Ovo je prava demografska slika Hrvatske: državni statističari otkrivaju koliko nas je još ostalo u zemlji, broj rođenih i umrlih, koliko je bilo brakova, razvoda... Neki podaci će vas neugodno iznenaditi

Objava konačnih demografskih podataka za 2017. bili su povod Državnom zavodu za statistiku za analizu trendova posljednjih godina.

Ako se promatraju podaci procjene stanovništva, vidljiv je trend opadanja broja stanovnika Hrvatske. U odnosu na 2008., kada je prema procjeni stanovništva krajem godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, točnije do kraja 2017., taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika, piše N1.

Rođenje djece oduvijek se smatralo jednim od najradosnijih događaja. No, statistički podaci pokazuju da se na taj korak odlučuje sve manje stanovnika.

Promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja živorođenih, a prvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u 2003. Da se svake godine rađa sve manje djece, potvrđuju i posljednji raspoloživi podaci, oni za 2017., kad je živorođeno njih 36,6 tisuća. Ako promatramo mjesec rođenja, najviše ih je na svijet došlo u srpnju.

U prethodnoj 2016. najveću stopu nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) imala je Međimurska županija (10,8), dok su najnižu imale Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija (7,9).

Iako spomenute brojke upućuju na promjene u trendovima, možda to najslikovitije iskazuju podaci o prosječnoj dobi majke pri prvom porodu. Na to mogu utjecati razni socioekonomski čimbenici, kao što je veće uključivanje žena na tržište rada, veći udio žena u visokoškolskom obrazovanju, ali i sve kasnije osamostaljivanje mladih, tj. napuštanje roditeljskog doma. Dok je u 1990. prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3 godine, do 2017. se povećala za 4,6 godina.

U promatranom dvadesetogodišnjem razdoblju najveći broj umrlih zabilježen je u 2015., dok je prema posljednjim podacima u 2017. umrlo 53 477 osoba, što je za 3,8% više nego u prethodnoj godini. Mjesec koji broji najviše umrlih jest siječanj, a bilo je to ujedno prvi put u posljednjih 20 godina da je broj umrlih u jednome mjesecu prešao broj od 6 tisuća.

Najveću stopu mortaliteta u 2016. (umrli na 1 000 stanovnika) imala je Ličko-senjska županija (17,9), dok je najmanju zabilježio Grad Zagreb (10,6).

Ono što daje jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama jesu podaci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika RH smanjuje. Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji prirodni prirast u promatranom razdoblju.

Sklapanje braka spada u one životne događaje kojima se pridaje posebna pozornost. U 2017. na taj se čin odlučilo 20 310 parova, od čega je 51,6% bilo vjerskih, a 48,4% građanskih. Najpopularniji mjesec za zasnivanje bračne zajednice u 2017. bio je rujan.

Iako se negativni trend sklapanja brakova posljednjih godina mijenja, nevjesta i ženik sve stariji stupaju u brak. Slično kao i kod rođenja prvog djeteta, na odluku o stupanju u brak vjerojatno utječu brojne društvene promjene. Mladi se sve kasnije osamostaljuju, što može biti povezano sa stopom nezaposlenosti mladih, ali i većim obuhvatom mladih visokoškolskim obrazovanjem. Također, određeni dio mladih živi u izvanbračnim zajednicama.

Već tradicionalno, muškarci ulaze u brak stariji od žena. Tako je prosječna dob ženika pri sklapanju prvog braka u 2017. iznosila 31,3, a nevjeste 28,6 godina, odnosno prosječna dob ženika je u odnosu na 1990. porasla za 4,3, a nevjeste za 5,3 godine.
U 2017. razvedeno je ukupno 6 265 brakova, što je manje za 11,0% u odnosu na godinu prije. Prvi put je razvedeno više od 5 tisuća brakova u 2008., dok je samo šest godina poslije, dakle u 2014., prvi put formalno okončano više od 6 tisuća, a dvije godine poslije više od 7 tisuća brakova. Prosječno trajanje razvedenog braka bilo je 14,7 godina.

Od osamostaljenja do danas mijenjali su se trendovi i u migracijama. Budući da je u 2011. promijenjena metodologija praćenja vanjskih migracija, točnije podaci se obrađuju prema novoj metodologiji koja je usklađena s međunarodnim standardima i pravnom stečevinom EU-a, analizom su obuhvaćeni međusobno usporedivi podaci.

U tome sedmogodišnjem razdoblju bilježi se porast i broja doseljenoga i odseljenog stanovništva. Pritom je važno naglasiti da se istraživanja o vanjskoj migraciji stanovništva RH provode na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova. Od ulaska RH u EU broj doseljenih varira između 10,4 tisuće u 2013. i 15,6 tisuća, koliko je zabilježeno u 2017.

No, kad se promatraju podaci o broju odseljenih stanovnika RH, porast je još izraženiji. Iako je brojka rasla i u razdoblju od 2011. do 2013., povećan rast bilježi se od ulaska RH u EU. Zasigurno je na to utjecaj imalo otvaranje granica, tj. načelo EU-a o slobodnom kretanju radnika, čime se otvorila mogućnost zapošljavanja u drugim zemljama članicama EU-a. Tako se u 2014. bilježi 20,9 tisuća odseljenih, što je više za 36,7% nego u 2013.

Sredinom 2015. većina zemalja EU-a ukinula je dvogodišnje razdoblje ograničenja za radnike iz RH, što se odražava i na podatke o iseljavanju jer je u toj godini odseljeno gotovo 10 tisuća ljudi više. U 2016. brojka odseljenih također nastavlja rast, a u 2017. bilježi se rekordan broj odseljenog stanovništva RH, njih 47,4 tisuće.  Saldo migracije stanovništva RH s inozemstvom negativan je u cijelome promatranom razdoblju od 2011. na ovamo, te je u 2017. iznosio -31 799.

U navedenom razdoblju najviše se stanovnika RH odselilo u Njemačku, a tako je ostalo i tijekom 2017. U 2016. najveću stopu emigracije (odseljeni na  1 000 stanovnika) imale su Požeško-slavonska (17,2) i Vukovarsko-srijemska županija (16,7), a najmanju Krapinsko-zagorska županija (4,9).

Podaci na razini EU-a pokazuju da se njihov broj u navedenom razdoblju kretao između 5,1 milijuna do 5,5 milijuna. Posljednji raspoloživi podatak na razini EU-a za 2017. govori o 5,1 milijunu živorođenih, što znači da se u EU dnevno u prosjeku rodilo 13,9 tisuća djece. Slično trendovima u RH, i u EU raste prosječna dob majke pri prvom porodu. Dok je u 2008. ona iznosila 29,7, u 2016. iznosila je 30,6 godina.

S druge strane, ukupan broj umrlih na razini EU-a kretao se od 4,9 milijuna, koliko je zabilježeno u 2008. do 5,3 milijuna u 2017., što je ujedno i najveći zabilježeni broj umrlih u promatranom razdoblju. No, ono što se zamjetno mijenjalo jest očekivano trajanje života pri rođenju. Bilo da je na to utjecala poboljšana kvaliteta života, dostupnija zdravstvena skrb, povećana tjelesna aktivnost ili općenito povećana svijest o nužnosti vođenja zdravijeg života, činjenica je da se u razdoblju od 2008. do 2016. očekivano trajanje života produžilo za 1,6 godina (sa 79,4 godine u 2008. na 81,0 godina u 2016.).

Kad se promatraju demografski podaci u EU, pozornost privlači i podatak o broju razvoda na 100 sklopljenih brakova. U 2016. kao zemlja s najvećim brojem razvoda na 100 brakova ističe se Portugal (69,0 razvoda), dok najmanje razvoda broji Malta (12,2 razvoda). RH smjestila se na sredini te ljestvice s 34,4 razvoda na 100 sklopljenih brakova, piše N1.