Kada bude dostupno sigurno i učinkovito cjepivo protiv bolesti COVID-19, sve će mu države članice EU-a istodobno dobiti pristup razmjerno broju stanovnika. U početnim fazama uvođenja, prije nego što bude moguće povećati proizvodnju, ukupan broj doza cjepiva bit će ograničen, a utvrđene su i prioritetne skupine stanovništva za cijepljenje.
Te i niz drugih uputa objavila je Europska komisija u najnovijem dokumentu „Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću – Pripravnost za strategije cijepljenja i uvođenja cjepiva protiv bolesti COVID-19“, od 15. listopada, u kojemu se članice potiču na koordinirani pristup strategijama cijepljenja za uvođenje cjepiva.
Iako još nitko sa sigurnošću ne može reći kada ćemo dobiti sigurno, djelotvorno i visokokvalitetno cjepivo, EK je u tom dokumentu dala više smjernica i preporuka za aktivnosti koje treba početi poduzimati već od ovoga mjeseca.
Pripreme - sada
- Želimo li da cijepljenje bude uspješno, s pripremom treba početi sada. Predstavljenom strategijom pomažemo državama članicama EU-a da pripreme kampanje cijepljenja te utvrde tko se prvo treba cijepiti, kako postići pravednu distribuciju i kako zaštititi najugroženije. Sada se moramo pobrinuti da budemo u potpunosti spremni za uvođenje cjepiva kad se ono pronađe – riječi su kojima je Ursula von der Leyen, predsjednica EK, pozvala članice da krenu s pripremom strategije cijepljenja.
U dokumentu se podsjeća i na to da je razvoj cjepiva iznimno složen postupak koji obično traje oko 10 godina, a sad se to nastoji postići u roku od 12 do 18 mjeseci ili čak ranije, „bez ustupaka u pogledu sigurnosti, kvalitete i učinkovitosti cjepiva“.
Dakle, kad god da stigne, cjepivo će najprije (a potiče se i besplatno) biti dostupno određenim kategorijama stanovništva, a iz EK navode moguće prioritetne skupine „iako bez zadanog redoslijeda“.
Tako bi i u nas prednost trebali, kao i kada je riječ o gripi, imati zdravstveni djelatnici i djelatnici u ustanovama za dugotrajnu skrb, osobe starije od 60 godina, kronični bolesnici i trudnice. Zanimljivo je da Komisija na tu listu stavlja i „neophodne radnike izvan zdravstvenog sektora“, a među njima ističe učitelje, pružatelje skrbi za djecu, radnike u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, u prometnom sektoru, policijske službenike i službe za hitne intervencije.
Također, na listi su i „zajednice u kojima nije moguće održavati fizički razmak“ (npr. spavaonice, zatvori, izbjeglički kampovi), potom radnici koji ne mogu održavati fizički razmak (npr. u tvornicama, rasjekavaonicama i klaonicama) te ugrožene socioekonomske skupine koje treba definirati u skladu s nacionalnim okolnostima.
- Daljnji prioriteti i posebne preporuke o cjepivima moći će se utvrditi tek nakon što budu poznate pojedinosti o određenim proizvodima, kao što su specifičnosti i svojstva cjepiva, ocjena njegove učinkovitosti i koristi za određene skupine te zahtjevi koji se odnose na skladištenje i lanac opskrbe – stoji u dokumentu.
Sigurno i učinkovito
Prema navedenom hodogramu, države članice Unije pozivaju se da već do prosinca ciljnim skupinama stanovništva omoguće jednostavan pristup cjepivu, bilo da je riječ o cijeni ili fizičkoj blizini. Od listopada do studenoga trebale bi se također pobrinuti da službe za cijepljenje raspolažu dostatnim kapacitetima za isporuku cjepiva, uključujući kvalificiranu radnu snagu te medicinsku i zaštitnu opremu.
- Kada je riječ o potrebnoj radnoj snazi, države članice već bi trebale razmisliti o zapošljavanju novih djelatnika i o programima osposobljavanja, što bi moglo uključivati i studente ili umirovljeno osoblje – navodi se u dokumentu.
Države trebaju osigurati i uvjete za uvođenje cjepiva različitih svojstava, što podrazumijeva različite potrebe za skladištenjem i prijevozom, s posebnim naglaskom na hladni lanac te kapacitete za prijevoz u rashlađenom stanju i hladno skladištenje (neka će cjepiva trebati držati na posebnoj temperaturi i do –70 ºC).
Opetovano se države poziva i na kontinuirano obavještavanje javnosti o koristima, rizicima i važnosti cijepljenja kako bi se u tom smislu razvijalo povjerenje u javnosti.
Sva cjepiva morat će odobriti Europska agencija za lijekove u skladu s važećim standardima sigurnosti i učinkovitosti. Nakon što postane dostupno jedno ili više cjepiva protiv COVID-a 19, važno je osigurati da ih službe za cijepljenje mogu uredno isporučiti i distribuirati, u utvrđenim rokovima i u skladu s brzim promjenama epidemiološke situacije - stoji u dokumentu.
Evo tko ima prednost
Prioritetne skupine za cijepljenje protiv infekcije COVID-19 (bez zadanog redoslijeda):
- zdravstveni djelatnici i djelatnici u ustanovama za dugotrajnu skrb; osobe starije od 60 godina; kronični bolesnici; trudnice;
- neophodni radnici izvan zdravstvenog sektora: npr. učitelji, pružatelji skrbi za djecu, radnici u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, radnici u prometnom sektoru, policijski službenici i službe za hitne intervencije;
- zajednice u kojima nije moguće održavati fizički razmak (npr. spavaonice, zatvori, izbjeglički kampovi);
- radnici koji ne mogu održavati fizički razmak (npr. u tvornicama, klaonicama, rasjekavaonicama);
- ugrožene socioekonomske i druge skupine.
Dr. Branko Kolarić Od registracije do primjene 3 mjeseca
Koliko može proći vremena od odobravanja do prvih cijepljenja, jedno je od pitanja koje postavljamo epidemiologu prim. dr. Branku Kolariću iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ iz Zagreba i članu Vladina znanstvenog savjeta.
- Za ovo je cjepivo to vrlo nezahvalno prognozirati, jer druga se cjepiva razvijaju i po deset godina, a na ovome se ubrzano radi. Ako bih trebao nagađati, rekao bih da od registracije do primjene prve doze može proći između dva do tri mjeseca – procjenjuje dr. Kolarić.
Dodaje da će to ovisiti i o mogućnostima dostave proizvođača cjepiva, a kao našu prednost ističe to što smo država članica Europske unije, inače bismo cjepivo vjerojatno dobili kasnije.