StoryEditor
Hrvatska i svijethrvatski lanac nesreće

Popis onih koji su ugroženi slomom turizma stravično je dug: ugostitelji su u blokadi, gase se frizerski saloni, ništa od sezonskih poslova...

Piše Silvana Uzinić/SD
26. ožujka 2021. - 12:32
I u Šibeniku je sve više zatvorenih poslovnih prostoraNikša Stipaničev/Cropix

Korona-kriza sve je dublja, sezona sve neizvjesnija, a ako je i bude, prve veće grupe gostiju očekuju se tek u srpnju. Čitav lanac poslova danas je u dvostruko većoj opasnosti od propasti nego u ovo doba lani.

Štoviše, neki su se već pomirili sa sudbinom i pozatvarali obrte i poslovne prostore. I nije riječ samo o ugostiteljima, iako ih je među njima već 42 posto u blokadi. Tu su putničke agencije, prijevoznici, brodari, vlasnici privatnih tečajeva i škola, praonice rublja, pizzerije, fast foodovi, kafići, restorani... Šetnja gradovima i brz pogled na vrata lokala koji se nude u podnajam ili su na prodaju dovoljni su za zaključak da se kriza dodatno produbila, a stručnjaci upozoravaju da je stanje dramatično jer nam prijeti eksplozija siromaštva.

Sve teže i sumornije

Moratoriji na kredite i ovrhe su istekli pa je onima, bilo da su radnici ili poslodavci, kojima je štrik već bio oko vrata preostalo jedino da ga konačno i zategnu. Strašne sudbine mogu se čuti od ljudi koji su takorekuć u jednom danu izgubili sve što su imali, a neki propadaju polako, ali sigurno. Pokušaj da se spase novim kreditima nejčešće je neuspješan jer banke im teško odobravaju novac kad im je poslovanje neizvjesno.

– Čime mogu uvjeriti banku da mi odobri novi kredit kad su svjesni rizika moga poslovanja, traže mi hipoteku na nakretninu, a staviti jedini krov nad glavom kao jamstvo nije laka odluka – govori nam jedna obrtnica koja još uvijek, kako kaže, drži glavu nad površinom, iako se pita kako i do kada. Svaki dan je sve teži i sumorniji jer zbog porasta broja oboljelih slutnje su sve crnje.

Neke obitelji počele su se raspadati pod pritiskom egzistencijalne neizvjesnosti, mnogima je doslovce glad zakucala na vrata. A živjeli su lijepo, uz normalna primanja.

– Pogotovo je teško onima koji su imali više lokala, njima se uopće nije isplatilo otvarati ni terase, a kamoli zatražiti od države subvencije za nadoknadu fiksnih troškava, s obzirom da im pad poslovanja nije onoliki koliki je kao uvjet raspisala država – pojašnjava nam Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostitelja.

Malima će malo i propasti, a veliki sigurno ne spavaju mirno. Postoje lokali sa po dvadesetak zaposlenih, što znači da je jednako toliko obitelji ovog trenutka pred vratima siromaštva.

Da biste dobili pomoć od države za održavanje tzv. hladnog pogona, morate dokazati pad poslovanja od 60 posto u usporedbi s prethodnim razdobljem, a to mnogima nije moguće iako su izgubili drastično više.

A što s računima i davanjima?

Vlasnici lokala kažu da četiri tisuće kuna od države za zaposlene njima i odu, ali računi im ne prestaju stizati sa svih strana, za zdravstveno i mirovinsko, za komore, knjigovođe, režije...

– Zahvalni smo Vladi i na tolikoj pomoći, svjesni smo da su donesene i neke pogrešne odluke, a imamo i neke prijedloge. Svi gledamo u sezonu i ne očekujemo puno, bilo bi dobro da se ove godine u rujnu poveća broj gostiju jer lani smo se taman bili zalaufali, a onda je sve naglo stalo. Morat ćemo razmisliti kako privući domaće goste, možda neki od nas ugostitelja još i opstanu, ali vrlo je teška situacija u ostalim branšama koje ovise o sezoni – mišljenja je Tabak.

Nedavno smo čuli priče prijevoznika koji se hvataju za glavu s obzirom da trebaju nastaviti otplaćivati leasing kućama kredite za vozila, a nemaju razloga sjesti za volan. U jednakoj su situaciji i vlasnici čarter-brodova koje su kupili na kredit.

Nitko ih ne treba, nikoga ne prevoze, najveći dio autobusnih linija je ukinut. Preostaje im svoje autobuse dati na bubanj, ali zašto bi ih u ovoj krizi netko kupovao.

Putničke agencije također su do grla u problemima jer neke već godinu dana ne uspijevaju vratiti uplate građanima, s obzirom da su odavno transferirane u inozemstvo. A upravo ovih dana im istječe krajnji rok.

Udruga turističkih agencija tražila je od Vlade osnivanje fonda za povrat novca potrošačima koji su već nestrpljivi i prisiljeni čekati izmjenu Zakona o pružanju usluga u turizmu, no njegovo izglasavanje očekuje se idući mjesec.

– Nakon toga će agencije morati vratiti novac putnicima kojima do sada nije vraćen – kazao je prije nekoliko tjedana Tomislav Fain, predsjednik Udruge turističkih agencija.

No, to za neke od njih znači ključ u bravu, jer nemaju novca, a ni prometa na vidiku. Europa je zatvorena, nitko nikamo ne putuje, na aerodromima, autobusnim i željezničkim kolodvorima je pustoš.

'Kleknuli' sezonci i studenti

Gdje smo ove godine vidjeli natječaj za sezonske radnike? "Kleknuli" su i svi studentski poslovi.

– Mali mi je prodavao karte za Ultru, zarađivao je na logistici koncerata, povremeno je uskakao i kao vodič, ne pamtim da je tražio novac od mene, a sada već pita jer sve se iscrpilo – govori nam jedna majka.

Upisi na tečajeve i obrazovne programe u ustanove za izobrazbu odraslih i prekvalifikacije su sve rjeđi. Razgovarali smo s vlasnicom privatne ustanove za obrazovanje odraslih u pomorskoj branši.

– Ljudi se ne upisuju jer nema posla, kruzeri su zavezani u lukama, pomorski promet je u mirovanju. Nudili smo izobrazbu za one koji imaju završenu srednju školu i sada nam govore da im je besmisleno polagati ispite u ovoj situaciji. Uostalom, ljudi čuvaju novac jer neki od njih su radili sezonske poslove, na primjer kao skiperi, zaštitari, konobari, a sada nema ni toga. Pa evo, čujem i od kolega iz drugih ustanova gdje su se odrasli obrazovali za zanimanja vezana uz turizam, poput kuhara, konobara, slastičara, da je situacija očajna i da je upisa sve manje – kaže naša sugovornica otvarajući teme koje pomalo ostaju ispod površine ove krize.

Pred gašenjem

Najčešće slušamo o problemima ugostitelja, ali brojne su djelatnosti kao izvori zarade pred gašenjem jer teško dolaze i do državne pomoći. Sjetimo se samo koliko je praonica rublja otvoreno u turističkim mjestima. Uložili su u strojeve i radnu snagu, zimu su pregrmjeli zatvoreni, a ovo ljeto se, kaže nam jedan vlasnik, nadaju da će raditi barem u jednoj smjeni. Frizerski saloni mahom već rade samo u jednoj smjeni ili, kako stoji na ulazima, po dogovoru.

EUROSTAT: U riziku od siromaštva svaki peti građanin

Prema podacima koje objavljuju Državni zavod za statistiku i Eurostat, Hrvatska po udjelu građana kojima je siromaštvo realna prijetnja spada među članice EU-a s velikim rizikom. Tako ih je u 2018. godini u riziku od siromaštva bilo 19,3 posto, što znači svaki peti građanin.
Ekstremno siromaštvo, prema izračunu Svjetske banke, označava život s manje od 1,90 dolara na dan, a računa se da je 2020. godine pogodilo između 9,1 i 9,4 posto svjetskoga stanovništva. Pandemija je sigurno ovaj postotak povećala unatoč suprotnim očekivanjima Svjetske banke.

23. lipanj 2021 04:44