Hrvatska je u srpnju bila rekorder u Europskoj uniji po najvećem skoku cijena zamrznutog voća od 47 posto, a prva je bila i po skoku cijena vina od 16,6 posto.
Ne zaostaje Hrvatska ni rastom drugih cijena hrane u srpnju u odnosu na isti lanjski mjesec pa je bila druga po skoku cijena jaja, krumpira, svježeg povrća i sladoleda, treća po rastu cijena svježeg voća i svinjetine, četvrta je bila po poskupljenju kruha i smrznutog povrća, šesta po podizanju cijena konditorskih proizvoda, janjetine i piva, deseta po poskupljenju svježe i smrznute ribe, a 12. po poskupljenju govedine i teletine, prema podacima koje je objavio Eurostat.
Europski statistički ured inflaciju mjeri harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije. Harmonizirani indeks računa se iz iste košarice dobara i usluga kao nacionalni indeks potrošačkih cijena, ali uključuje potrošnju nerezidenata.
Brašno jeftino, a kruh...
U srpnju je u Hrvatskoj inflacija po racionalnim indeksu potrošačkih cijena iznosila 7,3 posto, a po harmoniziranom indeksu je bila osam posto. Premda inflacija usporava u Hrvatskoj, ona je i dalje vrlo visoko pozicionirana kao šesta u Uniji po stopi inflacije od osam posto.
Što se hrane tiče, ona je daleko od usporavanja, harmoniziranim indeksom rasta cijena hrane i bezalkoholnih pića od 12,9 posto Hrvatska u Uniji zauzima 10. mjesto.
U srpnju su cijene kruha u Hrvatskoj porasle 18,9 posto i samo su tri zemlje imale veće povećanje, dok su istovremeno cijene brašna rasle svega 1,9 posto i samo je u pet zemalja bio niži rast cijena. Brašno je jedan od malobrojnih prehrambenih proizvoda koji se rastom cijena cijele ove godine nalazi među zemljama s najmanjim poskupljenjima, ali se isto ne može kazati za kruh. Po poskupljenju kruha u prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatska je među šest zemalja s najvećim rastom cijena.
Ima i svijetlih primjera...
Ima i svijetlih primjera kao što su jestiva ulja, kojima su cijene pale na godišnjoj razini za 40 posto, što je najveće sniženje cijena ulja u Europskoj uniji.
Pojeftinila je i piletina, i to za 3,9 posto, što je drugi pad cijena u Uniji. Niske cijene tih proizvoda rezultat su Vladinih mjera ograničavanja cijena kojima je limitiran rast cijena suncokretovog ulja, brašna, šećera, mlijeka s 2,8 posto mliječne masti, cijelog pileta, svinjskog mljevenog i carskog mesa.
Hrvatska je s 8,6 posto skoka cijena mlijeka bila na 19. mjestu u EU-u, na 23. mjestu je bila po 6,5 posto skupljem jogurtu i 24. zemlja po rastu cijena sira od sedam posto.
Šećer je u srpnju poskupio 31,6 posto i taj je rast bio jedan od najnižih u Uniji, svega je pet zemalja imalo manji porast cijena šećera. U Njemačkoj, koja je imala rekordno poskupljenje šećera u EU-u, cijene tom proizvodu su narasle 70 posto. Jasno je da nas u trenu kada Vlada prestane ograničavati cijene čekaju poskupljenja štićenih proizvoda...
