StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetFAKTOGRAF UPOZORAVA

Fantomska hrvatska ‘liječnička ‘inicijativa‘ plaši ljude, šalju sumnjiva priopćenja, ali ne žele reći tko su njihovi članovi

Piše Šibenski.hr
27. prosinca 2021. - 16:28

Zadnjih dana se u digitalnom prostoru počeo pojavljivati letak “Inicijative Hipokrat”. Digitalna verzija letka dijeli se društvenim mrežama (primjer arhiviran ovdje). Letak sadrži više činjenično netočnih i neutemeljenih informacija o cijepljenju protiv Covida-19, analizira Faktograf. 

U nastavku teksta detaljnije su se, kako navode, pozabavili dezinformacijama sadržanim u letku. Najprije, međutim, treba pojasniti što je “Inicijativa Hipokrat”.

Na njihovoj službenoj stranici tvrdi se da je u pitanju liječnička inicijativa. Međutim, ne navodi se ni tko su im članovi, niti koliko ih ima.

Domena službene stranice “Inicijative Hipokrat” zakupljena je 26. listopada 2021. godine, također anonimno. Poslali smo upit na Gmail adresu za koju sustav EURid navodi da je iskorištena za zakup domene, ali nismo dobili nikakav odgovor.

Osam dana kasnije, navodna se liječnička inicijativa obratila medijima otvorenim pismom. Kako je pismo bilo anonimno, većina medija nije ga objavila. U tom se pismu “Inicijativa Hipokrat” bunila protiv Covid potvrda, pri čemu im je kao središnji argument poslužilo pogrešno prikazivanje nalaza studije objavljene u časopisu The Lancet.

Inicijativa Hipokrat

“Inicijativa Hipokrat” je, naime, tvrdila kako je ta studija pokazala da cijepljenje i necijepljene osobe u jednakoj mjeri šire virus. To nije točno. Studija je pokazala da cijepljene osobe u slučaju zaraze imaju isto virusno opterećenje kao i osobe koje nisu cijepljene. To, međutim, ne znači da cijepljeni i necijepljeni u jednakoj mjeri šire virus; ista studija je pokazala da cijepljene osobe imaju veće šanse za izbjegavanje zaraze te da, u slučaju da se ipak zaraze, kraće ostaju zarazni. Dakle, iako cjepivo ne pruža stopostotnu zaštitu od zaraze, osobe koje su cijepljene i dalje manje prenose virus na druge nego oni koji se nisu cijepili.

Nakon što se “Inicijativa Hipokrat” u studenom neuspješno pokušala probiti u medijski mainstream, uslijedilo je zatišje u njihovim aktivnostima. Svoju kampanju nastavili su objavom letka koji se u prosincu počeo širiti Facebookom te pokretanjem službene web stranice.

Iako se i dalje ne zna tko stoji iza ove inicijative, pa ni radi li se uopće o liječnicima, njihove objave počeli su preuzimati i rubni portali. 

Na službenim stranicama ove navodne inicijative anonimnih liječnika može se doznati i da su sudjelovali u organizaciji prosvjeda protiv epidemioloških mjera, a objavljeni su i dopisi koje su (također anonimno) slali Uredu predsjednika RH, Hrvatskom saboru i na druge adrese.

Zanimljivo je i da “Inicijativa Hipokrat” gotovo uopće ne postoji na društvenim mrežama. Prisutni su tek na Telegramu (gdje imaju svoj kanal) i na video servisu BitChute. Oba ova kanala poznata su po tome što toleriraju slobodno širenje dezinformacija.

Dezinformirajući letak

S obzirom na napadnu anonimnost “Inicijative Hipokrat”, legitimno je zapitati se da li ova inicijativa uopće postoji, tj. postoje li liječnici koji su u njenom članstvu. Sadržaj njihovog letka, koji su reciklirali i kroz video zapise koje objavljuju na svojim kanalima, sugerira da iza “Inicijative Hipokrat” stoje ljudi koji nisu naročito vični medicini.

U letku se najprije točno ističe da su cjepiva protiv Covida-19 u upotrebu stavljena uz uvjetno odobrenje regulatora (Europske medicinske agencije) te su zbog toga na ambalaži označena crnim trokutom. Kao što smo već pisali, crni trokut je uobičajeni način označavanja lijekova i ostalih medicinskih pripravaka koji su novi na tržištu, zbog čega se njihovi učinci posebno prate.

Međutim, u nastavku letka “Inicijativa Hipokrat” netočno etiketira cjepiva protiv Covida-19 kao “eksperimentalna”. Nije točno da su cjepiva protiv Covida-19 u eksperimentalnoj fazi, niti da osobe koje su se cijepile u tom eksperimentu sudjeluju.

Cjepiva su u eksperimentalnoj fazi bila prije nego što su dobila odobrenje za uporabu. Sva odobrena cjepiva prošla su kroz sve tri faze kliničkog testiranja, a uvjetno odobrenje dobili su zbog toga što je čitav proces morao biti ubrzan kako bi se pandemiji Covida-19 pokušalo što prije stati na kraj.

Detaljno objašnjenje postupka uvjetnog odobrenja može se pronaći na stranicama Europske agencije za lijekove. Ne radi se ni o kakvoj pandemijskoj inovaciji, već o proceduri koja je postojala i ranije i koja se koristi upravo u situacijama izvanrednih javnozdravstvenih ugroza.

SHUTTERSTOCK

U slučaju konkretnih cjepiva protiv Covida-19 kojima je EMA izdala uvjetno odobrenje, to znači da je proizvođačima cjepiva odobreno da klinička testiranja provedu u kraćem vremenskom okviru nego što je uobičajeno, kao i da su se neke faze testiranja odvijale paralelno umjesto uzastopno. Cjepiva su, dakle, prošla kroz sve faze kliničkih testiranja, što je i uvjet za njihovo stavljanje u promet.

Cjepiva ne bi mogla dobiti ni uvjetno odobrenje da se u prethodnim kliničkim ispitivanjima nisu pokazala učinkovitima i sigurnima za korištenje na znatnom uzorku ispitanika.

Nuspojave

U letku se također manipulativno navodi da cjepiva izazivaju “teške nuspojave koje su zahvaćale srce”. Točno je da cjepivo može izazvati nuspojave poput miokarditisa, perikarditisa i srčane aritmije. Međutim, sve ove probleme može izazvati i Covid-19.

Štoviše, istraživanje koje je nedavno objavljeno u časopisu Nature Medicine pokazuje kako je puno veća šansa da će osoba razviti probleme sa srcem zbog samog Covida-19, nego zbog cjepiva protiv ove bolesti. Analiza podataka pokazala je da se statistički neočekivani, tj. dodatni slučajevi miokarditisa puno češće javljaju kao posljedica zaraze, nego cijepljenja.

Kod onih kojima je testom potvrđena zaraza virusom SARS-CoV-2 pronađeno je 40 dodatnih slučajeva miokarditisa na milijun ljudi. Kod Moderninog cjepiva (koje najčešće izaziva nuspojavu miokarditisa), utvrđeno je šest dodatnih slučajeva na milijun ljudi nakon prve doze te 10 dodatnih slučajeva na milijun ljudi nakon druge doze.

U letku se netočno navodi i da cjepiva protiv Covida-19 oštećuju imunološki sustav. Ne postoji nikakav podatak ili istraživanje temeljem kojeg bi se moglo zaključiti da je ta tvrdnja točna. Slične tvrdnje o navodnom štetnom učinku cjepiva na imunološki sustav su međunarodni fact-checkeri u više navrata razotkrivali kao netočne (Reuters, AP, PolitiFact).

Nadalje, u letku se manipulira brojem zabilježenih nuspojava cjepiva na način da se prezentiraju podaci iz sustava EudraVigilance bez njihove adekvatne kontekstualizacije.

Radi se o otvorenom sustavu Europske medicinske agencije kojim se protivnici cijepljenja često koriste za širenje dezinformacija o sigurnosti cjepiva (1, 2, 3). U ovaj sustav svatko može unijeti što god želi, zbog čega ga je lako koristiti za manipuliranje brojem i težinom nuspojava.

Stručnjaci Europske medicinske agencije redovito analiziraju podatke iz sustava EudraVigilance i temeljem njih donose zaključke i preporuke vezane za sigurnost medicinskih proizvoda. Njihov je stav da su cjepiva protiv Covida-19 sigurna i učinkovita, tj. da je rizik od cjepiva znatno manji nego rizik od Covida-19 zbog čega građanima EU preporučuju cijepljenje.

Odgovornost za nuspojave

Na kraju letka stoji tvrdnja da su farmaceutske kompanije koje proizvode cjepiva protiv Covida-19 “izuzete od bilo koje odgovornosti uslijed neželjenih posljedica”. Ni to nije točno.

U nekim dijelovima svijeta građani doista ne mogu zbog neočekivanih nuspojava tražiti odštetu od proizvođača cjepiva. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama (CNBC).

Međutim, građani Europske unije imaju pravo tražiti odštetu od proizvođača u slučaju da ih zadesi neočekivana nuspojava cjepiva. Potvrdila je to povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides u odgovorima na pitanja koja joj je postavio hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Vilibor Sinčić.

“U slučaju štete koja je navodno uzrokovana primjenom cjepiva, pacijenti imaju pravo tražiti naknadu od proizvođača. Kako je definirano u Direktivi o odgovornosti za proizvode, svaka neispravnost mora se utvrditi pred nadležnim sudom dokazivanjem štete, neispravnosti i njihove uzročno-posljedične veze”, stoji u odgovoru koji je Sinčić 30. travnja 2021. godine dobio od Europske komisije, navodi Faktograf.

07. svibanj 2024 23:35