StoryEditor
Hrvatska i svijetčeka se Bruxelles

Koliki će biti hrvatski minimalac? Ovisi što će Unija uzeti kao kriterij za izračun, a Sever poručuje: Ne smije biti manji od 60 posto medijalne plaće

Piše Sanja Stapić
9. lipnja 2020. - 09:39
Krešimir SeverGoran Mehkek/HANZA MEDIA

Koliko će porasti hrvatski minimalac postavi li za njega Bruxelles pravilo da mora iznositi najmanje 60 posto medijalne plaće, ovisit će o tome iz kojeg će se razdoblja računati najniža plaća.

To je jedna od nepoznanica o kojoj ovisi konačni iznos minimalne plaće. Da se takvo pravilo već primjenjuje i da se minimalac za ovu godinu određivao iz lanjske plaće za listopad, onda bi bruto minimalna plaća za ovu godinu umjesto važećih 4062 kune iznosila 4429 kuna, dok bi neto minimalac umjesto 3250 kuna bio 3378 kuna.

Ako bi se minimalac računao iz medijalne plaće za cijelu prošlu godinu, onda bi bruto minimalac iznosio 4363 kune, a neto 3341 kunu.

Nije neko povećanje, ali je ipak više od trenutačne minimalne plaće.

Europska komisija ovog je tjedna pokrenula drugu fazu savjetovanja s europskim sindikatima i udrugama poslodavaca o tome kako osigurati pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji.

Bugari na dnu

Iz Komisije navode da je zbog problema koje je izazvala pandemija koronavirusa za oporavak i izgradnju pravednih i otpornih gospodarstava ključno osigurati da svi radnici u Europskoj uniji zarađuju dovoljno za pristojan život, pri čemu su važne primjerene razine minimalnih plaća.

Minimalac se ove godine kreće od najnižih 312 eura bruto u Bugarskoj do sedam puta više, odnosno 2142 eura u Luksemburgu.

Iznos minimalne plaće propisan je zakonom u 21 državi članici, među njima je i Hrvatska, gdje je minimalac 546 eura bruto, a u šest članica ugovoren je kolektivnim ugovorima.

Za sve te zemlje Europska komisija ne planira utvrditi jedinstvenu europsku minimalnu plaću niti želi uskladiti sustave određivanja minimalne plaće. Najčešće se kao mogućnost spominje vezivanje minimalne plaće uz medijalnu ili srednju plaću za koju se smatra da je realnija od prosječne.

Dok je prosječna plaća aritmetička sredina svih plaća, medijalna predstavlja iznos koji sve zaposlene dijeli na dva jednaka dijela, polovica zaposlenih prima manje od medijalne plaće, a druga polovica više od medijalne plaće.

I europski sindikati traže da minimalac ne smije biti ispod 60 posto medijalne plaće u državi, s tim da bi bilo dobro kada bi se povećao na 60 posto prosječne plaće.

– Europska konfederacija sindikata dugo se godina zauzima da minimalna plaća zemalja članica Europske unije ne bi smjela biti manja od 60 posto medijalne plaće za svaku zemlju članicu Unije.

Bilo je dosta povika da se ta priča ostavi reguliranju svake pojedine zemlje članice, ali mi maksimalno podupiremo to da se u Europi zauzme jedan takav jedinstveni stav o tome da minimalna plaća ne smije biti manja od 60 posto medijalne plaće. Poznavajući Europsku uniju, potrajat će dok dođe do toga.

Nažalost, u Hrvatskoj su medijalne plaće preniske, ovisno o mjesecu, kreću se oko 5300 kuna, odnosno 5400 kuna. Budući da je medijalna plaća sama po sebi niska, jasno je da je tih 60 posto zapravo premalo. Minimalna plaća bi trebala biti takva da se od nje može dostojno živjeti, a mi smo od toga daleko svjetlosnim godinama – kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji ističe da je u nekim zemljama Europske unije minimalna plaća veća od tih 60 posto medijalne plaće jer je to u velikom dijelu pitanje dostojanstva i dobrih navika ponašanja između sindikata i poslodavaca.

Supružnici

– Čak i kad država, kako što je slučaj tijekom ove krize u vezi s koronavirusom, da poslodavcu iznos od 4000 kuna za plaću radnicima, javljaju nam se radnici da je poslodavac isplatio ugovorenih 3250 kuna, a ostatak zadržao, a oni koji imaju veće ugovorene plaće, za koje je poslodavac trebao isplatiti razliku, dobili su samo 4000 kuna.

To je u Hrvatskoj problem mentaliteta jednog dijela poslodavaca koji su zadovoljni time da radnicima isplate minimalnu plaću, da oni i njihovi supružnici voze automobile, imaju apartmane i lijepo žive, a radnicima što ostane – uvjeren je Krešimir Sever.

Posljednja Vlada već je nekoliko puta podizala propisanu minimalnu plaću, želeći uhvatiti bivše tranzicijske zemlje visinom minimalca jer su ne tako davno, još prije šest godina, Hrvatska i Slovenija imale najveće minimalne plaće, veće nego ostalih 10 tranzicijskih zemalja.

U samo pet godina stvari su se promijenile za Hrvatsku, koja je danas bliže začelju te liste nego vodećem mjestu, a prestigle su je Estonija, Češka, Litva, Slovačka i Poljska koje imaju veću bruto minimalnu plaću od hrvatskih 546 eura.

Europski semafor

Luksemburg – 2142
Irska – 1656
Nizozemska – 1636
Belgija – 1594
Njemačka – 1584
Francuska – 1539
Španjolska – 1050
Slovenija – 941
Malta – 777
Grčka – 758
Portugal – 741
Poljska – 611
Litva – 607
Estonija – 584
Slovačka – 580
Češka – 575
Hrvatska – 546
Mađarska – 487
Rumunjska – 466
Letonija – 430
Bugarska – 312

 

Izdvojeno

09. kolovoz 2020 19:01