StoryEditor
Hrvatska i svijetsve ih je više

Invazija egzotičnih bogomoljki na Jadranu, znanstvenici su iznenađeni: ‘Mogle bi istisnuti domaće, ne znamo odakle su stigle!‘

Piše Tanja Rudež/JL
22. svibnja 2022. - 18:05

Jesu li tropske bogomoljke iz Afrike i Azije u invaziji na Hrvatsku? Skupina mladih hrvatskih znanstvenika u posljednje je dvije godine otkrila prisutnost velikih egzotičnih bogomoljki uz jadransku obalu o čemu su nedavno objavili studiju u časopisu Journal of Orthoptera Research.

- Riječ je o tri novajlije u našoj fauni koje potječu iz Afrike i Azije, a zanimljivo je da sve tri imaju bijelu točku na krilima, dok kod naših vrsta to svojstvo nije prisutno, već su prednja krila jednolične boje. Stigla nam je afrička vrsta Sphodromantis viridis i azijske vrste Hierodula patellifera i Hierodula tenuidentata. Afričku vrstu otkrila je u okolici Dubrovnika prva autorica rada Matea Martinović, kustosica u Prirodoslovnom muzeju u Dubrovniku. Azijsku H. patellifera otkrio je Mario Lengar, znanstvenik amater, u Novigradu u Istri. Treću novu vrstu, azijsku H. tenuidentata otkrio je u vrtnom centru Dubrava pored Šibenika Sebastian Ćato, najmađi hrvatski biolog - rekao je Jutarnjem listu voditelj studije Josip Skejo, doktorand na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Bogomoljke su red velikih grabežljivih kukaca podrazreda krilaša koji prednji par nogu drže uzdignute na način što podsjeća na sklopljene ruke pri molitvi, pa su po tome nazvani. Ima ih oko 2200 vrsta, od kojih šest živi u Hrvatskoj: obična, zapadna i zdepasta patuljasta bogomoljka, krunasta, dugina i beskrilna zemna bogomoljka.

Znanstvenicima još nije posve jasno što je uzrok invazije tropskih bogomoljki na Hrvatsku.

image

Josip Skejo

Niksa Stipaničev/Cropix

- Dvije su hipoteze koje bi mogle objasniti širenje. Prvo, popularizacija bogomoljki kao kućnih ljubimaca i njihova sve češća prodaja u pet-centrima, a događaju se vjerojatno i bjegovi i puštanja tih životinja iz zatočeništa. Drugo je globalni rast temperature što je rezultiralo povećanjem pogodnih staništa za tropske vrste čije je prisutstvo u sjevernim područjima do sada sprječavala hladna zima. Ova hipoteza objasnila bi da, iako su do sada jaja bogomoljki stizala s uvezenim biljkama, u posljednjih nekoliko godina tek nastupili su pogodni uvjeti kako bi se odvio čitav životni ciklus ovih afričkih i azijskih vrsta - pojasnio je Skejo.

Znanstvenici, također, još ne znaju kako će doseljenici iz tropskih krajeva utjecati na domaće populacije bogomoljki.

- Moguća je benigna koegzistencija, što bi značilo samo da se radi o stranim vrstama koje svojom specijaliziranom nišom neće narušiti svakodnevni život naših domaćih vrsta, ili će čak biti korisne u regulaciji populacija nekih drugih kukaca koji su došli iz njihovog rodnog kraja. No, tropske bi bogomoljke mogle izgurati naše vrste u slučaju da budu kompetitivne oko istih resursa, tj. ako budu lovile iste kukce. U tom slučaju idućih desetljeća uočit ćemo nestanak naših vrsta iz većine njihovog areala, odnosno njihov ostanak u nekim 'sigurnim točkama' koje stranim vrstama neće biti lako dostupne npr. neki pučinski otoci - rekao je Josip Skejo.

06. srpanj 2022 01:58