StoryEditor
Hrvatska i svijetCURI NA SVE STRANE

Neki primjeri masovnog 'nagrađivanja' lojalnih stranačkih vojnika ili koalicijskih partnera poslom su zaista nevjerojatni: Kako su u Lučkoj upravi Šibenik plaću istodobno primala tri ravnatelja

15. ožujka 2019. - 09:58

Rupa u zdravstvu duboka je osam milijardi kuna, a u 32 bolnice zaposleno je više administrativnog osoblja nego liječnika – od 42.903 zaposlenih, zdravstvenih je djelatnika s visokom stručnom spremom, odnosno liječnika, samo 9106.

Još je to dobro, jer Požega ima Gradsko kazalište s 10 zaposlenih, a među njima nema ni jednog zaposlenog glumca. Za mali teatar Grad godišnje izdvaja oko milijun proračunskih kuna. Imaju li repertoar, rade li alternativne predstave pa gledateljima prodaju ulaznice kako bi gledali praznu pozornicu i razmišljali o smislu života i svemira, ne zna se.


Ono što se zna da smo mala zemlja s 4500 državnih stanova useljenih bez ugovora o najmu, za koje se onda otpisalo 130 milijuna kuna neplaćene najamnine, zemlja smo u kojoj se pola vode izlije iz vodovodnih cijevi na putu do slavina potrošača. U nekim se malim općinama, a u zemlji ih je 428, ne zamaraju vođenjem knjigovodstva. Drugima je važnije da dobro počaste goste, direktori javnih poduzeća naručuju limuzine kao da su svojta Donalda Trumpa, ne pitajući koliko košta jer, svi znamo, sigurnost nema cijene.

Polača kao bogata palača

"Crna knjiga" Udruge poreznih obveznika "Lipa", projekt financiran dobrovoljnim donacijama građana kroz crowdfunding kampanju, na 90 stranica donosi štivo koje govori o primjerima neefikasnog i neodgovornog trošenja novca poreznih obveznika prikupljenih iz javno dostupnih izvora, kao i dojava građana. Vele, lani su prikupili oko 100 slučajeva, a u tiskanom izdanju predstavili su 40-ak najzanimljivijih. U knjigu i na portal udruge dospjeli su iz medija, financijskih izvještaja, nalaza Državne revizije...

U "Lipi" smatraju da porezni obveznici plaćaju previše toga što ne služi općem dobru i boljitku građana: 1,7 milijardi kuna svake godine ide za 50.000 udruga bez analize učinka, milijarde brodogradnji, za posjete utakmicama nogometne reprezentacije, janjetinu... te ukazuju na to da je novac koji se troši ustvari novac svih građana i poduzetnika koji pune proračune svih razina vlasti.

Općina Polača objavila je revizorsko izvješće za proteklih sedam godina, u kojem stoji da je za domjenak za 120 ljudi u hotelu "Ilirija" potrošeno 33 tisuće kuna. Za 49 kilograma pečene janjetine i sedam kilograma pečenog odojka u konobi "U Šime" potrošeno je 10.600 kuna. Najvažnija sporedna stvar na svijetu i u Polači je na cijeni. Nogometnom klubu Polača prije pet godina dano je 480 tisuća općinskih kuna – više nego što su zajedno dobili vatrogasci i Kulturno-umjetničko društvo, piše u "Crnoj knjizi".

Gdje je nestalo 63.000 kuna?

Državna revizija je u izvješću za 2016. godinu utvrdila da su općinske vlasti u Donjim Andrijevcima napravile krivo gotovo sve što se moglo krivo napraviti, piše u "Crnoj knjizi". U više navrata karticom žiro-računa podignuto je više od 91 tisuću kuna, a za 63 tisuće kuna ne postoji nikakav trag na što je novac potrošen, niti tko ga je potrošio. Ukupno 28.300 kuna potrošeno je na akontacije za službeni put, gorivo i pomoć obiteljima. Načelnik općine optužio je loše knjigovodstvo, a Općina je na kraju svega u 2016. završila s manjkom većim od 80 tisuća kuna.

Zaprešićko komunalno poduzeće "Zaprešić" d.o.o. objavilo je natječaj za sivu metalik limuzinu sa 190 "konja" s automatskim 7-stupanjskim mjenjačem, pogonom na sva četiri kotača, gumama od 18 cola i lakometalnim naplacima, radiouređajem sa zaslonom u boji osjetljivim na dodir, kamerom za vožnju unatrag, kao i sustavom za prepoznavanje umora. Javna nabava automobila procijenjena je na 340 tisuća s PDV-om. Direktor poduzeća rekao je da je postojeći automobil star devet godina i prešao je 190 tisuća kilometara te da ga je već dva puta ostavio na cesti.

Ostanimo još trenutak na cestama. "Crna knjiga" spominje HAC i navodi da je s ostatkom cestarskog sektora već godinama najveće opterećenje za javni dug. Ukupan dug samo te tvrtke iznosi 22 milijarde kuna. Vele, HAC je najavio otkaze i uštede, dok su istovremeno raspisali natječaj za 150 radnika. Iako su blagajnici trebali biti na listi za otkaze, HAC ipak traži nove, i to "ih traže u suprotnim mjestima i županijama od onih u kojima bi radnici trebali raditi", objašnjavaju u "Crnoj knjizi".

Više para nego muzike

Nemojte misliti da su samo mali neotporni na propuste i rasipanje novca, velikih ima kao u priči, pa je sva janjetina i prasetina "U Šime" samo kap u moru. Pišu tako u "Crnoj knjizi" da su naši saborski zastupnici u prosincu 2018. imali zimske praznike, a prije njih mini godišnji od 12 dana. U studenom i prosincu zastupnici su odradili ukupno 20 radnih dana. Sve to za plaću koja iznosi otprilike 15.000 kuna. Za neto plaće 151 zastupnika svakog se mjeseca izdvaja oko 2,2 milijuna kuna, a onima koji nisu iz Zagreba Sabor je u prvoj polovini prošle godine platio 5,1 milijun kuna za dio stanarine i režije, dnevnice, avione, hotele i naknade za odvojeni život. Neloše su to zarade, a ni novčano kažnjavanje neopravdanog izostanka s posla nije natjeralo neke zastupnike da se redovito pojavljuju na poslu. Njihovo je opravdanje da obilaze teren.

Jedan od glavnih razloga lošeg poslovanja hrvatskih bolnica otkriven je u analizama broja zaposlenih, gdje su liječnici, kako smo naveli na početku, u debeloj manjini. Državna revizija istraživala je Kliničku bolnicu "Sveti Duh", koja je dobila uvjetno mišljenje. Između ostaloga, problem je nabava robe i usluga u ukupnoj vrijednosti od 16 milijuna kuna koja je obavljena na temelju narudžbenica i ugovora iz listopada 2012., bez provođenja propisanih postupaka nabave.

Osim toga, problemi se nalaze i među rashodima za zaposlene, koji ukupno iznose nešto više od 202 milijuna kuna, dok su na nekim rukovodećim mjestima raspoređeni vršitelji dužnosti koji ne ispunjavaju uvjet stručne spreme za radno mjesto koje obnašaju, a plaća im se obračunavala na temelju koeficijenta radnog mjesta za koje nisu kvalificirani. Iz Udruge poreznih obveznika "Lipa" pišu u "Crnoj knjizi" da na temelju svega što je Državna revizija objavila o poslovanju hrvatskih bolnica nije ni čudno zašto je zdravstveni sektor "na koljenima", s dugovima većim od osam milijardi kuna.

Najgori institut

Sve je više projekata financiranih iz europskih fondova s ozbiljnim pogreškama, kažu u udruzi "Lipa" i navode, među ostalim, i primjer obnove studentskih domova od strane Todorićevih tvrtki, zbog koje je ugrožena gotovo cijela financijska konstrukcija obnove. Ukupan iznos sufinanciranja je 220 milijuna kuna, što znači da će Hrvatska minimalno vratiti 55 milijuna kuna.

Godišnje Institut za migracije i narodnosti košta državu 6,5 milijuna kuna, od čega se na plaće troši 4,5 milijuna kuna. "Crna knjiga" navodi da su posljednja istraživanja koja su postavili na svoje internetske stranice završila 2013. godine, a u 2017. su održali nekoliko znanstvenih skupova. Godinama ih se u javnosti naziva najgorim institutom u Hrvatskoj. Prema rang-ljestvici koju je 2014. godine napravila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, ukupna ocjena tek im je nešto malo viša od dvojke, jedinicu su dobili iz kategorije "međunarodni utjecaj", kvaliteta znanstvenih istraživanja im je ocijenjena je s 1,67...

– Masovno "nagrađivanje" lojalnih stranačkih vojnika ili koalicijskih partnera poslom moguće je dokazati na primjeru svakoga grada, općine ili županije u Hrvatskoj, ali neki su primjeri zaista nevjerojatni – kažu u udruzi "Lipa".

Daju primjer Lučke uprave u Šibeniku, koja je imala tri ravnatelja u isto vrijeme: novi je prošle godine došao iz HDZ-a, a uz njega su bila dvojica bivših ravnatelja, jedan iz SDP-a i drugi iz HDZ-a. Ravnatelj iz SDP-a došao je sa SDP-ovskom vlasti i istisnuo je svoga prethodnika iz HDZ-a, no 2015. nije i otišao jer su ga problemi s formiranjem vlasti unutar koalicije HDZ-a i Mosta zadržali na ravnateljskom mjestu još dvije godine. I tako je Lučka uprava plaćala čak tri ravnateljske plaće.

Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata jedna je od rijetkih agencija kojima je izraženo nepovoljno mišljenje Državne revizije u izvješćima za 2016. godinu. Gotovo nije postojao segment poslovanja koji agencija nije kršila, navode u "Lipi". Tako je koncem 2014. preko odvjetničkog društva agencija podnijela dva tužbena zahtjeva za naplatu ugovorene kazne za kašnjenje u izgradnji spremnika za naftne derivate koji su u vlasništvu Janafa. Tužbe su odbijene, agencija imala ukupne troškove u iznosu od gotovo dva milijuna kuna s PDV-om, iako su imali mogućnost mirnog rješavanja sporova. Zanimljivo je da je ta agencija plaćala i tri parkirališna mjesta iako je imala jedan službeni automobil, što je koštalo 163 tisuće kuna.
"Agencija sa sedam zaposlenika imala je i manjak u 2015. od 21 milijun kuna, što ju je činilo uvjerljivo najgorom institucijom u kojoj je izvršena revizija za 2016. godinu", stoji u "Crnoj knjizi".

Inkubator troškova

Najveći poduzetnički inkubator postao je najveći promašaj, kažu u "Lipi", podsjećajući na to da je 2013. tadašnji ministar poduzetništva i obrta, Gordan Maras, najavio je izgradnju najvećeg poduzetničkog inkubatora u jugoistočnoj Europi na zagrebačkoj Kajzerici, vrijednog 30 milijuna eura. No, centar je još uvijek u "rohbau" stanju, zbog čega je moguće uskraćivanje njegova sufinanciranja od Europske unije. Ukupan trošak projekta trebao je biti 180 milijuna kuna, dogodilo se i povećanje predviđene cijene od čak 7,9 milijuna eura, a najveći je problem mogući gubitak sufinanciranja europskim novcem. Ako se to dogodi, država će morati potrošiti vlastitih 4,5 milijuna eura kako bi se projekt završio.

Zbog nepravilnosti u radu, Državna revizija je uvjetno mišljenje dala čak i državnom proračunu za 2017. Od zanimljivih primjera rasipanja novca, "Crna knjiga" spominje i rashod države za zatezne kamate u iznosu od gotovo 10 milijuna kuna koje su plaćene zbog kašnjenja u podmirenju računa za ugovorene usluge platnog prometa između Fine i HNB-a. Ukupan je iznos tih usluga na godišnjoj razini čak 315 milijuna kuna.

Drugi primjer rasipanja novca je otpis potraživanja od tvrtki koje imaju zaključene stečajne postupke te su otpisana potraživanja za isplaćena jamstva i pripadajuće kamate od 123 milijuna kuna. Samo za 2017. godinu izdano je novih financijskih jamstava u vrijednosti od 5,7 milijardi kuna – nabrajaju u "Lipi".


SUBVENCIJE BEZ KRAJA
U HŽ-u privatizirati sve osim infrastrukture!

U "Lipi" spominju i državne potpore za "HŽ Infrastrukturu" od 450 milijuna proračunskih kuna, te 508 milijuna kuna od trošarina za gorivo kojima se održava poduzeće koje u svojem vlasništvu ima 1139 stanova. Tvrde da bi željezničke tvrtke bankrotirale bez potpora, te smatraju da treba privatizirati sve usluge, a u državnom vlasništvu ostaviti samo infrastrukturu.
Dodaju da potpore i poticaji trgovačkim društvima u javnom sektoru iznose 1,4 milijarde kuna, a 2,2 milijarde kuna teže subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora. Smatraju da treba utvrditi politiku dodjele subvencija, transparentno ih objavljivati i kontrolirati troše li se sredstva namjenski.


'PROTOČNI' GUBITAŠI
Vodovod u Imotskom gubi 82 posto vode, a u Zadru 67 posto
PLITVICE
Nacionalni park Plitvička jezera nema pročistač kanalizacije pa se fekalne vode izlijevaju u jezera, zbog čega prijeti opasnost od skidanja s UNESCO-ove liste svjetske baštine. Samo u prvih devet mjeseci 2017. iz proračuna tog nacionalnog parka, teškog 270 milijuna kuna, svaka deseta kuna ili 27 milijuna potrošeno je na donacije, pomoći, sponzorstva i promidžbu sportskim klubovima, tvrtkama, obrtima...
HRT
– Prihodi od pristojbi čine više od 85 posto prihoda HRT-a, što je godišnje do 1,2 milijarde kuna. To HRT-u nije bilo dovoljno za financiranje radijskog programa Glasa Hrvatske za dijasporu u Sjevernoj Americi, pa je u razdoblju od 2013. do 2017. godine od države ukupno dobio 66,5 milijuna kuna (13,3 milijuna kuna godišnje) te je više od petine proračuna namijenjenog za Hrvate u dijaspori otišlo na HRT. Potpisan je i novi ugovor između Vlade RH i HRT-a za razdoblje od 2018. do kraja 2022. godine po kojem će za programske sadržaje za dijasporu, među njima i novi program HRT5, godišnje biti izdvajan minimalan iznos od 10,8 milijuna kuna.
VODA
– Hrvatskoj prijete tužba i penali Europske komisije jer nije riješila problem ogromnih gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu na koje se obvezala prije devet godina, što bi posljedično dovelo do povećanja cijene vode za kućanstva od 10 do 30 posto. U vodoopskrbnom sustavu godišnje se gubi čak 49 posto kvalitetne vode, a pojedini lokalni vodovodi, poput onoga u Gračacu, imaju gubitke od nevjerojatnih 91 posto, u Imotskom od 82 posto, u Zadru od čak 67 posto... Zagreb izgubi čak 47 posto vode jer su neke cijevi, postavljene još u doba Austro-Ugarske, dotrajale i propusne su.

Izdvojeno

27. studeni 2020 09:47