StoryEditor
Hrvatska i svijetEKSTREMNO TOPAO PROSINAC

Građani su 'sluđeni', a klimatolozi zbunjeni: 'Nešto se čudno događa, ovo je ekstremno, ali ipak bi mogli imati pravu zimu. Evo kada se ona očekuje'

Piše S.J.T.
20. prosinca 2019. - 11:24

Građani su najprije “izluđeni” vremenom - temperatura je usred prosinca čas oko nule, pa onda skoči na blizu 20, pa okrene bura i celzijusi se spuste, a za dva dana se opet podignu da možete u kratke rukave, a onda za nekoliko sati opet promjena?!

Dobro kaže ona mala Šveđanka Greta da nam najgore tek slijedi, a i ona predviđanja klimatologa da će život i u Dalmaciji biti sve neizdržljiviji, čine se itekako realnima, piše Slobodna Dalmacija.

No, sljedeće “izluđivanje” dolazi kada pogledate prognoze, ima ih desetak vrsta na mobitelima. Također, tu su i one kratkoročne koje rade meteorolozi, ali i one za malo duže razdoblje (tri i sedam dana) koje objavljuje naš Državni hidrometeorološki zavod. I ponekad sve one budu različite. Imaju i prognoze za čak mjesec - dva dana, a koje su, kažu nam meteorolozi, neozbiljne i ne smije ih se uzimati u obzir. Različite prognoze za isti period vremena znaju često pokazivati i sasvim različito vrijeme.

I kome onda vjerovati?

Građane smo i na portalu Slobodne Dalmacije nedavno pitali: “Vjerujete li dugoročnim vremenskim prognozama?”

Ovo su bili odgovori:

Da - 7 posto; Da, ali samo ako nisu dulje od tjedan, dva - 22 posto; Ponekad - 19 posto; Više ne - 16 posto; Nikad - 36 posto. Dakle, više od 50 posto ne vjeruje takvim prognozama.

I sada se valja podsjetiti tumačenja poznate hrvatske meteorologinje dr. sc. Nataše Strelec Mahović koja nam je svojedobno dala mišljenje o dugoročnim “mobitelskim prognozama”.

– Građani moraju biti svjesni da se radi o matematičkom izračunu. Točnost najboljih modela je prosječno oko 95 posto za treći dan prognoze, oko 85 posto za peti dan te oko 70 posto za sedmi dan. Za deseti dan unaprijed točnost je manja od 50 posto. Dakle, ako planirate izlet za 15 dana, morate imati na umu da je prognoza koju vidite na mobitelu za taj dan danas možda točna, ali je vjerojatnost za to oko 40 posto, tako da je možda i posve pogrešna. Često nakon što se prognoza neke aplikacije na mobitelu pokaže posve netočnom, čujemo i komentar “opet su meteorolozi pogriješili”, iako meteorolozi s tom prognozom zapravo nemaju baš ništa – govorila nam, među ostalim, ta meteorologinja.

Ali što se događa s vremenom? NIje samo situacija nepodnošljiva u Hrvatskoj koju već danima ‘kupa’ nepodnošljiva južina i temperature zraka od oko 20 °C, a mora 18 °C. Primjerice u Moskvi je temperatura debelo iznad nule, a snijega nema na vidiku. Umjesto velikih minusa temperature u Moskvi su oko šest stupnjeva, a snijeg će sljedećih dana zamijeniti - kiša.

Prema pisanju ruskih medija posljednji put ovako visoke prosinačke temperature zabilježene su prije 133 godine! Inače, prosječna temperatura za prosinac u ruskoj metropoli je -6 °C. CNN pak izvještava da se Australija prži na više od 45 stupnjeva °C, te su srušeni svi dosadašnji temperaturni rekordi. Sve to pogoduje požarima, a i strani klimatolozi se čude i najavljuju da se u sljedećim godinama mogu očekivati još i veći temperaturni šokovi.

Što se tiče naše zemlje, prvi i značajni zimski val bi nas mogao zahvatiti u prvoj polovici siječnja, međutim još je prerano za pouzdane prognoze.

Situaciju u Hrvatskoj i svijetu bi nam mogao najbolje objasniti klimatolog Krešo Pandžić sa Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Jesu li u prošlosti zabilježene ovolike temperature u prosincu?

- Prema praćenju Državnoga hidrometeorološkoga zavoda, temperature zraka na području Hrvatske osobito u zadnjih nekoliko dana spadaju u kategoriju ekstremno visokih temperatura za ovo doba godine. Činjenica je da je pojedinačno bilo tako visokih temperatura zraka i u prošlosti premda se uočava trend povećanja čestine relativnih toplinskih ekstrema u zadnjim desetljećima što se povezuje s globalnim zatopljenjem.

Jesu li za ovo krive klimatske promjene?

- Ne isključuje se mogućnost da globalno zatopljenje, povezano s porastom koncentracije antropogenih stakleničkih plinova u atmosferi, doprinosi putem atmosferske cirkulacije povećanju čestine i intenziteta toplinskih valova na što ukazuju dosadašnja istraživanja osobito globalna te spomenuto praćenje klime na području Hrvatske.

Hoće li zima ipak pokazati svoje zube u siječnju ili će i dalje ostati ovoliko blaga?

- Prema raspoloživim dugoročnim prognozama do kraja prosinca se i dalje očekuje razmjerno toplo dok bi prva polovica siječnja po temperaturi zraka trebala biti bliža dugogodišnjem prosjeku nego prosinac. Količine oborina se predviđaju u granicama višegodišnjeg prosjeka za navedeno razdoblje.

Pomiče li se zima više prema siječnju?

- Siječanj je u prosjeku najhladniji mjesec na sjevernoj Zemljinoj hemisferi, zatim veljača i prosinac koji su ujedno klimatološki zimski mjeseci. Prema redovitom praćenju Državnoga hidrometeorološkog zavoda, razmjerno je mali broj zima na području Hrvatske i Europe bio s temperaturom zraka nižom od višegodišnjeg prosjeka u posljednjih nekoliko desetljeća. Može se konstatirati da su prevladavali toplinski valovi u odnosu na hladne iako je zabilježen određen broj razmjerno hladnijih razdoblja (uz zaleđenje splitske Rive i Dunava).

Zbog čega se događaju ovolike nagle promjene i skokovi temperature?

- Promjene i skokovi temperature zraka su znakoviti za izvantropska područja na Zemlji osobito u hladnijem dijelu godine na kontinentima. U prosjeku, temperatura zraka se smanjuje od ekvatora prema polovima. Međutim, atmosferske struje, koje su posljedica razdiobe tlaka zraka, prenose relativno topliji zrak iz nižih geografskih širina, u slučaju sjeverne Zemljine hemisfere, s juga prema sjeveru, i obrnuto relativno hladniji zrak sa sjevera prema jugu. Na taj način klima u sjevernijim područjima postaje blaža nego u slučaju da takva razmjena ne postoji, a u južnijim hladnija. Trenutno je takva sinoptička situacija da relativno topliji zrak iz sjeverne Afrike i Sredozemlja pristiže na veći dio europskog kopna i to pod utjecajem prostrane sjevernoatlantske ciklone', rekao je Pandžić za Slobodnu Dalmaciju.

Izdvojeno

07. kolovoz 2020 13:47