StoryEditor
Hrvatska i svijetčula, rekla, kazala

Inspekciji pun kufer Škole: svaka četvrta prijava suvisla

24. lipnja 2018. - 16:26

Kraj školske godine iznimno je stresno razdoblje za učitelje i nastavnike koji su, kako upozoravaju i ovih dana, redovito u to vrijeme izvrgnuti velikom pritisku roditelja, ravnatelja, pa i vlastitih kolega.

Najčešće se to događa zbog zaključnih ocjena pojedinim učenicima, provjera znanja, nagovora tipa "daj još jednom razmisli treba li je/ga baš slati na produžnu" i slično. Da zbog toga pritužbe na račun učitelja često znaju završiti na stolu prosvjetnih inspektora, bez obzira jesu li utemeljene ili ne, upozorio je prije nekoliko dana u Hrvatskom saboru Mostov zastupnik Marko Sladoljev, navodeći među primjerima manjkavosti Zakona o prosvjetnoj inspekciji i to što on daje mogućnost inspektorima da na teren izlaze i na temelju – anonimnih dojava.

Provjera zakonitosti

A to onda pruža neslućene mogućnosti raznoraznih prijava koje bezrazložno kompromitiraju prosvjetare, a prosvjetnu inspekciju "zatrpavaju" predmetima od kojih se mnogi doista na kraju pokažu neutemeljenima. Zakon o prosvjetnoj inspekciji, naime, predviđa čak 32 posla za prosvjetnu inspekciju u provedbi nadzora nad obrazovnim ustanovama, što uključuje i provjeru zakonitosti rada ustanove i zapošljavanja u njoj, primjene pedagoškog standarda, zakonitosti upisa i ispisa, izbora ravnatelja, pa do opterećenosti učenika nastavom i drugim aktivnostima, ocjenjivanja učenika i izvođenja zaključnih ocjena ili provjere odnose li se zaposlenici škole s punom odgovornošću prema učenicima i roditeljima, jesu li u uporabi propisani udžbenici, provode li se zakonito izleti, ekskurzije, učenička prehrana i još niz poslova.

Prosvjetna inspekcija, kako nam potvrđuju u Samostalnom sektoru za inspekcijski nadzor Ministarstva znanosti i obrazovanja, mora razmotriti svaku podnesenu prijavu.

- Prosvjetna inspekcija razmatra sve podneske kako bi se procijenila potreba za pokretanjem inspekcijskog postupka po službenoj dužnosti – odgovaraju pismeno na naš upit, dostavljajući u tom smislu zanimljive podatke. Tako je samo tijekom prošle 2016./2017. školske godine Samostalni sektor za inspekcijski nadzor zaprimio čak 1851 podnesak, odnosno prijavu! No, pokazalo se da je za svega njih polovicu, točnije 941 prijavu, bilo potrebno provesti inspekcijski postupak. Što je još zanimljivije, na temelju tih pritužbi izdano je ukupno 513 rješenja, kojima su izrečene mjere propisane Zakonom o prosvjetnoj inspekciji.
Tako proizlazi da je tek svaka četvrta podnesena prijava zapravo opravdana.

Iako se dio pritužbi odnosi na vrednovanje postignuća učenika i ocjenjivanje, iz prosvjetne inspekcije navode da su podnesci tematski vrlo raznoliki i ovise o statusu podnositelja. Treba imati u vidu da su ovo sažeci svih prijava tijekom cijele prošle školske godine.

Najavljene izmjene

- Roditelji se najčešće žale na odnos učitelja, stručnih suradnika ili ravnatelja prema učenicima i roditeljima, njihov način komunikacije, izvršavanje razredničkih poslova, postupanja vezano za vršnjačko nasilje, izricanje pedagoških mjera, postupanje prema učenicima s teškoćama. Radnici školskih ustanova se najčešće žale na povrede prava iz radnog odnosa, a brojni su i podnesci vezani za zapošljavanje – kažu u prosvjetnoj inspekciji.
Ono što je dodatno problematično jest da je, prema podacima, među upućenim i procesuiranim podnescima čak trećina – anonimna.

- Praktički, Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji koja ima takav Zakon o prosvjetnoj inspekciji. Treba ga žurno mijenjati, među ostalim i u tom dijelu da prijave moraju biti potpisane. Osim toga, dolazak inspektora u školu često se svodi na maltretiranje administracijom. Na primjer, inspektor dođe na jedan sat u školu, vidi kako učitelj drži nastavu, a što može zaključiti na osnovi tog jednog sata? Onda se uglavnom provjerava pisani trag, primjerice, provedeni testovi, i sve se na kraju svede na "ful" administraciju – upozorava Marko Sladoljev.

Kao primjer navodi Sloveniju u kojoj svaki podnositelj prijave mora platiti 50 eura, a ako se njegova prijava pokaže opravdanom, taj mu se novac vraća. U suprotnom – ne. „Problema je svjesna i ministrica Blaženka Divjak, koja najavljuje izmjene tog zakona“, dodaje Sladoljev.


Upitni troškovi izlaska na teren

U prosvjetnoj inspekciji nisu nam mogli reći koliki je trošak izlaska na teren jednog inspektora jer se ti troškovi „ne mogu jednoznačno odrediti budući da ovise o više parametara (korištenje službenog vozila, udaljenost i slično)“.
Četiri službe prosvjetne inspekcije smještene su u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, a nastavnici s kojima smo razgovarali pitaju se koliko se novca potroši, na primjer, na dolazak jednog inspektora iz Splita u neku školu na otoku (od putovanja brodom, prijevoza i smještaja u hotelu i slično) da bi se prijava na kraju pokazala - lažnom.


Ravnatelju kazna do 7000 kuna

S obzirom na zakonski okvir inspekcijskog postupka, kažu u prosvjetnoj inspekciji, nakon utvrđivanja stanja u nadziranoj ustanovi prema potrebi se izriču mjere iz nadležnosti prosvjetne inspekcije - naredbe za otklanjanje propusta, nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku; naredbe za poništenja; zabrane.
Ako se utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj, izdaje se prekršajni nalog, odnosno podnosi optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu. Koliko možemo vidjeti u zakonu, u slučaju ometanja inspekcijskog nadzora ili nepoštivanja izdanog rješenja, pravnoj osobi (školi) može se izreći i novčana kazna od pet do deset tisuća kuna, ravnatelju od dvije do sedam tisuća kuna, a fizičkoj osobi (učitelju, stručnom suradniku) od jedne do dvije tisuće kuna.


Sladoljev: Hrvatska je jedina zemlja u EU-u koja ima takav zakon. Treba ga žurno mijenjati, među ostalim i u dijelu da prijave moraju biti potpisane


U Sloveniji svaki podnositelj prijave mora platiti 50 eura, a ako se njegova prijava pokaže opravdanom, taj mu se novac vraća. U suprotnom – ne

item - id = 552961
related id = 0 -> 641100
related id = 1 -> 637127
14. listopad 2021 17:26