Nesavršeno voće i povrće - kutija po 12 kn?!

Iz trgovačkog lanca Lidl dosjetili su se kako smanjiti količine voća i povrća koje zbog nesavršenosti u izgledu svakodnevno završava u smeću.

Osmislili su, naime, kutije u koje kupac može "ukrcati" pet kilograma ovih prehrambenih proizvoda, i to sve za 1,5 britanskih funti, što bi, preračunali smo, bilo otprilike 12 kuna. Projekt se, naime, zasad provodi u Lidlovim trgovinama u Velikoj Britaniji kako bi se kupce naučilo da jabuka može biti ukusna i ako nema savršeni srcoliki oblik, kao i rajčica iako nije sjajne crvene boje.

Premda bi Hrvati, s obzirom na platežnu moć, vjerojatno jedva dočekali za 12 kuna nakupovati naramak voća i povrća, zasad im se ta mogućnost u Lidlu ne nudi. Iz ovog nam lanca poručuju kako će "svakako razmotriti praksu uvedenu u Velikoj Britaniji", te da će nas, odluče li se na nešto slično u Hrvatskoj, pravovremeno obavijestiti.

Zanimalo nas je kakva je situacija u drugim trgovinama, imaju li kupci mogućnost po povoljnijoj cijeni kupovati neznatno oštećeno voće i povrće, koje je blago promijenilo izgled i boju, no i dalje je jestivo i nutritivno kvalitetno... Primjerice, u trgovačkom centru Tommy djelatnici svakodnevno izdvajaju takve proizvode pokraj vage za voće i povrće i prodaju ga po cijenama nižim od uobičajenih. Tako se banane koje su potpuno zdrave, ali na sebi imaju koju smeđu točku, snižavaju za 30 do 50 posto, odnosno mogu se kupiti po cijeni od pet do sedam kuna. U Tommyju smo pokušali doznati kakav je interes njihovih kupaca za takve proizvode, no odgovor iz ovog trgovačkog centra do zaključenja teksta nismo dobili, kao ni iz Spara i Konzuma.

Inicijativu za prodaju tzv. nesavršenog voća i povrća pozdravlja, inače, europarlamentarka Biljana Borzan, koja nam kaže kako je jedan od aspekata problema bacanja hrane upravo neiskorištavanje poljoprivrednih proizvoda koji ne zadovoljavaju određene, najčešće estetske kriterije trgovaca. Prema procjenama Svjetske organizacije za hranu, čak trećina proizvedenog voća i povrća ne završi na tržištu zbog tržišnih i estetskih standarda. Jedan dio toga se iskoristi, primjerice, kao sekundarna sirovina, no dobar dio propadne. U isto vrijeme, istraživanja pokazuju kako je čak 81 posto građana spremno kupiti takve proizvode po nešto nižim cijenama.

– Dok sam za Parlament pripremala izvještaj o mjerama za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane, zamolila sam Hrvatsku poljoprivrednu komoru da provede anketu među svojim članovima o prodaji estetski "nesavršenog voća i povrća".
Na pitanje uzimaju li trgovački lanci takve proizvode, velika većina ispitanika odgovorila je kako nikada nisu surađivali s trgovačkim lancima koji prodaju "nesavršeno" voće i povrće, dok je mali dio odgovorio kako su strani trgovački lanci, kad su tek otvarali svoje poslovnice u Hrvatskoj, uzimali takve proizvode.

To više, međutim, nije praksa, osim kad tržište oskudijeva određenom robom zbog elementarnih nepogoda i slično. Na pitanje što rade s takvim proizvodima svi su ispitanici odgovorili da "nesavršene" proizvode prodaju u manjim količinama, većinom na tržnicama. Jedan od tih ispitanika odgovorio je kako tu robu odvozi na čišćenje, pa je opet prodaje otkupljivačima, a ostatak ide na tržnicu, dok je drugi ispitanik kazao kako većinu "odbačenih" proizvoda daje besplatno, a samo se manji dio proda na tržnici – objašnjava Biljana Borzan.