StoryEditorOCM

Gule nas u trgovačkim centrima! Više eura za manju količnu kruha, jogurta, čak i parfema...

Piše Stanislav Soldo
18. svibnja 2024. - 08:30

Posljednjih godina suočeni smo s velikim poskupljenjima hrane i novim trendove na štetu potrošača, koji nažalost u trgovačkim centrima postaju normalni. Proizvođači imaju novu taktiku za naivne kupce. Preorijentirali su se na smanjivanje količine (ista kutija, a manja gramaža), počeli su koristiti jeftinije sastojke, a trgovci se okreću proizvodnji jeftinijih robnih marki, koji su istina nešto jeftinije ali su i niže kvalitete od sličnih proizvoda renomiranih proizvođača. Cijene rastu, dok se istovremeno smanjuju pakiranja proizvoda, a najbolji primjer za to je vrećica kave koja se ne pakira po 500 grama već 400 grama. Jogurti više nisu 200 grama već 180, čokolade su uglavnom težine 80 grama, ledeni čaj se s 1.5 litara smanjio ma 1.25 litara, hrana za bebe više nije 900 grama nego 800, pakiranje margarina je s 500 grama preko noći spalo na 400 grama, jaja se pakiraju po pet komada i kruh je znatno lakši. Manje je i tableta i vitamina u kutijama. Pakiranje pilećeg fileta od prsa zamijenila su nešto jeftinija pakiranja neobrađenih fileta s kostima i kožom što je opet na neki način prijevara potrošača, jer od pola kilograma takvih fileta ima najmanje dvadesetak grama otpadaka. Umjesto oslića kupuje se aljaška kolja a umjesto svježih fileta bakalara fileti soma, značajno lošije kvalitete. 

image
/Slobodna Dalmacija

To je samo dio podugačkog niza prehrambenih proizvoda čija se cijena povećala a količina smanjila.

Drugi za potrošače još gori slučaj je smanjenje kvalitete proizvoda ili usluga uz zadržavanje iste ili pak veće cijene bilo da se radi o artiklima koje koristimo u svakodnevnoj prehrani ili pak luksuznoj robi poput kozmetike i parfema.

 Na tržištu su se tako udomaćila dva nova pojma šrinkflacija (smanjenje količine proizvoda) i tržištu se skimpflacija, smanjenje kvalitete proizvoda u cilju zadržavanja iste ili minimalno veće cijene.

Palmino ulje jeftinije, ali i nekvalitetnije

Tako imamo primjere palminog ulja niže kvalitete koje se na policama trgovačkih centara našlo u jeku nestašice suncokretova ulja i rasta cijena uslijed ukrajinskog rata. Međutim, kada se suncokretovo ulje vratilo na tržište, proizvođači su nastavili koristiti jeftiniju varijantu, koja im je s obzirom na nizak standard ostala pristupačnija. Nažalost, jeftinije sirovine uglavnom znače i manje zdravo ulje pa bi građani konzumirajući takav proizvod dugoročno mogli imati štetne posljedice na zdravlje. Na ovo upozorava EU zastupnica Biljana Borzan koja smatra da se kroz nacionalne zakone treba jasnije ukazati potrošačima na kvalitetu ali i količinu proizvoda kojega dobivaju za svoj novac.

Od smanjena kvalitete usluge nisu pošteđeni ni restorani, putničke agencije i organizatori putovanja, koji u želji da ostanu jeftiniji i pristupačniji pribjegavaju lošijoj usluzi.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Imamo primjera da i putničke agencije štede na školskim izletima za istu cijenu kao i prošle godine, ove godine nude manje sadržaja, slično je i u ugostiteljstvu. Sada je vrijeme pričesti i krizme, cijena stolice je premašila 50 € a količina ponuđene hrane i pića je smanjena, meni je značajno oskudniji s manje promjena. Zakonski gledano za državu je sve legalno. Zapravo potrošači su ti koji reguliraju stanje na tržištu po principu „uzmi ili ostavi“.

   - Republika Hrvatska kao dio Europske zajednice je i dio europskog tržišta, na kojemu vrijedi pravilo

ponude i potražnje. Tako je svaki  trgovac slobodan sam formirati cijenu proizvoda. Osim za proizvode,

za koje je Vlada RH odredila maksimalnu cijenu.

Manipulacija navikama potrošača

Nigdje nije propisano da određeni proizvod mora biti pakiran u određenoj gramaži (npr. 100 g. konzerviranog proizvoda, 500 g keksa i slično). Proizvođač određuje kako će pakirati svoj proizvod i prodavati ga-pojašnjava Nela Kovačević iz Dalmatinskog potrošača.

   Možemo reći da će proizvođač  biti  u prekršaju ako su na deklaraciji iskazani netočni podatci primjerice piše 125 grama  nekog proizvoda, a u stvarnosti ga ima 110 grama. U tom slučaju će Državni inspektorat reagirati i kazniti trgovca, naglašava Kovačević.

image
Tom Dubravec/Cropix

  - Ovdje se radi o manipulaciji s navikama potrošača, u pogledu količine proizvoda, i stvaranje privida da se

radi o jeftinijem proizvodu, ali nije, nego ga je zapravo manja količina. To naravno otežava potrošačima usporedbu cijene proizvoda. Što se tiče kvalitete proizvoda, sadržaj mora biti u skladu s navedenom deklaracijom. EU propisi nalažu, kako trebaju biti deklarirani proizvodi koji se stavljaju na EU  tržište, odnosno što deklaracija sve sadrži.

Od naziva proizvođača, sastava proizvoda, do zemlje porijekla. Kod uvoznih proizvoda provjerava se

sukladnost s EU standardima u smislu ispravnosti namirnica.

 Navedeni postupci trgovaca i proizvođača su prvenstveno rezultat inflacije i divljanja cijena. 

Savjet je potrošačima, koliko je moguće pratiti cijene proizvoda i čitati deklaracije na proizvodima, zaključila je Kovačević.

Manja pakiranja sa nešto nižom cijenom ugodnija su oku građana koji jedva spajaju kraj sa krajem i gledaju kupiti što jeftiniji proizvod i potrošiti manje novca pa i na uštrb količine i kvalitete. Kad bi proizvođači i trgovci bili pošteni do kraja onda bi na kutiji proizvoda čija cijena ostaje ista, naznačili da je riječ o manjem pakiranju. Upravo takvu zakonsku odredbu uvode Francuzi, no mi smo daleko od takvih poštenih trgovačkih praksi.

Potrošači samo gledaju cijenu

Potrošači najčešće gledaju, pamte i reagiraju najviše na cijenu proizvoda, a znatno manje njih obraća pažnju na samu količinu u pakiranju, naročito kada se izgled ambalaže nije vidno promijenio. Tako u praksi dolazi do svojevrsnog zavaravanja kupaca, iako se istovremeno zapravo nije prekršio nijedan zakon. Naime, kako trenutni propisi nalažu, dokle god je na samom pakiranju vidljivo i čitljivo napisana točna količina, masa ili volumen, a na polici ili samom proizvodu cijena i cijena za jedinicu mjere proizvoda, potrošač se formalno po ovom pitanju smatra dostatno informiran.  U međuvremenu, jedino što možemo savjetovati potrošačima jest da nastoje više obraćati pažnju na cijenu za jedinicu mjere pojedinog proizvoda (po kilogramu, litri i sl.), koja po zakonu mora biti istaknuta uz maloprodajnu cijenu., ističe Vlado Biljarski, predsjednik udruge "Splitski potrošač".

15. lipanj 2024 22:02