StoryEditor
Hrvatska i svijetKoliko nam vrijedi kuna?

Ovi bi vas podaci mogli poprilično uzrujati: u posljednjih 15 godina hrana je poskupjela 34, gorivo 52, cigarete 105 posto... A plaće?

12. svibnja 2019. - 23:43

Cijene goriva opet skaču, a kako ljubuju sa svim ostalim cijenama, često se, znaju to vrapci na granama, iz skupljeg tankanja rezervoara izrode razna poskupljenja.

Svibanj je počeo s osam do 11 lipa skupljim tankanjem, pa je početkom tjedna na Ininim postajama, po podacima portala cijene goriva.info, eurosuper 95 koštao 10,46 kuna, eurosuper 100 zapadao je 11 kuna, dizel 10 kuna, autoplin 4,59 kuna...

To je maleno poskupljenje uzme li se u obzir da su cijene goriva u proteklom desetljeću porasle za 37,9 posto, dok su u proteklih 15 godina povećane 52,6 posto, a čak 158 posto porasle su u 20 godina. Prije jednog desetljeća prosječna cijena benzina eurosuper 95 bila je 7,33 kune, a dizela po 6,79 kuna.

Kome je do pušenja

Još veće poskupljenje u tom razdoblju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pretrpjeli su pušači i ljubitelji alkoholnih pića.

U proteklih 10 godina te su cijene skočile 59 posto, u 15 godina 105,5 posto, a u 20 godina 173 posto.

Ipak, bez duhana i alkohola se može, a neki će i morati, jer unatoč svim tim poskupljenjima, duhan i alkohol su tek na 73 posto europskih prosječnih cijena. Možete srezati vlastite troškove na vožnji i prebaciti se u pješake, ali će vas cijene goriva ipak zaskočiti u svim ostalim proizvodima.

Pročešljali smo kako su se posljednjih deset, 15 i 20 godina kretale cijene u Hrvatskoj.

Iz Državnog zavoda za statistiku rekli su nam da su proteklog desetljeća ukupne cijene porasle 10,7 posto, prema indeksu potrošačkih cijena, dok su prema harmoniziranom indeksu koji je usporediv s cijenama u Europskoj uniji bile povećane za 12 posto.

Za toliko su cijene u Hrvatskoj bile veće u ožujku ove godine u odnosu na isti mjesec iz 2009. Iz tog su nam zavoda naveli da su cijene u 15 godina, u odnosu na ožujak 2004., veće 32 posto, a 52,5 posto u odnosu na cijene od prije dva desetljeća, iz ožujka 1999.

Svi oni koji imaju četrdesetak i više godina znaju što govore kad kažu da im se čini da danas mogu manje kupiti sa sto kuna nego prije.

Stanovanje po zlato

Rekordni rast cijena u protekla dva desetljeća, nakon alkohola, duhana i goriva, bilježi se i za stanovanje, u što su uključene cijene električne energije, plina, vode, odvoza smeća, najamnina...

U 20 godina stanovanje je poskupjelo za 100,6 posto, u proteklih 15 godina za 69,6 posto, a u proteklom desetljeću za 27,3 posto. Nije ni zdravlje kao što je bilo: u proteklom je desetljeću poskupjelo 13,7 posto, a u 20 godina 98,9 posto, pri čemu su farmaceutski proizvodi u dva desetljeća poskupjeli 55 posto, a u 10 godina 17 posto. U cijene zdravlja ulaze medicinska pomagala i oprema, bolničke i izvanbolničke usluge poput medicinskih, stomatoloških...

Svatko tko se bavi proizvodnjom ili davanjem usluga koje su ovoliko poskupjele proteklih godina vjerojatno bi ukazao i na cijene goriva, koje imaju utjecaj na konačnu cijene.

Zanimljivo je da sa svakim poskupljenjem goriva profitira država, jer se sva davanja, od PDV od 25 posto do trošarine, koja se obračunavaju na osnovne cijene goriva, povećavaju kako raste cijena naftnog derivata.

Državni udar na gorivo

Udjel raznih poreznih davanja u cijeni goriva u Hrvatskoj je za 23 posto iznad svjetskog prosjeka, čime su njezine tvrtke stavljene u mnogo nepovoljniji položaj jer se potencijalno usporava gospodarski rast, zaključak je studije UHY-a, međunarodne računovodstvene i konzultantske mreže koja je krajem prošle godine izračunala da u Hrvatskoj prosječna porezna davanja čine 61 posto cijene benzina i 57 posto cijene dizela, dok je za svjetski prosjek za benzin 50 posto i 44 posto za dizel.

Zbog trošarina i ostalih poreza u Europi je gorivo skuplje, a EU propisi obvezuju Hrvatsku na minimalni iznos trošarina, no ona naplaćuje mnogo više od toga, što u konačnici dovodi do povećanja cijena za potrošače i krajnje korisnike, navode u UHY-u, ističući da mnoge europske tvrtke imaju na raspolaganju mehanizme i porezne olakšice koje pomažu snižavanju krajnje cijene goriva za potrošače.Ukazuju da bi o tome mogla razmisliti i Hrvatska vlada.

Po njihovim računicama, Hrvatska je udjelom poreznih davanja u cijeni benzina bila četvrta u svijetu, iza Francuske, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva, poreznim udjelom u cijenama dizela treća, iza Ujedinjenog Kraljevstva i Italije, a poreznim opterećenjem u cijeni ukapljenog naftnog plina predvodila je svjetsku listu.

Za sve one koji se pitaju gdje su nam u ovom tekstu cijene hrane, jer da bi se preživjelo, mora se i jesti, a čovjek nešto mora obuti i odjenuti da bi izašao iz kuće, vrijedi informacija da su hrana i bezalkoholna pića u proteklom desetljeću poskupjeli za 8,2 posto, u proteklih 15 godina 34 posto, a u dva desetljeća 43 posto.

Lakše do šnicela

Meso je jedan od malobrojnih artikala koji je u proteklih deset godina jeftiniji, i to za 2,8 posto, dok su u istom razdoblju mlijeko, sir i jaja poskupjeli 15 posto, a kruh 14 posto.

Kruh i mlijeko su prije 15 godina bili upola jeftiniji. Kruh je od ožujka 2004. do istog ovogodišnjeg mjeseca poskupio 51,8 posto, a 49 posto skočile su cijene mlijeku, siru i jajima...

Odjeća i obuća su artikli kojima su cijene padale: u 10 godina za 18,8 posto, a u 15 godina 8,6 posto, s tim smo cijenama, prema europskoj statistici, uhvatili europske prosjeke. I komunicirati je lakše, cijene tih usluga u proteklom desetljeću pale su 14 posto, a u 15 godina 16 posto...

Poznato je pravilo da u bogatijim zemljama cijene prehrane nisu značajna stavka kućnih budžeta, što je zemlja bogatija, njezini građani troše manje na hranu i obratno.

Hrvatska se može pohvaliti europskom statistikom koja kaže da se u posljednjem desetljeću smanjuje potrošnja kućanstava na hranu i bezalkoholna pića, pa su u 2009. odnosila gotovo trećinu, a preklani 28,2 posto svih izdataka.

Hrana nam uzima puno novca

Na žalost, tim udjelom u izdacima Hrvatska je preklani prednjačila u Uniji u kojoj prosječni troškovi na hranu i bezalkoholna pića čine samo 12,2 posto prihoda.

Podaci Eurostata pokazuju da udjel prehrane u troškovima obitelji u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosi samo 8,2 posto, Austriji 9,9 posto, a u Njemačkoj 10,6 posto...

Europska statistika kaže i da se hrvatski standard poboljšao, pa smo tako po bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku po paritetu kupovne moći porasli sa 60 posto europskog prosjeka na 62 posto ili za tisuću eura, na 18.500 eura po stanovniku u pretprošloj godini. Ipak, ni to nije bilo dovoljno da se zadržimo iznad Rumunjske koja nas je prestigla sa 63 posto europskog standarda i 18.800 eura po paritetu kupovne moći, pa smo predzadnji u Uniji.
Lošiji standard imaju Bugari s 14.800 eura po stanovniku, što je 49 posto prosječnog europskog BDP-a po stanovniku prema paritetu kupovne moći od 30.000 eura.

Kamo sreće da nam je gospodarstvo i standard rastao onako kako su nam rasle cijene. Ovako smo po cijenama bliže europskom prosjeku nego u svim drugim pokazateljima.

Kad podvučete crtu, pitate se gdje smo s plaćama. Ili, s cijenama rada.

Priča o plaćama

Ovisi o tome koje podatke gledate: prije 20 godina imali 3055 kuna prosječne neto plaće, u 2009. iznosila je 5311 kuna, a u veljači ove godine 6369 kuna. Čini se to lijepim skokom premda se od tih plaća jedva preživljava. No, sasvim drugu priču pričaju neki drugi brojevi. Tako podaci Hrvatske narodne banke i Eurostata o bruto plaćama u gospodarstvu pokazuju da rastom plaća i gospodarstva zaostajemo za novim članicama Unije, bivšim tranzicijskim zemljama.

Nekad su više bruto plaće zaposlenima u gospodarstvu isplaćivane samo u Sloveniji, danas to više nije slučaj: plaćama su Hrvatsku prestigli Česi i Slovaci koji su bili lošiji prije 15 godina, a od toga da nas dostignu nisu predaleko Rumunji, Mađari i Poljaci.

Jer, bruto plaće u hrvatskom gospodarstvu prošle su godine bile 25 posto iznad onih iz 2004. i iznosile su 1363,3 eura, što je najmanji rast u usporedbi s ostalim zemljama.

U Češkoj su te plaće u proteklom desetljeću i pol porasle 104 posto, u Slovačkoj 151 posto, Bugarskoj 212 posto, u Rumunjskoj za 250 posto...

Bruto plaće u gospodarstvu (Eurostat, HNB) u eurima u 2004. i u 2018.

Češka 781,6 eura u 2004., lani 1594,6
Mađarska 876,2 eura u 2004., lani 1142,8 Poljska 631,8 eura u 2004., lani 1192,2
Slovačka 586,7 eura u 2004., lani 1472,9 Slovenija 1495,2 eura u 2004., lani 2302,1
Bugarska 243,0 eura u 2004., lani 760,4 Rumunjska 292,3 eura u 2004., lani 1024,0
Hrvatska 1087 eura u 2004., lani 1363,3

Rast cijena u 10 godina (ožujak 2019./ ožujak 2009.)

Ukupne cijene 10,7 posto
- hrana i bezalkoholna pića 8,2 posto - kruh i žitarice 14 posto
- meso pad 2,8 posto - mlijeko, sir i jaja 15,1 posto
- voće 6,1 posto - povrće 10,2 posto
- alkoholna pića i duhan 59 posto - odjeća i obuća pad 18,8 posto
- stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva 27,3 posto - zdravlje 13,7 posto
- farmaceutski proizvodi 17,3 posto - prijevoz 11,1 posto
- goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva 37,9 posto - komunikacije pad 14 posto

Rast cijena u 15 godina (ožujak 2019./ ožujak 2004.)

Ukupne cijene 32,2 posto
- hrana i bezalkoholna pića 34,3 posto - kruh i žitarice 51,8 posto
- meso 21 posto - mlijeko, sir i jaja 49,4 posto
- voće 32,7 posto - povrće 19,1 posto
- alkoholna pića i duhan 105,5 posto - odjeća i obuća pad 8,6 posto
- stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva 69,6 posto - zdravlje 59,6 posto
- farmaceutski proizvodi 39,2 posto - prijevoz 16 posto
- goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva 52,6 posto - komunikacije pad 16,2 posto

Rast cijena u 20 godina (ožujak 2019./ ožujak 1999.)

- ukupne cijene 52,5 posto - hrana i bezalkoholna pića 43,4 posto
- kruh i žitarice 61,6 posto - meso 24,4 posto
- mlijeko, sir i jaja 49,7 posto - voće 45,4 posto
- povrće 49,4 posto - alkoholna pića i duhan 173,3 posto
- odjeća i obuća 0,6 posto - stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva 100,6 posto
- zdravlje 98,9 posto - farmaceutski proizvodi 55,5 posto
- prijevoz 53,5 posto - goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva 158,5 posto
- komunikacije 28,9 posto

Izdvojeno

29. rujan 2020 01:20