene. To znači da policija dosljedno podnosi optužne prijedloge u situacijama kada se javno ističe slovo "U“ ili izvikuje "Za dom spremni“, kada se postrojavaju crnokošuljaške fašističke postrojbe, i da u tom postupku ustraje.

 

 

Aludirate na činjenicu da je policija nakon oslobađajuće presude za Thompsonov pozdrav "Za dom spremni“ iz "Čavoglava“ u svibnju 2018. odustala od žalbe. Žalili su se, međutim, na presudu za bećarac...

- Teško je te dvije situacije usporediti, ali važno je da policija ustraje u postupku i uloži žalbu, ako sud donese presudu suprotnu optužnom prijedlogu. Tim više što je praksa Visokog prekršajnog suda i Ustavnog suda posve nedvosmislena. Pitam se jesu li odustali od ulaganja žalbe baš zato što znaju da viši sudovi neće tolerirati ustaški pozdrav.

Unatoč tome što su zaključci Vijeća za suočavanje sa bremenitom hrvatskom prošlošću "Za dom spremni“ jasno stavili uz bok sa nacističkim i fašističkim insignijama?

- Iza Dokumenta dijaloga stoji politička spremnost Vlade, a moje je mišljenje da je riječ o jako dobrom dokumentu. U njemu se pokušava postići kompromis, i to u dijelu koji govori o iznimnoj toleranciji neustavne prakse kroz obilježavanje pozdrava "Za dom spremni“ samo i isključivo u odavanju počasti poginulim braniteljima koji su ga nosili kao insigniju u vrijeme rata. Bi li takva iznimna tolerancija neustavne prakse zaista bila dopuštena, u konačnici pravorijek može dati samo Ustavni sud. No, problematično je što se korištenje ustaških simbola i pozdrava dosljedno ne kažnjava ni izvan te iznimke. Osam mjeseci nakon što je Dokument dijaloga donio svoje preporuke, nijedna od njih se ne primjenjuje. Nije učinjeno ništa. To je velika šteta, jer je ovaj dokument mogao biti dobra prilika da prevladamo neke od problema koje imamo.

Nakon objave vaše analize, pozvali ste i Marka Perkovića Thompsona da odustane od ustaškog pozdrava u svojoj pjesmi. Njegov odvjetnik Davorin Karačić poručuje vam da ste potpuno "pobrkali lončiće“: da Ustav nigdje ne zabranjuje pozdrav "Za dom spremni“ te da Hrvatska uopće nije utemeljena na antifašizmu...

- Ne bih polemizirala sa gospodinom jer se na njegovoj razini argumenata to čini nepotrebnim banaliziranjem jednog ozbiljnog problema. Posve mi je jasno zašto zastupa takve stavove, jer on očito ima jasan financijski interes. I nije jedini koji to čini upravo iz tih razloga. Ja ih, naravno, nemam.

Dobro, ali za dio ljudi, najčešće zbog obiteljskog nasljeđa, današnja Hrvatska je povijesni nastavak Nezavisne Države Hrvatske. Vi u analizi tvrdite da je ona njezina negacija.

- To nije tek moja tvrdnja, to stoji u hrvatskom Ustavu! Tamo je zapisano da je Republika Hrvatska nastala nasuprot, naglašavam nasuprot Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ustavni sud u svojoj odluci ne dopušta da se trgovi i ulice nazovu imenima ustaških dužnosnika i jasno kaže da se ta odluka odnosi na svu simboliku proizašlu iz ustaškog režima, da Ustav RH nije vrijednosno neutralan, i da je demokracija utemeljena na vladavini prava i ljudskim pravima jedini politički model na koji Ustav pristaje.

 

 

Pravno gledano, nema nikakve dileme da je Hrvatska nastala nasuprot NDH. Zbog toga što su pripadnici HOS-a na svojim odorama nosili pozdrav "Za dom spremni“ i insignije NDH, ne smije se kompletan Domovinski rat poistovjećivati s ustaštvom. To jednostavno nije tako bilo 1991. godine, Hrvatska vojska je vojska koja se borila i izborila za neovisnu Hrvatsku i svaki branitelj zaslužuje naše poštovanje. No, pritom ne smijemo zaboraviti da je pozdrav "Za dom spremni“ bio protuustavan i tada, 1991. i 1992., a protuustavan je i 2018. I predsjednikTuđman o tome je vrlo jasno govorio.

Prijetnje i uvrede

Po vama se, dakle, "Za dom spremni“ iz 1991. godine ne može odvojiti od onoga iz 1941. godine?

- "Za dom spremni“ je ustaški pozdrav. U Domovinskom ratu poslužio je pojedincima kao sredstvo mobilizacije dijela branitelja. I o tome je predsjednik Tuđman govorio. U svojem intervjuu iz 1992. kazao je da mladići koji se bore u HOS-u imaju hrvatske ideale u srcu, ali začuđuje kako nasjedaju onima koji im oblače crne košulje i stavljaju fašističke oznake. Upravo to je naveo kao jedan od najvećih poteškoća pri međunarodnom priznanju naše zemlje, jer moderna Hrvatska, Europa i svijet traže demokratičnost i vladavinu prava, a to je suprotno fašizmu i ustaškoj državi iz Drugog svjetskog rata. U tom smislu pozdrav "Za dom spremni„ apsolutno je suprotan temeljima moderne hrvatske države, i tada je bio, i sada je.

Ne bi se s vama složio Marko Skejo, ratni zapovjednik IX. bojne HOS-a koja nosi ime ustaškog pukovnika Rafaela Bobana, koja je svojedobno branila Škabrnju i koji svakoga 10. travnja, na dan osnutka NDH, u Splitu postroji svoju jedinicu u crnim košuljama.

- Ono što je kod tog postrojavanja zabrinjavajuće je da na njemu sudjeluju predstavnici grada, županije i ministarstava. Na taj se način, tom događaju daje legitimitet i postupa se suprotno Ustavu. Policija u takvim slučajevima treba podnositi optužne prijedloge, a predstavnici državnih i lokalnih tijela bi se trebali suzdržati od podržavanja takvih skupova jer su oni jasno i nedvosmisleno suprotni Ustavu.

Ove godine na toj se proslavi nosila i crna zastava sa natpisom Jasenovac – Za dom spremni...

- Jasenovac je doista jednako "Za dom spremni“ i oboje simboliziraju teške zločine počinjene tijekom NDH. Ono što je potrebno je odgovor države, odnosno policije na to.

 

 

U Zadru, u jednoj od najprometnijih ulica u gradu stoji spomen ploča "hrvatskom vitezu, ustaškom sinu“ čiji je životni san bio Nezavisna Država Hrvatska.

- Ustavni sud je i o tome dovoljno rekao i gradske vlasti u Zadru bi tu odluku trebali uvažiti i po njoj postupiti. Obveza je svake fizičke i pravne osobe poštivati odluke Ustavnog suda, to ne mogu dovoljno naglasiti.

Ivo Lučić sa Instituta za hrvatsku povijest vas je, onako između redaka, upozorio da se iza teze o revitalizaciji ustaštva može kriti i projugoslavenska agitacija...

- U zadnjih deset dana čula sam i puno gorih komentara na analizu. Što se tiče reakcija nakon njezine objave, bila sam spremna na mrzilačke poruke na društvenim mrežama, putem mailova. Na to se ne obazirem i ne diraju me. Bilo je i ozbiljnih prijetnji, koje sam prijavila policiji. No, iskreno sam iznenađena izuzetno velikim brojem pozitivnih komentara ljudi s imenom i prezimenom koje ne poznajem, a koji osjećaju potrebu zahvaliti na onome što smo napravili. Hrvatska ne želi živjeti sa teretom ustaštva i ustaških zločina na leđima, a to je očito netko trebao jasno i glasno reći.