StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetčagljevi na kornatima

Problem koji izgleda nerješiv: napadi divljih životinja u Dalmaciji su postali svakodnevica

Piše Stanislav Soldo/SD
22. kolovoza 2022. - 14:19

Ako kojim slučajem svojim automobilom naletite na vepra, zeca, lisicu ili jazavca, srnu ili neku drugu životinju koja slobodno živi u prirodi, morate se itekako zabrinuti jer takvu štetu teško ćete naplatiti.

Osim što tumaraju po cestama, divlje životinje postale su velik problem u ruralnim područjima, gdje napadaju stoku čineći milijunske štete domaćim stočarima.

Svaki dan slušamo o napadima vukova u Dalmatinskoj zagori, čagljeva na Kornatima, invaziji divljih svinja na Molatu. Ljudima ne preostaje ništa drugo nego moliti Boga da se ne susretnu s divljim životinjama jer eventualnu štetu nitko im neće platiti.

Što će nam novac...

I dok s jedne strane nije moguće naplatiti štete od divljači ili se naplati u smiješno malim iznosima, životinje se nekontrolirano množe u prirodi. Neke su, poput vuka, i zaštićene i svatko tko ga ubije, bez obzira na to koliko je vuk pojeo janjaca, riskira kaznenu prijavu i novčanu kaznu.

Što se to događa u prirodi i otkuda toliko divljih zvijeri?

Kornatski ovčari muku muče s čagljevima koji su se posljednjih godina nekontrolirano razmnožili. Nitko ne zna kako su tamo dospjeli, pretpostavlja se da su doplivali s kopna jer su navodno dobri plivači. Još uvijek nisu počeli napadati ljude, ali zato stradavaju mladi janjci. Kad nema janjaca, napadaju i ovce.

- Trenutno ne znamo koliki su razmjeri štete jer nismo uspjeli sakupiti ovce koje su uznemirene i prestrašene. U dvije godine čagljevi su nam zaklali najmanje 200 janjaca. Napadaju i velike ovce. Vidjeli smo prošle godine kada smo šišali ovce da su bile izgrižene i u ranama - upozorava Matej Mudronja, uzgajivač ovaca na Kornatima, gdje su ovce od pamtivijeka bile u slobodnom uzgoju.

Štete su evidentne, ali Matej ne zna kako će ih naplatiti niti kome se treba obratiti.

- Sve da i dobije novac za štetu, čovjek ne zna hoće li kupovati nove ovce jer su čagljevi još uvijek tu - govori nam.

Matej Mudronja je u nepovoljnijoj poziciji u odnosu na ostale stočare jer su njegove ovce u Nacionalnom parku Kornati pa ne može sagraditi štalu ili zaklon od vukova. Njega od napada divljih životinja nitko ne štiti, ni država, ni ministarstvo, ni županija.

Međutim, iz Ministarstva poljoprivrede pojašnjavaju da sufinanciraju postavljanje električnih ograda (pastira) i žičanih ograda (mreža) za sprječavanje štete od divljači u lovištima vrijednosti dva milijuna kuna te sufinanciraju police osiguranja za naknadu šteta na usjevima te da financiraju policu osiguranja za štete od divljači u prometu, za što je u tijeku javni poziv.

- Ono što nam nudi Ministarstvo poljoprivrede nije dovoljno. Vuk je zaštićena životinja, ali stočari u ozbiljnim europskim zemljama s njim nemaju problema. Problemi su samo kod nas - ističe stočar Mladen Kušeković, koji uzgaja goveda na Krbavskom polju.

Procjene i lupetanja

- Treba znati do koje se mjere štiti vuka. Koliki je broj jedinki u prirodi. Kod nas se lupetaju svakakve brojke i procjene. Ako pogledamo broj registriranih šteta na domaćim životinjama i usporedimo s brojnosti vukova, ispada da jedan vuk pojede nekoliko stotina tona mesa godišnje. Znači, ima puno više vukova negoli je to registrirano u statistikama - pojašnjava Kušeković, koji smatra da država treba držati brojnost vukova na nekoj razumnoj razini.

- Jedini prirodni neprijatelj vukovima je čovjek, a čovjek je zakonski onemogućen da bilo što napravi - dodaje.

Na žalost, Hrvatska potiče razmnožavanje vukova, a isplaćuje sramotno niske odštete stočarima za štete od vukova.

- Za jedno tele dobijete 1500 kuna. To je stvarno ispod svake razine. I da biste dobili taj novac, čekate dvije godine i morate kao dokaz imati lešinu zaklane životinje, a to bi značilo da vuk nije pojeo ono što je zaklao - navodi Kušeković.

Iz lovačkih društava upozoravaju da su lovci na svim cestama gdje divljač prelazi postavili znakove upozorenja. Naime, do sada je vladalo mišljenje da divljač pripada lovcima, no lovačke udruge se s time ne slažu uz objašnjenje kako su divlje životinje opće dobro jer tako stoji u Ustavu RH.

Zakonska ograničenja

Lovačke udruge vodile su brojne sudske sporove za naknadu štete koju je prouzročila divljač. Sudovi su presuđivali da je lovoovlaštenik, odnosno lovačko društvo krivo i da mora nadoknaditi štetu, pa su neka lovačka društva bankrotirala.

Čini se ipak da je nužna promjena postojećeg Zakona o lovstvu.

- Svi se moraju aktivno uključiti u rješavanje problema. Prvenstveno država koja je vlasnik divljači, ali i strogo zaštićenih vrsta (vuka), potom lokalna zajednica, jer se često štete događaju u pojasu naselja ili u naseljima gdje lovci ne smiju djelovati, a činjenica je da lovci i poljoprivrednici i stočari koji su često i sami lovci to u ovakvim zakonskim uvjetima i ograničenjima ne mogu riješiti - ističe Ivica Budor, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza.

O problemima šteta od divljači nekoliko se puta raspravljalo na Saborskom odboru za poljoprivredu, ali konkretni zaključci nisu doneseni.

- Štete koje divljač čini poljoprivrednicima u stalnom su porastu, a osim materijalne štete, zbog dolaska divljih svinja i vukova u dvorišta ljudi, to ostavlja i druge vrste posljedica poput straha za imanje, životinje, ali i za svoj život i život vlastite djece. Takva nesigurnost u kojoj poljoprivrednici rade i žive iziskuje hitnu reakciju i primjerena rješenja - rekla je Marijana Petir, predsjednica Saborskog odbora za poljoprivredu. 

Vozači bez odštete

 

Štete vozačima koji nalete na divljač od 1. lipnja nisu pokrivene policom osiguranja. Razlog je istek police koju je s Eurohercom na godinu dana zaključilo Ministarstvo poljoprivrede kroz ‘ugovor o osiguranju od građanskopravne izvan ugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Hrvatskoj‘.

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je natječaj za novi ugovor za takvu policu osiguranja, ali na natječaj nije stigla ni jedna valjana ponuda. Ministarstvo je policu procijenilo na 40 milijuna kuna, a osiguravajuća kuća ponudila je iznos od 57 milijuna kuna pa je natječaj poništen. Tako država više ne pokriva štete na vozilima u slučaju naleta na divljač na cesti.

Poticaji za elektične pastire

Ministarstvo poljoprivrede priprema novi natječaj operacije 4.4.1., čija je objava planirana u listopadu ove godine, a vrijedan je 50 milijuna kuna te intenzitet potpore iznosi do 100 posto ukupno prihvatljivih troškova. Između ostalih, prihvatljiva ulaganja su i kupnja električnog pastira s pripadajućom opremom u područjima rasprostranjenosti velikih zvijeri i otoka, kupnja autohtonog pastirskog psa (tornjaka i hrvatskog ovčara) u područjima rasprostranjenosti velikih zvijeri i otoka te izgradnja novih i obnova postojećih (jednostavnih) nastambi za stoku u područjima rasprostranjenosti velikih zvijeri.

19. travanj 2024 19:29