StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetMJERE OSTAVILE TRAGA

Cijena koronakrize: ‘Samo u ovom trenu u bolnicama je 7-8 djece koja su se pokušala ubiti‘

Piše Željka Godeč/JL
24. kolovoza 2021. - 07:34

Koronakriza i lockdown su triger na triger. U zadnjem desetljeću promijenio se profil mladih, okruženje u kojemu se formiraju više nije ni humano ni empatično, jake su klasne razlike, digitalno doba povećalo je otuđenje, djecu smo naučili pravima, ali ne i odgovornosti, a roditeljima oduzeli pravo na njihovu ulogu. Sve je to ostavilo traga, a sada je potencirano socijalnom izolacijom.

Najveći je rizik među djecom u dobi od 13 do 17 godina koja ulaze u intenzivnu razvojnu fazu, koja je rizik sama po sebi. To su skupine mladih koje imaju najveću tendenciju odmaka od roditelja. Ne znam kako se bilo tko mogao nadati da će mladi ostati doma zatvoreni i ispasti "normalni". Šesnaestogodišnje dijete bez društva, bez sporta, bez aktivnosti - to je opasno plodno tlo - komentira pročelnica Zavoda za dječju i adolescentsku psihijatriju KBC-a Osijek Katarina Dodig Ćurković psihološke posljedice korone na život mladih - piše Željka Godeč za Jutarnji list.

Pad u skupini 19-25 godina

Na porast broja samoubojstava i pokušaja samoubojstva među mladima kao izravnu cijenu koronakrize koja se "pretvorila u mentalno zlostavljanje građana" upozorila je nedavno mostovka Marija Selak Raspudić. U prvih pet mjeseci 2021. među djecom u dobi do 14 godina broj pokušaja suicida skočio je za 66% u odnosu na godinu prije, a u dobi od 15 do 18 godina 55 posto.

Selak Raspudić nije, doduše, otkrila konkretne brojke i preskočila je one ohrabrujuće o dobnoj skupini od 19 do 25 godina u kojoj je taj trend u padu za čak 68,8 posto; dok je u 2020. zabilježeno 16 suicida, u ovoj je pao na pet, a broj onih koji su pokušali suicid ostao je isti, 28. Najveći porast, od 83 posto, imaju Vukovarsko-srijemska i Međimurska županija, 80 posto.

Prema podacima MUP-a, ipak, na svu sreću, nema niti jednog djeteta čiji je pokušaj suicida u prvih pet mjeseci ove godine i uspio; lani su pokušana tri, ove godine pet, a četvero njih su bile djevojčice. Brojke nisu lagane ni za isto razdoblje 2018. i 2019. godine: osmero djece u dobi do 14 godina u 2018. pokušalo je suicid, 2019. sedmero - obje godine po dvoje više nije među nama.

U dobi od 15 do 18 godina u 2018. registrirano je 28 suicida i pokušaja, a u 2019. manje, 13; 2018. šestero ih je, piše u podacima MUP-a, pokušaj i dovršilo, a 2019. dvoje. U skupini od 19 do 25 godina 2018. bilo ih je 52, od kojih je 19 okončano tragično, a 2019. zabilježena su 42 slučaja, ali je njih 32 spašeno. U dobi od 15 do 18 godina lani se ubilo troje, ove godine četvero, lani ih je pokušalo 13, ove godine 21 - od toga 18 djevojaka, a dvije su, nažalost, i preminule.

Odstupanje

MUP-ova statistika svjedoči da je u 2019. godini od 690 pokušaja suicida 36 bilo mlađe od 18 godina, a u 2020. godini 52 od 762. Od 566, koliko je ukupno iznosio broj samoubojstava u 2019., šest je osoba bilo mlađe od 18 godina, a od također 566 u 2020. desetero. U MUP-u tvrde da bi bilo pogrešno zaključiti kako je lani značajno povećan broj pokušanih samoubojstava.

I tumače zašto: u 2019. evidentiran je iznimno mali broj pokušanih i dovršenih samoubojstava i ta godina predstavlja odstupanje pa možemo zaključiti da je petogodišnji prosjek evidentiranih samoubojstava u Hrvatskoj 632, a 2020. je ispodprosječna. Petogodišnji prosjek pokušaja suicida, s izuzetom 2019., zaustavlja se na 755, "sukladno čemu je 2020. blago iznadprosječna", kažu u MUP-u.

Obrnuti trend

Pročelnica Katarina Dodig Ćurković tvrdi da podaci MUP-a uopće ne odražavaju realno stanje.

- Pet pokušaja?! Sigurno ih je bilo više! Samo sada na Zavodu imamo troje hospitalizirane djece koja su pokušala suicid. U tih pet mjeseci imali smo oko 60 pokušaja trovanja, rezanja, utapanja - ostaje otvoreno pitanje jesu li imali stvarnu namjeru za krajem ili su skretali pažnju na sebe, ali metode su takve da su mogle završiti smrću - kaže dr. Dodig Ćurković.

- Pokušaja suicida ima jako puno i oni rastu, ne znam što MUP detektira, sad je sigurno u Hrvatskoj na pedijatrijama barem sedmero, osmero djece koja su se nečim intoksicirala - opominje dr. Dodig Ćurković.

Selak Raspudić upozorila je da se u odnosu na prethodne godine, kada su u statistici prednjačili dječaci i muškarci, sada bilježi obrnut trend, te su djevojčice i žene ugroženije. Taj zaokret Dodig Ćurković pripisuje upravo koroni.

- Svi stručnjaci suočavaju se s porastom agresivnosti i autoagresije kod djevojaka u dobi od 14 do 17 godina, koja najčešće znači samoozljeđivanje, konzumaciju psihoaktivnih tvari, kao i težak rivalitet s vršnjakinjama koji poprima oblike psihičkog zlostavljanja. Imamo rast poremećaja prehrane, izgladnjivanja do smrti, imperativ savršenstva bukti u koroni kad djevojke imaju puno vremena za "savjete" influencerica - kaže Dodig Ćurković.

21. studeni 2024 07:57