Medicinski djelatnici sve se teže nose s pandemijom: sve više liječnika i medicinskih sestara ima simptome ‘burnouta‘, anksioznosti i depresije

Istraživanje provedeno među zdravstvenim radnicima u respiracijskim centrima u Zagrebu i Splitu pokazalo je da u pandemiji COVID-a sve više liječnika i medicinskih sestara ima simptome tzv. burnouta, anksioznosti i depresije, istaknuto je na panelu o mentalnom zdravlju. Liječnici su skloniji izgaranju na poslu, tzv. burnoutu, dok medicinske sestre više pokazuju simptome anksioznosti i depresije, rekli su stručnjaci u sklopu kampanje o mentalnom zdravstvu "Čujem te#Ispodpovršine". 

Uz to što su na rubu snaga pogađa ih i infodemija 

Na panelu je upozoreno da se medicinski djelatnici sve teže nose s pandemijom, a uz to što su psihički i fizički na rubu snaga, dodatno ih pogađa tzv. infodemija, odnosno količina lažnih i obmanjujućih informacija, te reakcije dijela javnosti kojima se izražava bunt prema medicini i znanosti.

Rezultati istraživanja koje je proveo Stipe Drmić, specijalist psihijatar iz KB-a Dubrava, pokazuju da su medicinske sestre iz Zagreba imale više simptoma burnouta, anksioznosti i depresije nego njihove kolegice iz Splita.

U KB Dubrava su na početku pandemije organizirali ambulantu za psihosocijalnu pomoć djelatnicima putem programa u bolničkom internom sustavu, gdje su se mogli javiti bez uputnice i posve anonimno. No, djelatnici su ipak više skloni tražiti pomoć neslužbeno i znatno manje od njihovih inozemnih kolega.

Raste broj djelatnika na psihijatrijskim pregledima i korištenje lijekova za smirenje

U KBC-u Osijek uspostavljene su telefonske linije za psihološku pomoć pacijentima i djelatnicima. Isprva nije bilo puno pregleda i konzultacija, ali od jeseni sve više zdravstvenih djelatnika javljalo se zbog anksioznosti, depresivnosti, iscrpljenosti zbog opsega posla, razdvojenosti od obitelji, financijskih problema i teškoća s usklađivanjem poslovnog i privatnog života.

- U prvoj fazi istraživanja krajem veljače prošle godine na psihijatrijski pregled zbog psihičkih poteškoća javilo se samo 0,6 posto ispitanika a sada, u trećoj fazi, ih je 11,3 posto", kaže Anamarija Petek Erić, psihijatrica Zavoda za akutnu i biologijsku psihijatriju i intenzivno liječenje KBC-a Osijek.

- Lijekove za smirenje sada koristi njih 22,4%, u odnosu na 4,5 posto u prvoj fazi istraživanja, istaknula je Petek Erić. 

Stručnjaci drže kako u pandemiji nije na vrijeme zaživio program pomoći medicinskim djelatnicima, iako je Hrvatsko psihijatrijsko društvo odmah na početku izdalo smjernice za prevenciju burnouta, a psihološka je pomoć još prilično neorganizirana.

- Simptome akutnog stresa na radnom mjestu vrlo je važno na vrijeme prepoznati inače se razvija dugotrajni stres koji dovodi do burnouta. To bi trebala prepoznati i naša zdravstvena administracija, tako možemo sačuvati zdravstvene djelatnike koji su nam neophodni resurs", kaže specijalistica javnog zdravstva Danijela Štimac Grbić.

Specijalistica psihijatrije s Medicinskog fakulteta Tea Vukušić Rukavina ističe da zdravstvene djelatnike posebno zbunjuje infodemija i brojne teorije zavjere pa bi stručnjaci trebali naći kanale, prvenstveno putem medija, da široj javnosti prenesu znanstveno utemeljene informacije.