StoryEditorOCM

Infektolog objasnio za koga hripavac može biti poguban; ‘Jedna osoba zarazi 15-16 neimunih‘

Piše Šibenski.hr
29. studenog 2023. - 10:37

Epidemija hripavca ne jenjava, štoviše, u punom je mahu. U rujnu ove godine imali smo dvjestotinjak slučajeva, a jučer je broj oboljelih prešao tisuću, pa imamo 1047 slučajeva. 

Dr. sc. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, istaknuo je kako smo zadnji put preko tisuću oboljelih imali 1980. godine.

O ovoj bolesti, koja najteže pogađa bebe i za njih može biti kobna, u RTL Direktu govorio je Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike "Dr. Fran Mihaljević", prenosi Net hr

Tešović je istaknuo kako ga epidemija hripavca nije iznenadila, te da ju je očekivao: "Mislim hoće li se, bi li se dogodilo ove ili iduće godine - to je jedino pitanje. Možda je malo veći broj slučajeva nego što smo mogli očekivati." 

Tešović je objasnio i koje su skupine u najvećem riziku, te kad hripavac može biti poguban.

"Oni koji su mlađi od tri mjeseca i oni koji nisu dobili niti jednu dozu cjepiva - ti su u opasnosti da dobiju tzv. hipertoksični oblik bolesti od kojega mogu i umrijeti. Dakle, oni mogu razviti teški oblik globalne respiratorne insuficijencije i umrijeti zbog sekundarne plućne hipertenzije koja nastaje zbog tog ogromnog broja limfocita koji se stvara u tom obliku bolesti i koji se onda zaglavljuje u plućnoj cirkulaciji i koji je vrlo teško liječiti", dodao je.

Tešović je otkrio i kako smo prije pandemije imali teške slučajeve poput ovih trenutnih, te je otkrio kako su u zadnjih deset godina, prije pandemije, imali nekih desetak bolesnika koji su bili hospitalizirani zbog hripavca. 

U početku mislite da je riječ o prehladi

Ono što dodatno otežava liječenje, jest činjenica d u početku zaraze hripavcom, ova bolest izgleda baš poput prehlade. To predstavlja problem i s epidemiološkog stajališta, jer zbog kasnije detekcije, omogućava da se infekcija širi. Kašalj karakterističan za hripavac, koji je prisutan kod djece, adolescenata i mlađih odraslih ljudi, u pravilu se javlja nakon deset dana do dva tjedna.

"Prema tome, u tom prvom kataralnom stadiju bolesti, vi ga ne možete razlikovati od obične prehlade, a bolest je iznimno zarazna. Dakle, kada rangirate zaraznost zaraznih bolesti, onda su na prvom mjestu su ospice kao najzaraznije, a onda su na drugom mjestu covid, odnosno hripavac. Što znači da jedna osoba će zaraziti 15-16 neimunih osoba", otkrio je pročelnik, prenosi Net hr.

Podaci Zavoda za javno zdravstvo kažu da je u, primjerice, Dubrovačko-neretvanskoj županiji samo 30 posto djece procijepljeno za hripavac. Tešović tvrdi da bi, ukoliko u Dubrovnik infekcija uspije prodrijeti među populaciju, postotak oboljelih u odnosu na ukupnu populaciju biti primjetno veći. Najrizičnija populacija je upravo vrlo mala dojenčad, a zaštititi ih se može tako da čim prije dobiju prvu dozu cjepiva. Trudnice bi se također trebale cijepiti protiv hripavca kako bi pasivno prenesenim protutijelima zaštitile dijete.

Zašto se ne cijepi dovoljno?

 Tešović je otkrio kako trend ne cijepljenja postoji u Hrvatskoj posljednjih deset godina. Dakle, pandemija i skeptičnost prema cjepivima izazvana koronavirusom, na ovu situaciju nije imala nekog značajnijeg utjecaja.

"Vi kad gledate postotke primovakcinacije i revakcinacije u Hrvatskoj, onda su oni u posljednjih tri, četiri, pet godina niži nego što su bili prije 15 godina. Dakle, svake godine recimo i to malo pada, ali na to pandemija nije imala značajnog utjecaja." rekao je Tešović.

 

04. ožujak 2024 17:58