Cijene luduju i u više od dva desetljeća nije bilo takvih poskupljenja kakva su nas sada pritisnula: u ožujku je inflacija porasla na 7,3 posto, hrana i energenti sve su skuplji, a najavljuje se da će litra goriva koštati gotovo pa 15 kuna.
I to nije kraj poskupljenjima, a od te loše vijesti ima gora, koja glasi da vrhunac inflacije još nismo doživjeli, kako je ovih dana rekao Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke. Samo u ožujku benzin je “krešio” za 21 posto, a dizel 37 posto. Cijene benzina i dizela trebale bi ići na 13,24 kune, odnosno, 13,47 kuna, a njihove premium verzije na 14,71 kunu, odnosno 14,83 kune.
U ožujku su jestiva ulja bila 41 posto skuplja nego u istome mjesecu prošle godine, krumpir 22 posto, mlijeko 23 posto, jogurt 19 posto, tjestenina i kava 17 posto, kruh, brašno i šećer 16 posto, govedina, teletina i riba 13 posto... Nisu ni to sva poskupljenja jer bankari najavljuju da bi uskoro i kamate na kredite mogle rasti, ali poručuju da nas ne treba biti strah jer će to biti blagi rast. Kažu da onaj tko se jednom opeče puše i na hladno, no puhali – ne puhali, to neće imati utjecaja na inflaciju.
Idućeg tjedna doznat ćemo kolika je bila u travnju i kako će se nastaviti niz koji ove godine izgleda ovako: u siječnju je inflacija bila 5,7 posto, u veljači 6,3 posto, a u ožujku cijene su 7,3 posto bile više na godišnjoj razini.
Cijene kredita
Hrvatska narodna banka očekuje da bi na razini cijele 2022. godine inflacija mogla u prosjeku iznositi 5,4 posto, dok Vlada očekuje stopu od 7,8 posto.
– Inflacija će nastaviti rasti, ovo još nije vrhunac, čekamo podatke za travanj. Što će biti dalje, ovisi o razvoju ratnog sukoba, no do sada rat nije imao tako veliki utjecaj na nas. Međutim, što dulje bude trajao, ti će učinci kumulativno biti dublji – rekao je guverner Vujčić na susretu guvernera regije u organizaciji poslovnog tjednika Lider. Guverner je objasnio da inflacija iznad pet posto utječe na očekivanja i širi se među sve više skupina proizvoda, pa tako iz mjeseca u mjesec raste broj proizvoda koji poskupljuju više od pet posto. Dodao je da inflacija nema veze s uvođenjem eura i da nećemo osjetiti utjecaj uvođenja eura na stopu inflacije jer druge stvari znatno jače utječu na kretanje cijena. A energenti su među tim drugim stvarima.
Guverner HNB-a tom je prilikom ustvrdio i kako, kad je domaća monetarna politika u pitanju, moramo voditi računa i o tome da ćemo početkom iduće godine ući u eurozonu i da potezi koje sada povlačimo moraju biti kalibrirani tako da ne budu u raskoraku s prevladavajućom monetarnom politikom Europske središnje banke. Smatra da bi bilo dobro da Europska središnja banka počne podizati kamate, jer nema smisla da ih mi sada u Hrvatskoj dižemo pa da ih moramo spuštati kad uđemo u eurozonu. Bude li Europska središnja banka podizala referentne kamate, onda će, ovisno o tom rastu, rasti i cijene kredita. No za sada je teško predvidjeti što će učiniti Europska središnja banka i hoće li uopće podignuti kamate, a većina ekonomista vjeruje da u slučaju podizanja neće biti velikog rasta, nego blagog do umjerenog.
Vanjski čimbenici
Prof. dr. Predrag Bejaković kaže da se slaže s guvernerovom izjavom da vrhunac inflacije još nismo dočekali. Smatra da kao društvo i kao pojedinci nismo dovoljno ozbiljni da shvatimo složenost situacije, a mnogo se toga poklopilo: postkorona, eksplozija cijena energenata i rat u Ukrajini. Prof. dr. Bejaković ističe da je teško boriti se i s jednim problemom, a kad se poklope tri, onda je to znatno teže.
– Vjerovanja da država tu može mnogo napraviti neutemeljena su. Inflacija je uzrokovana vanjskim čimbenicima, dok je inflacija iz devedesetih godina bila isključivo naš problem. Sad je to drugačije. Inflacija je svjetski problem i pojavila se prije svega zbog porasta cijena energenata. Gotovo je pa sigurno da jeftinog novca, odnosno niskih kamatnih stopa, više neće biti. Hrvatska država može vrlo malo napraviti u zaustavljanju inflacije. U Europskoj uniji nismo tako loši, stopa inflacije u Hrvatskoj je manja od 10 posto. Naravno, ne znači to da nam je zato dobro. Prostor za smanjivanje inflacije jako je mali. Može se zabraniti podizanje cijena, što je glup potez jer tada neće biti roba na tržištu, može se smanjiti porezni pritisak, ali to opet ne znači da cijene neće rasti jer su one prije svega posljedica odnosa ponude i potražnje. Veoma je važno očuvanje kakve-takve ekonomske makrostabilnosti, a nešto stariji sjećaju se inflacije iz devedesetih, kad je inflacija na godišnjoj razini bila i nekoliko stotina posto – naglašava prof. dr. Bejaković. Prema njegovu mišljenju, ne može se pomoći svim građanima, ali trebalo bi pomoći onim najviše ugroženima, nezaposlenima i neaktivnima.
Restriktivna politika
– Inflacija će sigurno nastaviti rasti do 10 posto do lipnja, a onda će se cijene ipak malo stabilizirati. Interesantno, ali potražnja za robama i uslugama ne opada. To pokazuje i rast iznosa fiskaliziranih računa od 20 posto za prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto promatrano vrijeme iz 2021. godine. Možemo zaključiti da građanima ne smeta inflacija. Pogledajmo oko sebe i recite je li netko smanjio svoje navike ili potrebe. Nitko – tvrdi dr. Petar Vušković, kojemu je drago da se sve više govori o restriktivnoj monetarnoj politici, koju zagovara od kolovoza prošle godine, kad smo imali nižu stopu inflacije od tri posto.
– Još uvijek neki ekonomisti smatraju da je inflacija isključivo uvezena kroz energente i hranu i da na nju ne možemo djelovati. To je stoput netočno. Inflacija je uvijek monetarni fenomen, uvijek stvar ponude i potražnje, pitanje je samo imamo li hrabrosti smanjiti novčanu masu na našem tržištu. To se radi na način da se digne kamatna stopa kako bismo smanjili interes za kreditima od strane građana i poduzeća. To bi uzrokovalo pad potražnje. Dakle, restriktivna monetarna politika trebala bi blago amortizirati potražnju, toliko da se smanji stopa inflacije na ciljanih i prihvatljivih tri posto, a da ekonomski rast ne bude bitnije ugrožen! Zato kažem da je ekonomija za odlikaše. Drago mi je da je to sada javno priznala i monetarna vlast, stoga razmišljaju o rješenjima. Manevar im je, doduše, ograničen jer je naš “monetarni krov” sada u Frankfurtu (ECB), a uskoro ide i revizija oko uvođenja eura. Bojim se da nemamo hrabrosti za dizanje kamatnih stopa – smatra dr. Petar Vušković, koji vjeruje da će euro u budućnosti dodatno smanjiti cijenu novca i da izgleda kako je došla era jeftinog papirnog novca.