StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetpovratak fenomena

Prošlo ljeto bilo vam je prevruće? Pripremite se, iduće će biti još vruće, a ono 2024. - neizdrživo. Vraća se El Niño

Piše Anita Belak Krile
17. siječnja 2023. - 17:30

Povratak klimatskog fenomena poznatog kao El Niño izazvat će novi porast globalnih temperatura iznad uobičajenog prosjeka i dovesti do neviđenih toplinskih valova. Ovo upozorenje znanstvenika prenosi britanski Guardian, koji navodi kako prve prognoze sugeriraju da će se El Niño vratiti tijekom 2023. godine, pogoršavajući ionako ekstremne vremenske uvjete širom svijeta te izazvati zagrijavanje veće od 1.5 stupanja Celzija u odnosu na predindustrijsku razinu. Najtopliju godinu u zabilježenoj povijesti, 2016., izazvao je upravo El Niño. Riječ je o klimatskom fenomenu koji nastaje prekomjernim zagrijavanjem južnog dijela Tihog oceana dok na sjeveru oceanske vode ostaju hladne. Započinje lokalno, a na koncu ima globalne posljedice za cijeli svijet.

Ovakav poremećaj pojavljuje se ciklički nakon nekoliko godina i traje od osam do deset mjeseci. Pod djelovanjem El Niña značajno se povećava količina oborina u tropskim krajevima, a područja uobičajene umjerene klime učestalo zahvaćaju katastrofalne suše. Nakon "dječaka" El Niña iz 1997., uslijedila su tri slabija poremećaja nazvana "La Niña", a posljednje tri godine vidjeli smo neobičan niz posljedica ove „djevojčice“. El Niño se javlja tijekom zime na sjevernoj hemisferi i potrebno je nekoliko mjeseci da se osjeti njegov učinak zagrijavanja, što znači da je vjerojatnije da će se 2024., postaviti novi globalni temperaturni rekord.

No, već sad se predviđa da će već ova godina biti toplija od lanjske koju su globalni grafovi rangirali kao petu ili šestu najtopliju godinu u povijesti.

Staklenički plinovi koje izazivaju ljudske aktivnosti do danas su povisili prosječnu globalnu temperaturu za oko 1.2 stupnja Celzija. To je već dovelo do katastrofalnih učinaka diljem svijeta, od velikih toplinskih valova u SAD-u i Europi do razornih poplava u Pakistanu i Nigeriji, u kojima su stradali milijuni ljudi. "Vrlo je vjerojatno da će nas sljedeći El Niño odvesti do granice rasta od 1.5 stupnjeva Celzijusa. Vjerojatnost da će prva godina u sljedećem petogodišnjem razdoblju biti na 1.5 stupnjeva sada je oko 50:50", rekao je profesor Adam Scaife, voditelj dugoročne prognoze u UK Met Officeu za britanski Guardian.

Dodao je i kako će s godinama utjecaji El Niña postajati sve jači te podsjetio kako se utjecaji El Niña i La Niñe mogu vidjeti u mnogim regijama svijeta: "Znanost nam sada može reći kada će se to dogoditi mjesecima unaprijed. Stoga to doista trebamo koristiti i biti spremniji, od jačanja hitnih službi do toga koje usjeve saditi, istaknuo je.

image
Omer Urer/Anadolu Agency Via Afp

Profesor James Hansen sa Sveučilišta Columbia u New Yorku i njegovi kolege nedavno su izjavili kako smatraju da će 2024., biti najtoplija godina u povijesti.

Iako je jasno da će El Niño pojačati ekstremne vremenske uvjete, znanstvenici još raspravljaju o stupnju pogoršanja. Profesor Bill McGuire s University Collegea u Londonu ocijenio je kako će ekstremno vrijeme iz 2021. i 2022., izgledati beznačajno kad stigne novi El Niño.  Profesor Tim Palmer sa Sveučilišta u Oxfordu smatra kako korelacija između ekstremnog vremena i globalne prosječne temperature nije toliko jaka, ali da će termodinamički učinci klimatskih promjena učinit anomalije izazova El Niño ekstremnijima.

U prosincu je američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu procijenila izglede da će se El Niño formirati do kolovoza i listopada na 66 posto.

image

Dubrovnik, 18.08.2020.
Nevrijeme praceno jakom kisom zahvatilo je i dubrovacko podrucje.
Foto: Tonci Plazibat/Hanza Media
 

Tonci Plazibat/Cropix/Cropix
image

Poplave nakon El Nino 

Norberto Duarte/Afp

U godinama La Niñe pacifički pasati s istoka prema zapadu su jači, guraju tople površinske vode prema zapadu i povlače dublju, hladniju vodu na istok. A El Niño se događa kada pasati oslabe, dopuštajući toplim vodama da se šire natrag prema istoku, gušeći hladnije vode i dovodeći do porasta globalne temperature. Zemlje koje graniče sa zapadnim Pacifikom, poput Indonezije i Australije, doživljavaju toplije i suše uvjete.

"Učinci El Niña mogli bi se osjetiti i do srednjih geografskih širina sjeverne hemisfere, s vjerojatnošću vlažnijih uvjeta u Španjolskoj od ljeta nadalje i sušnijih uvjeta na istočnoj obali SAD-a sljedeće zime i proljeća", rekao je Turner.

Znanstvenici pozivaju na uspostavu Međunarodnog centra za klimatsko modeliranje vrijednog milijardu dolara, sličnog Velikom hadronskom sudaraču koji omogućuje međunarodnim fizičarima čestica da rade zajedno ono što nijedna nacija ne može sama.

image
Martin Bernetti/Afp

 

26. travanj 2024 08:14