Jako niska procijepljenost školaraca protiv koronavirusa: Dvije doze primilo samo 964 djece od 5 do 11 godina

Cijepljenje protiv koronavirusa u našoj zemlji znatno je posustalo, a iako je ukidanje gotovo svih protuepidemijskih mjera bitno relaksiralo gotovo sve sfere života, COVID-19 još ne možemo evidentirati kao prošlo svršeno vrijeme.

Dok su brojke cijepljenih među općim stanovništvom koliko-toliko zadovoljavajuće (cijepljeno je oko 70 posto odraslog stanovništva), ono među djecom, odnosno učeničkom populacijom, više je nego skromno.

Podsjetimo, u nas je sredinom prosinca prošle godine omogućeno dobrovoljno cijepljenje Pfeizerovim cjepivom i za najmlađe u dobi od 5 do 11 godina, međutim, čini se da nije naišlo na veliki odjek. Tako je do 17. travnja, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), prvom dozom cijepljeno svega 0,55 posto te populacije ili njih 1425, dvjema dozama (potpuno cijepljeno) je njih 0,37 posto ili 964, a booster dozu primilo je troje djece iz te dobne skupine.

Brojke nisu velike ni među učeničkim uzrastom od 12 do 14 godina, čije je cijepljenje, također dobrovoljno i besplatno, počelo lanjskog lipnja. Najmanje prvom dozom cijepljeno je njih svega 7,48 posto, odnosno 8796 djece te dobi, potpuno je procijepljenih 6,29 posto (7304) a dodatnom, booster dozom 101 učenik.

Situacija je nešto bolja među srednjoškolcima, odnosno tinejdžerima u dobi od 15 do 19 godina. Prvom dozom procijepljena je trećina te populacije, odnosno 32,58 posto ili 61.872 djevojke i mladića te dobi, potpuno njih 30,08 posto ili 51.487, dok ih je 3940 primilo dodatnu, booster dozu.

- Nismo zadovoljni brojem cijepljene djece i mladih. Te bi brojke trebale biti puno veće, osobito ako ih usporedimo s onima u zapadnoeuropskim zemljama, gdje je jako veliki cijepni obuhvat u toj dobi i kreće se između 70 i 80 posto – komentirala je ove brojke za naš list prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a.

Ivana Pavić Šimetin
 

Damir Krajač/Cropix

Zavod je dao preporuke o tome tko ima prioritet u cijepljenju, odnosno tko bi se od djece i mladih trebao cijepiti među prvima (osobe s kroničnim bolestima, one koja žive u kućanstvima s osobama koje boluju od kroničnih bolesti, djeca u kolektivnom smještaju s noćenjem, maturanti), međutim, broj cijepljenih ipak nije dosegnuo veće razmjere.

Usporedbe radi, portal euronews.com u veljači ove godine izvijestio je o cijepljenju mladih u europskim zemljama, iz kojega je razvidno da su još prije gotovo dva mjeseca neke (zapadno)europske države postigle iznimno visoku procijepljenost u tim dobnim skupinama. Spomenimo samo Španjolsku, u kojoj je do tada najmanje jednom dozom cijepljeno čak 91,4 posto djece uzrasta 12 do 14 godina te 57 posto djece od 5 do 11 godina. U Danskoj je prvu dozu primilo 90 posto mladih u dobi od 16 do 18 godina, 80 posto onih od 12 do 15 godina te 57 posto djece od 5 do 11 godina, a u Italiji je najmanje jednom dozom cijepljeno gotovo 82 posto djece i mladih od 12 do 19 godina te oko 37 posto djece od 5 do 11 godina.

- Iako su brojke oboljelih od COVID-a 19 u nas trenutno povoljne, nikako ne bismo trebali zanemariti cijepljenje, pa tako i među mladima. Osobito bih to preporučila mladim srednjoškolcima koji će ovo ljeto raditi u turizmu, to je važno učiniti radi gostiju, ali i njih samih. Također, savjetovala bih to i maturantima koji još nisu cijepljeni. Ovo je treća školska godina da se matura piše u ozračju pandemije. Međutim, oni koji u to vrijeme budu pozitivni na koronavirus i u izolaciji, nikako neće moći pristupiti ispitima mature, a znamo da je proteklih godina bilo dosta nezadovoljstva i suza zbog toga. Onaj tko je cijepljen ima puno manji rizik da će se zaraziti – ističe primarijus Pavić Šimetin.

Cijepljenje, nadalje, preporučuje i učenicima medicinskih škola koji odlaze na stručnu praksu i u kontaktu su s pacijentima, kao i djeci koja su i dosad bila u prioritetnim skupinama, poput onih s kroničnim bolestima, imunodeficijencijom, itd.

U ovom trenutku čini se da zaraza koronavirusom usporava među općim stanovništvom, brojke oboljelih trenutno su vrlo povoljne, a takva je situacija i među školarcima. Za razliku od tjedna prije odlaska na preostali, drugi dio zimskih praznika krajem veljače, učenici osnovnih i srednjih škola na proljetne praznike na Veliki četvrtak otišli su sa znatno boljom korona-slikom.

Usporedbe radi, u tjednu od 14. do 20. veljače ukupan broj novozaraženih koronavirusom među učeničkom populacijom bio je 4481, a dnevno je obolijevalo 640 djece učeničkog uzrasta. U tjednu od 4. do 10. travnja te su brojke pale na ukupno 879 novozaraženih, odnosno u prosjeku 125 na dan.

Ivana Pavić Šimetin kaže da ni ostale sezonske bolesti, kao ni gripa, među učeničkom populacijom posljednjih mjeseci nisu bile dramatičnih razmjera, to jest situacija je u vezi s tim bila uobičajena.

- Trenutno je najviše oboljelih od COVID-a 19 među radno aktivnim stanovništvom u dobi od 30 do 59 godina, a manje među učeničkom populacijom. Ipak, rizici nisu nestali, cijepljenje je još uvijek najbolja zaštita i pozivam sve koji to nisu učinili da se svakako cijepe, uključujući djecu i mlade – poručuje primarijus Ivana Pavić Šimetin.