Nestvarni su prizori zatvorene bazilike svetoga Petra u Rimu, praznog trga, Papina obraćanja putem ekrana – vjerojatno nismo mislili da ćemo to ikad doživjeti, niti se nešto slično vidjelo, čak i za velikih ratova.
A sve zbog virusa koji je duboko potresao čovječanstvo, posebno do prije koji dan opuštene Italije. Ali drugog lijeka nema, premda koronavirus nije smrtonosan kao nekadašnja kuga ili kolera, kad su ljudi smatrali da ih molitva može izbaviti (jer je pomor – posljedica opačina), pa su punili crkve i organizirali pokorničke procesije i tako širili zarazu, danas stvari stoje drugačije: i Crkva sluša upute epidemiologa.
Ne održavaju se mise, nema blagoslovljene vode, izbjegava se rukovanje mira... S druge strane, postavlja se pitanje – ako se kršćani među ostalim, mole Bogu za zdravlje, kako se onda može “odgoditi” i molitva za ozdravljenje od aktualne pošasti? I kako uopće može biti kršćanstva bez euharistije, bez pričesti?
Katolički teolozi preporučuju vjernicima koji ne mogu do Tijela Kristova da prihvate mogućnost “duhovne pričesti”, koja ne može nadomjestiti stvarnu, sakramentalnu pričest, ali može je nadopuniti.
Zdravstvena kriza
Papa Frane je odlučio svakodnevnu misu u kapeli Doma svete Marta, posvetiti upravo velikoj zdravstvenoj krizi, pozvao je svećenike da nose pričest bolesnicima, a svjetsku krizu stavio pod Gospin zagovor.
– Zahvaljujem svim kršćanima, svim muškarcima i ženama dobre volje koji se mole zbog ovog trenutka, svi ujedinjeni, kojoj god vjerskoj tradiciji pripadali. Od srca hvala za taj trud – rekao je Papa, pozvavši da se ipak ne zaboravi na tisuće izbjeglica na tursko-grčkoj granici, za koje sada nitko ne mari.
U Katoličkoj crkvi dolaze dani velikih vjerskih okupljanja; počevši s Cvjetnicom, pa preko obreda Velikog tjedna, Veliki četvrtak, te Veliki petak kad svi vjernici po drevnoj tradiciji ljube Sveti križ, pa se mjesto poljupca od davnine briše ubrusom natopljenim etanolom, ali ovog puta to sigurno neće biti dovoljno. Slijedi Vazmeno bdijenje, pa potom najveći blagdan Uskrs, crkve su krcate vjernika, a postoji čak i obaveza ispovijedi i pričesti na svetkovinu Kristova Uskrsnuća.
Ako ćemo slijediti primjer opustjele Italije, i uzevši u obzir da Hrvatsku još nije zahvatio val bolesti, sasvim je nejasno kako će to izgledati. Sličnih primjera nema duboko u kršćansku povijest.
Uz to, dolaze dani prvih pričesti i krizmi, koje su se kod nas u posljednjih dvadesetak godina pretvorili u prava pirovanja, već mjesecima svi su restorani kaparani, a i na tim se misama okupljaju stotine ljudi! Nakon korizme nastupa i sezona vjenčanja, što već zadaje velike glavobolje obiteljima koje pripremaju skupe fešte.
U talijanskim crkvama javne mise neće se slaviti do 3. travnja, vjerojatno će se to, u slučaju većeg broja oboljelih dogoditi i u Hrvatskoj, a to je dva dana prije Cvjetnice koja je 5. travnja, kad slijedi Veliki tjedan, a Uskrs je u nedjelju, 12. travnja. Dakle, još uvijek postoji mogućnost da će se u crkvama slaviti obredi, no s obzirom na to da je do Cvjetnice tek dvadesetak dana, a baš tada se predviđa – ako pođe po zlu – glavni val zaraze u Hrvatskoj, pitanje je kako će katolici ove godine svetkovati Uskrs.
Zanimljivo rješenje
Poljski biskupi odlučili su se za zanimljivo rješenje; umjesto da ukinu slavlja euharistije, uvest će još više misa i time se nadaju smanjiti broj ljudi u istom trenutku u crkvama te omogućiti da se napravi sigurnosni razmak od jednog metra. Pa ako uspije – uspije.
Nakon Riječke i Zagrebačka je nadbiskupija donijela upute o liturgijskim slavljima koja se (još) ne ukidaju kao u Italiji.
– Neka se u sljedećem razdoblju suzdrže od dolaska na liturgijska slavlja svi koji imaju simptome infekcije dišnih putova; svi koji su bili u krajevima koji se smatraju žarištima zaraze ili pak u kontaktu s osobama koje bi mogle biti nositelji virusa; starije osobe, a naročito kronični bolesnici – stoji u priopćenju te se nastavlja:
– Neka se u škropionicama na ulazima i na drugim mjestima u crkvama i kapelama ne čuva i ne ulijeva blagoslovljena voda. Neka se kao gesta pružanja mira u slavlju euharistije ne koristi uobičajena gesta rukovanja. Sasvim je razumljivo da će u ovim neredovitim prilikama vjernici biti pričešćivani primanjem svete hostije na dlan jedne ruke, kako bi drugom rukom hostiju prinijeli svojim ustima – stoji u uputama Zagrebačke nadbiskupije.
U petak će se slične odredbe donijeti i na razini Splitske metropolije, kazao nam je msgr. Miroslav Vidović, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije.
– Ne usudimo se niti predviđati kako će proteći uskrsni blagdani, ali na sve trebamo biti spremni i ravnat ćemo se po trenutnoj situaciji i instrukcijama stručnih službi. Već sada mogu pozvati da se u Caritas ne donosi odjeća za siromašne, ima je dovoljno uskladištene – navodi msgr. Vidović, kojega pitamo i kako će se dalmatinska crkvena uprava odrediti prema slavljima prve pričesti i krizmi koja počinju nakon Uskrsa.
– I o tome razgovaramo, pratit ćemo situaciju. K tome, nama dolazi i svetkovina svetoga Dujma, koju također prate masovna okupljanja. Pripremamo se kao da će sve biti u redu, ali s druge strane poslušat ćemo savjete civilnih vlasti – kaže generalni vikar.