- Zahvaljujem se ministarstvu i Vladi što su još jednu konferenciju o temi europskih fondova i povlačenju europskog novca organizirali u našem gradu. A upravo je Šibenik jedan od najboljih primjera u Hrvatskoj kako europska financijska sredstva mijenjaju vizuru jednog grada. Znatna sredstva dobivena iz europskih fondova Šibenik je uložio u svoje povijesno-kulturno nasljeđe koje je, slučajno ili ne, desetljećima stajalo zapušteno. Ulaganjem u tvđave i njihovom obnovom umnogome je promijenjena percepcija o Šibeniku. Te investicije donijele su Šibeniku ubrzani razvoj turizma, a time i veliki gospodarski napredak. Šibenik danas bilježi sjajne gospodarske rezultate, izvoz je povećan za 35 posto, prihodi su veći za 17 posto, a plaće za 10 posto. Zaposlenost raste, Šibenik je danas grad koji otvara radna mjesta i traži radnu snagu. Paralelno razvija svoj visoko obrazovni sustav, a s ponosom ističem kako je Šibenik danas grad s dvije UNESCO-ove markice - kazao je šibenski gradonačelnik Željko Burić pred oko 700 sudionika konferencije "Dani regionalnog razvoja i EU fondova u Amadriji (bivši Solaris), među kojima je bio premijer Andrej Plenković i gotovo trećina Vlade, brojni župani, gradonačelnici i općinski načelnici konzultanti, predstavnici razvojnih agencija te korisnici EU fondova.
Prigodnim riječima, na svečanom otvorenju konferencije, obratio se župan Goran Pauk koji je zahvalio premijeru Plenkoviću i ministrici Žalac na uskoj suradnji s jedinicama regionalne samouprave.
- S premijerom održavamo redovite sastanke oko aktualnih izazova na terenu i ta je praksa iznjedrila dinamičnu suradnju s resornim ministarstvima. Ministrica Žalac nas je uključila u procese programiranja regionalnih operativnih programa te donošenje Nacionalne razvojne strategije. Kao predsjednik Hrvatske zajednice županija moram istaknuti da nam je međužupanijska suradnja uvijek bila imperativ, a upravo će nam razvojni sporazumi omogućiti da zajedno stvaramo uvjete života jednake razvijenim europskim zemljama - kazao je župan Goran Pauk.
Također je naglasio da su europska sredstva koja su nam na raspolaganju u sklopu Kohezijske politike i Zajedničke poljoprivredne politike esencija regionalnoga razvoja, osobito za dijelove Hrvatske koji gospodarskim razvojem odstupaju od onih naprednijih.
- Upravo zbog toga, ovim bih se putem želio založiti za povećanje sredstava Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini. Raspoloživi iznos sredstava po Pozivu naprosto nije bio dostatan za sve projekte kojima bismo potaknuli gospodarski razvoj. Već početkom rujna je ukupan iznos zatraženih sredstava dosegnuo planirani iznos za sufinanciranje 2018. godine - zaključio je šibensko-kninski župan.
Inače, na konferenciji su razmijenjena iskustva u provedbi EU fondova i predstavljene aktualne politike i razvojni programi čiji je cilj omogućiti ravnomjerni regionalni razvoj svih krajeva Republike Hrvatske kao i mogućnosti financiranja regionalnoga razvoja sredstvima fondova i programa Europske unije.
Konferenciju su uvodnim obraćanjima otvorili ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a povjerenik Europske komisije za proračun i ljudske resurse Günther H. Oettinger, prisutnima se obratio video porukom.
.
- EU fondovi za Hrvatsku imaju dva temeljna značaja, a to je smanjenje unutarnjih raznolikosti u pogledu razvijenosti županija i naših krajeva te da u što kraćem roku dosegnemo razvoj drugih članova EU - istaknuo je predsjednik Vlade RH Plenković.
- Novim zakonskim okvirima, mjerama, strateškim okvirima i instrumentima izvršili smo snažan zamah u sustavu korištenja fondova Europske unije, a regionalnom razvoju osigurali ravnomjernost i održivost. Nastavit ćemo s koordinacijom aktivnosti
državnog i javnog sektora radi pravovremene i kvalitetne pripreme velikih i strateških projekata u sektorima prometa, zaštite okoliša, gospodarenja vodama, znanosti, obrazovanja, zdravstva i informacijskih i komunikacijskih tehnologija -
rekla je ministrica Žalac.
Također, u okviru konferencije ministri i visoki dužnosnici iz Slovačke, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovenije te Malte sudjelovali su u raspravi o planovima za sljedeće financijsko razdoblje nakon 2020. godine te o nepravilnostima u provedbi
projekata financiranih iz EU fondova i mogućnostima za brži razvoj putem EU fondova.