StoryEditor
Hrvatska i svijetmuke s virusom

Hrvatska najgora u Europi po sedmodnevnoj incidenciji korone! Čak 30 i 40 posto hospitaliziranih ima vensku trombozu. Stručnjak objašnjava pojavu

Piše Anita Belak Krile/SD
20. travnja 2021. - 21:19
IlustracijaDuje Klarić/Cropix

Prema sedmodnevnoj incidenciji, odnosno broju novozaraženih koronavirusom na milijun stanovnika, Hrvatska je trenutno najgora u Europi. U proteklih tjedan dana kod nas je na milijun ljudi bilo 3.736 novih slučajeva što je, prema tablicama Worldometersa najgora sedmodnevna statistika na Starom kontinentu. 

Loše je stanje i u Francuskoj gdje je incidencija 3502 te u Nizozemskoj koja na milijun stanovnika ima 3123 slučajeva.  

Što se susjednih zemalja tiče, Slovenija je na osmom mjestu, Srbija na 12., a Bosna i Hercegovina na 20. mjestu. 

Za sedam posto nam je porastao i broj smrtnih slučajeva.

image
Današnja tablica Worldometersa za Europu

Ono što je također zabrinjavajuće jest visoka incidencija pacijenata s COVID-19 koji su hospitalizirani i koji imaju venske tromboze. Radi se čak između 30 i 40 posto hospitaliziranih pacijenata.

Prof. dr. Miljenko Kovačević, predstojnik Klinike za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka i predsjednik Hrvatskog društva za vaskularnu kirurgiju za Novi list je potvrdio kako su i oni uočili da velik broj pacijenata koji su preboljeli koronavirus ima venske tromboze.

Kirurg podsjeća da postoje arterijske i venske tromboze, a kao posljedica COVID-19 vrlo su opsežne komplikacije tromboze vena donjih ekstremiteta ili zdjelice, kao i iste komplikacije u smislu plućnih tromboembolija.

– Prema statistikama inicijalnih izvještaja, s obzirom na dosta kratko vrijeme u kojem se stručnjaci bave ovom problematikom, pokazuje se vrlo visoka incidencija pacijenata s COVID-19 koji su hospitalizirani i koji imaju venske tromboze. Radi se o 30 do 40 posto pacijenata i to je ogroman broj. Također, vidjeli smo kod pacijenata koji su se oporavili od bolesti i više nisu infektivni, da nam dolaze s post-COVID sindromom kod kojeg se susreću komplikacije kao što su venske tromboze i plućne embolije. Dakle, to se ne događa samo u trenutku kada imamo manifestnu bolest s dominantno respiratornim simptomima, nego i poslije, istaknuo je Kovačević.

S druge strane, arterijske tromboze su, prema njegovim riječima, puno manje izražene te se po aktualnim statistikama javljaju u jedan do dva posto pacijenata hospitaliziranih zbog COVID-a.

– To su izrazito teški slučajevi, a sam uzrok nastanka razlikuje se od tromboza drugog uzroka. Radi se o tome da koronavirus po svojoj prirodi sa svojim vezanjem na endotel krvnih žila izaziva sistemsku upalu i pritom se oslobađaju protrombogeni čimbenici – navodi za Novi list.

Kod venskih tromboza terapija je konzervativna, s direktnim oralnim koagulansima ili martefarinom, a kod teških oblika plućne embolije uključuju se razni tipovi potpore, od respiratorne preko postavljanja na ECMO uređaj do endovaskularne ili kirurške aspiracije tromba iz plućnih arterija.

- Bolesnici u kojih se razvijaju arterijske tromboze imaju vrlo težak oblik bolesti pa je i razumljiv loš rezultat u liječenju. Kod venske tromboze rezultati su, ako ne dođe do fatalne plućne embolije, puno bolji i vrlo rijetko se dešavaju daljnje komplikacije - poručio je ugledni liječnik.

image
Ante Čizmić/Cropix
15. svibanj 2021 11:57