StoryEditor
Hrvatska i svijetPolitička (ne)pismenost

Poražavajući podaci velikog istraživanja: Trećina mladih Hrvata misli da su gejevi bolesni

Piše šibenski.hr
3. svibnja 2021. - 11:08
ilustracija/Cropix

Manje od 60 posto učenika završnih razreda srednjih škola zna što je Ustav, a samo svaki peti zna i tko Ustav može promijeniti. Oko 40 posto mladih u Hrvatskoj zna kako se biraju ministri, a 57 posto zna i tko je vrhovni zapovjednik oružanih snaga.

No, manje od polovice u stanju je prepoznati definiciju političke opozicije, a još manje - 42 posto - ih zna da se sadašnji predsjednik Vlade zove Andrej Plenković. Manje od toga (38 posto) ih zna godinu održavanja prvih višestranačkih izbora u RH. No, zato je za 45 posto njih upotreba pozdrava "Za dom spremni" na spomenicima i znakovlju iz Domovinskog rata opravdana. Neopravdana je za samo četvrtinu ispitanika.

Uzorak od 1122 učenika

Dio je to rezultata istraživanja političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u RH koje su u ožujku proveli istraživači s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Centra za studije jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu i GONG, na uzorku od 1122 učenika.

Učenice pritom u manjoj mjeri nego učenici smatraju ZDS prihvatljivim pozdravom, a gledano regionalno, učenici iz Zagreba u odnosu na vršnjake iz ostalih regija (izuzev Istre, Primorja i Gorskog kotara) u manjoj mjeri opravdavaju upotrebu ustaškog pozdrava. 

Ratne teme

Iako se često govori o prevelikoj zastupljenosti ratnih tema u javnosti, mladi su po tom pitanju podijeljeni: trećina ih se izjasnila da se u javnosti previše govori o Domovinskom ratu, a približno isti postotak s time se ne slaže. Da se hrvatskim braniteljima trebaju ispuniti svi njihovi zahtjevi, smatra 40 posto učenika, dok Hrvate kao najveće žrtve ratova devedesetih vidi svaki drugi ispitanik. Više od 60 posto učenika pred završetkom srednje škole vjeruje da je pobjeda ostvarena u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu, a na tom tragu, 37 posto ih smatra da Hrvatska nije izvršila agresiju na BiH. Kada je riječ o Drugom svjetskom ratu, samo trećina učenika pobjedu u antifašističkoj borbi smatra temeljem državne suverenosti RH, no treba reći da je svaki drugi ispitanik neodlučan po tom pitanju.

Jedan od zabrinjavajućih nalaza jest i onaj prema kojemu nešto manje od trećine učenika smatra NDH fašističkom tvorevinom, a njih više od polovice je neodlučno ili se ne želi opredijeliti po tom pitanju. A po pitanju karaktera SFRJ, više od polovice ispitanika smatra da je ona bila komunistička diktatura. S druge strane, svaki drugi učenik vidi tu istu SFRJ kao politički moćniju i neovisniju od volje velikih sila u odnosu na današnju Hrvatsku.

Povjerenje u institucije

Autori istraživačkog izvještaja Nikola Baketa, Kosta Bovan i Jelena Matić Bojić navode da učenici završnih razreda nisu skloni promjeni naziva ulica i trgova: oko polovice njih smatra da ne bi trebalo preimenovati ulice i trgove koji nose naziv Josipa Broza Tita, pripadnika ili simbola NOB-a, dok njih 40 posto isto smatra za ulice i trgove koji nose imena simbola ili pripadnika NDH.

"U usporedbi s istraživanjem političke pismenosti prije šest godina, učenici 2021. godine imaju nižu razinu informiranosti, osim na pitanjima aktualne vlasti, gdje su ti postoci sada mnogo veći", navode istraživači. Pretpostavljaju da je pandemija pridonijela vidljivosti članova vlasti, pri čemu zapažaju da učenici iz Zagreba imaju veće razine znanja od učenika iz svih ostalih regija kada je riječ o razumijevanju temeljnih političkih pojmova i ustavno-političkog ustrojstva.

Na setu pitanja o povjerenju u institucije i izvore informiranja pokazalo se da učenici najmanje vjeruju političkim strankama, pravosuđu, Saboru, Vladi, predsjedniku Republike, televiziji i tiskanim medijima. Većinsko povjerenje kod mladih uživaju samo vojska i znanstvenici. Osrednje kod njih prolaze policija i vjerske ustanove.

Trećina mladih smatra da je homoseksualnost poremećaj ili bolest

Iako istraživači primjećuju da je u odnosu na 2015. došlo do značajnog pomaka u pravcu tolerantnijeg odnosa prema osobama homoseksualne orijentacije, ističu da su i dalje u nemalom postotku prisutne negativne procjene i diskriminatorne težnje prema homoseksualnim pojedincima.

Otprilike trećina uzorka smatra da je homoseksualnost poremećaj ili bolest te da homoseksualne osobe ne bi trebale javno istupati zbog opasnosti od lošeg utjecaja na mlade. Gotovo 20 posto učenika bira opcije koje podrazumijevaju da se osobama homoseksualne orijentacije zabrani rad s djecom.

Na pitanje treba li im dozvoliti posvajanje djece, dolazi do polarizacije odgovora: jednak postotak (40) je protiv i za. Istraživači navode i podatak kako mladi iz Zagreba statistički značajno manje vjeruju da je homoseksualnost poremećaj ili bolest nego što je to slučaj kod mladih iz Dalmacije i Sjeverne Hrvatske.

item - id = 1095755
related id = 0 -> 1125508
related id = 1 -> 1123030
18. rujan 2021 03:30