StoryEditor
Hrvatska i svijetteheran uzvraća udarac

Osvetnička operacija: Iran raketirao baze SAD-a u Iraku, Pentagon potvrdio napad, oglasio se i Trump, tvrdi da je sve u redu

Piše PSD
8. siječnja 2020. - 09:53

U Pentagonu su potvrdili napad, kažu da su balističke rakete lansirane iz samog Irana, a tvrde da su napadnute dvije baze

Iračka zračna baza Ain-Asad, u zapadnoj provinciji Anbar, u kojoj su uz iračke stacionirani i američki vojnici te pripadnici snaga američke koalicije, u utorak kasno navečer po hrvatskom vremenu našla se pod raketnim napadom, javlja BBC citirajući američke izvore.

Iranski državni mediji javljaju da je napad pokrenula Islamska revolucionarna garda i otvoreno tvrde da je riječ o osvetničkoj operaciji kojom odgovaraju na američki atentat na njihova generala Kasema Sulejmanija, prenosi Jutarnji list.

- Islamska revolucionarna garda je objavila da je više projektila lansirano prema iračkoj zračnoj bazi Ain-Asad, u kojoj su stacionarne američke trupe. Riječ je o osvetničkoj operaciji za ubojstvo generala Revolucionarne garde Kasema Sulejmanija. Akcija se zove 'Mučenik Sulejmani', a napad je lansirala zračna divizija Revolucionarne garde, rečeno je na iranskoj državnoj televiziji, kako je citira agencija Associated Press.

'Deseci projektila'

Iranci tvrde da su lansirali 'desetke projektila', a Revolucionarna garda je u međuvremenu izdala i priopćenje u kojemu upozorava Amerikance i njihove saveznike da ne odgovaraju na ovu akciju, a pritom su zaprijetili i Izraelu. - Bude li još američkih napada, uslijedit će naši novi razorni odgovori, zbrisat ćemo s lica Zemlje sve američke baze u regiji, prijete iz Teherana.

Glasnogovornica Bijele kuće Stephanie Grisham izjavila je da su u Washingtonu 'čuli' izvješća o napadu.

- Predsjednik Trump je obaviješten i pomno prati situaciju te vodi konzultacije sa svojim timom za nacionalnu sigurnost, izjavila je Grisham, a jedan neimenovani američki dužnosnik u međuvremenu je potvrdio da je baza doista napadnuta iako nije iznosio detalje.

Obraćanje naciji

Tijekom večeri, u Bijelu kuću su stigli američki ministar obrane Mark Esper, zapovjednik Združenog stožera Mark Milley, šef diplomacije Mike Pompeo i potpredsjednik Mike Pence, koji je u posljednji trenutak otkazao gostovanje na televiziji koje je imao dogovoreno u utorak navečer. Prema informacijama CNN-a, u pripremi je bilo Trumpovo moguće obraćanje naciji iz Ovalnog ureda tijekom večeri, no od toga se ubrzo odustalo. Sastanak Trumpa s najvišim dužnosnicima iza zatvorenih vrata potrajao je oko sat i pol.

Iz Pentagona su se oglasili kraćim priopćenjem u kojem potvrđuju napad, ali i otkrivaju da je osim baze Ain-Asad na meti bila i baza Irbil u iračkom Kurdistanu.

- Oko 17:30 po istočnoameričkom vremenu (23:30 po hrvatskom), Iran je lansirao više od 12 balističkih projektila usmjerenih protiv američkih i koalicijskih snaga u Iraku. Jasno je da su ovi projektili lansirani iz samog Irana, a ciljali su najmanje dvije iračke baze u kojima je stacionirano američko i koalicijsko vojno osoblje, navode u Pentagonu tvrdeći da je osim baze Ain-Asad napadnuta i baza Irbil. Druga baza je, prema neslužbenim informacijama, pogođena dvama projektilima, dok su svi ostali pogodili Ain-Asad.

U Washingtonu kažu da još uvijek prikupljaju informacije o šteti, a američki mediji neslužbeno doznaju da je u Ain-Asadu bilo žrtava, iako ne navode je li riječ o mrtvima ili ranjenima te ne donose nikakve brojke. Ipak, izvještavaju da su sve žrtve Iračani, a da su svi Amerikanci prema svemu sudeći prošli neozlijeđeno.

Eskalacija radi deeskalacije

Tu informaciju u kontekst stavlja šefica dopisništva Washington Posta u Bejrutu Liz Sly: - Meni se ovo zasad ne čini kao velika eskalacija. Američka vojska je očekivala napad i osoblje se sklonilo na sigurno. Iran sada može tvrditi da se osvetio. Sve mi izgleda kao eskalacija s ciljem deeskalacije, piše Sly.

- Pentagon kaže da je 'više od 12' balističkih projektila lansirano iz Irana prema dvjema iračkim lokacijama u kojima ima američkih vojnika, pa nastavlja: 'Te dvije baze su bile pod visokim stupnjem uzbune zbog naznaka da je iranski režim planirao napasti naše snage i interese. Dok evaluiramo situaciju i naš odgovor, poduzimamo sve potrebne mjere da zaštitimo i obranimo američko osoblje, partnere i saveznike u regiji.' To, dakle, kaže Pentagon. Priopćenje iranske Revolucionarne garde kaže da je večerašnji napad bio osveta koju su obećavali. Nadajmo se da je to bilo to. A hoće li sve eskalirati dalje od ovoga, sada ovisi isključivo o Trumpu i o tome je li u iranskim napadima bilo američkih žrtava. Vojni dužnosnici misle da nije, zaključuje svoju analizu Liz Sly, prenosi Jutarnji list.

Iranski šef diplomacije Javad Zarif nekoliko sati nakon napada oglasio se kratkim priopćenjem na Twitteru.

- Iran je poduzeo i završio s poduzimanjem proporcionalnih mjera u znak samoobrane u skladu s Člankom 51 UN-ove Povelje tako što je ciljao bazu iz koje su bili pokrenuti kukavički oružani napadi na naše građane i visoke dužnosnike. Ne želimo eskalaciju ili rat, ali branit ćemo se od bilo kakve agresije, napisao je Zarif.

'Sve je u redu!'

Nakon njega, također na Twitteru, oglasio se i Donald Trump.

- Sve je u redu! Projektili su lansirani iz Irana prema dvjema vojnim bazama u Iraku. Trenutno prikupljamo podatke o žrtvama i šteti. Zasad je sve u redu! Imamo daleko najjaču i najbolje opremljenu vojsku na cijelom svijetu! Sutra ujutro ću dati izjavu, napisao je američki predsjednik.

Operacija 'Mučenik Sulejmani' stiže nakon nedavnog atentata na Kasema Sulejmanija, najmoćnijeg iranskog generala i zapovjednika postrojbi Kuds. On je likvidiran prošlog tjedna u napadu dronom na bagdadskom aerodromu, a tu je akciju osobno naredio američki predsjednik Donald Trump pravdajući to informacijama o napadima na američke interese na Bliskom istoku koje je Sulejmani navodno planirao. Iran je odmah nakon atentata najavio osvetu SAD-u.

Napadnuta baza Ain-Asad smještena je u zapadnoj iračkoj provinciji Anbar. Amerikanci su je prvi put koristili još 2003. godine nakon invazije kojom su rušili režim Sadama Huseina, a kasnije su ondje stacionirali svoje vojnike koji su sudjelovali u borbi protiv Islamske države u Iraku i Siriji.

Stampedo na pogrebu

Sulejmanija se, inače, smatralo drugom najmoćnijom osobom u Iranu. Njegov pogreb bio je planiran za utorak, no odgođen je zbog stampeda do kojeg je došlo u njegovu rodnom gradu Kermanu, gdje su na sahranu došle tisuće ljudi. U općem naguravanju poginulo je najmanje 50, a ozlijeđeno 230 osoba.

Malo prije incidenta u gomili okupljenima se obratio Hosein Salami, zapovjednik Revolucionarne garde.

- Mučenik Kasim Sulejmani je moćniji sada kada je mrtav. Neprijatelj ga je nepravedno ubio, ustvrdio je, pridružujući se višednevnim prijetnjama koje sukljaju iz Irana. On je najavio “zapaljenje” američkih interesa u regiji, što je dočekano s povicima “Smrt Izraelu”. Još jedan od slogana koji se ovih dana čuju na iranskim ulicama - onaj “smrt Americi” - zaorio se ponovno i iz iranskog parlamenta nakon što je to tijelo prihvatilo prijedlog prema kojem se američku vojsku i Pentagon proglašava terorističkim organizacijama.

U međuvremenu Trumpove je postupke, ovoga puta u intervjuu za američki CNN, ponovno propitkivao i iranski ministar vanjskih poslova Javad Zarif. Rekao je kako je Sulejmanijevo ubojstvo čin državnog terorizma te da će iranski odgovor biti proporcionalan, a Trumpa je optužio za nepoštivanje međunarodnih zakona jer je, među ostalim, zaprijetio napadom na kulturnu baštinu.

Odbili mu vizu

- Je li učinio SAD sigurnijim? To je cijena arogancije, ignoriranja i nedostatka poštovanja. Njihovi dani u našoj regiji su odbrojani, ne zato što će netko poduzeti akciju protiv njega, nego zato što nisu dobrodošli. SAD se mora pomiriti s realnošću da su ljudi u ovoj regiji bijesni. Da ljudi ove regije žele da SAD ode. SAD je u ovoj regiji već mnogo godina, a ni sebi niti regiji nije donio nikakvu sigurnost, rekao je Zarif, koji je u međuvremenu zatražio vizu kako bi mogao posjetiti sjedište Ujedinjenih naroda u New Yorku kasnije ovog tjedna i održati govor u Vijeću sigurnosti.

Viza mu je, iako to službeno nije potvrđeno, navodno odbijena. Kolaju glasine kako je američka strana navodno rekla da nemaju vremena za obradu njegova zahtjeva.

Svjetski mediji su u utorak, prije vijesti o napadima na iračke baze s američkim vojnicima, prenosili i da vlasti u Teheranu navodno razmišljaju o čak 13 scenarija kojima bi osvetili Sulejmanijevu smrt. Čak bi i najblaža od tih opcija, prijete, bila “povijesna noćna mora za Amerikance”. “Ne odu li američki vojnici svojevoljno iz regije, napravit ćemo nešto da bismo njihova tijela izveli horizontalno”, zaprijetio je tako Ali Shamkhani, tajnik iranskoga vrhovnog nacionalnog sigurnosnog vijeća.

Povlačenje

S druge strane svijeta, u SAD-u, upravo je oko toga - povlačenja američkih trupa iz Iraka - vladala apsolutna zbrka. Naime, irački je parlament u nedjelju izglasao neobvezujuću rezoluciju kojom traži SAD da povuče svoje snage iz njihove zemlje, na što je stigao kaotičan odgovor SAD-a. Doznalo se da je američka strana poslala iračkom ministarstvu obrane pismo u kojem je rekla kako će odmah krenuti s pripremama da bi se osiguralo učinkovito i sigurno povlačenje američkih snaga”. “Poštujemo vašu suverenu odluku da naredite naš odlazak”, stajalo je u pismu. No, čim se doznalo za pismo, američke su ga vlasti demantirale.

Ministar obrane Mark Esper novinarima je rekao kako “pismo nije u skladu s onim gdje smo sada” te je inzistirao da nije donesena odluka o evakuaciji iz Iraka. Oglasio se i šef združenog stožera general Mark Milley te rekao da je pismo poslano greškom.

- To pismo je nacrt, to je bila greška, nije bilo potpisano, nije trebalo biti pušteno, rekao je i dodao kako je također bilo loše sročeno te da implicira povlačenje koje se ne događa. Osim oko toga, Pentagon se morao ograđivati i od Trumpovih prijetnji da bi mogao napasti kulturnu baštinu u Iranu. Ministar Esper je i tu morao reagirati - držat ćemo se zakona, poručio je. U međuvremenu je irački premijer Adil Abdul-Mahdi pozvao na razgovor američkog ambasadora. Razgovarali su o potencijalnoj suradnji između njihovih zemalja oko povlačenja. Abdul-Mahdi navodno nije dao nikakav rok za povlačenje, a inače tvrdi da je Sulejmani došao u Irak kako bi pregovarao te da je američki predsjednik Trump zamolio iračke vlasti da budu medijator.

Izdvojeno

30. rujan 2020 18:39