Rezultati fizičkog prometa za glavni dio sezone pokazali su kako je najuspješniji dio ovogodišnje turističke godine i dalje predsezona, odnosno travanj i svibanj, u kojima su uknjiženi dvoznamenkasti "plusevi".
Na temelju odličnih proljetnih turističkih mjeseci, ukupan rast prometa je za sada na razini od oko pet posto, što je u skladu s najavama. No, srpanj i kolovoz ostali su više-manje na razini prometa iz prošle godine, dok se za rujan i listopad najavljuju ponovno odlični rezultati, pa smo ministra turizma Garija Cappellija pitali je li zadovoljan dosadašnjim tijekom turističke sezone.
– Iznimno sam zadovoljan turističkom godinom, ponavljam, nemamo više sezonu, već turističku aktivnost pratimo na razini godine i upravo veseli što bilježimo rast prometa i izvan ljetnih mjeseci. Od početka godine imamo i rast prihoda od turizma. Tako, prema podacima koje za sada imamo, a odnose se na prvi kvartal, prihodi od turizma su rasli 14 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Osim toga, jačamo turizam na kontinentu i u ruralnom dijelu zemlje, na što sam posebno ponosan jer je, poznato je, upravo turizam generator razvoja drugih gospodarskih djelatnosti s jakim multiplikativnim utjecajem.
Zašto se u javnosti sve glasnije ponavlja da je sezona lošija od lanjske, iako to brojke ne pokazuju?
– Brojke koje trebamo gledati i pratiti jesu one koje se tiču utjecaja turizma na cjelokupno gospodarstvo. Upravo smo zato pokrenuli izradu turističke satelitske bilance, koju očekujemo do kraja godine, pa ćemo imati stvarne pokazatelje o ekonomskim učincima turizma na gospodarstvo. Nadam se kako ćemo u javnom prostoru prestati brojiti dolaske i noćenja, koji ne mogu biti mjerilo uspješnosti, jer podaci o dolascima ne govore o ostvarenoj vrijednosti koja je s njima dobivena, a ostvarena noćenja ne pružaju podatke o dnevnoj potražnji turista.
Na koliki prihod od turizma onda računate u ovoj godini?
– Očekujemo kako će prihodi biti na razini 12 milijardi eura, što će biti naš novi rekord, nakon lanjskoga, kada smo premašili 11 milijardi.
Možemo li rujan već smatrati dijelom glavne sezone s obzirom na najave i odličnu popunjenost?
– U pravu ste, špica turističke godine oduvijek su bili srpanj i kolovoz, ali svjedoci smo kako pojačana turistička aktivnost starta puno ranije i završava kasnije. Siguran sam kako je tome pridonijelo i pozicioniranje naše zemlje kao aviodestinacije, u čiji smo program uložili 30 milijuna kuna, a koji je rezultirao uvođenjem 70 novih aviolinija, pomicanjem termina letova tri do četiri tjedna ranije nego u 2017. godini i njihovim produžavanjem dva do tri tjedna kasnije negoli prethodne godine. Naši uspjesi rezultat su promišljene turističke politike koja se temelji na integriranom turističkom proizvodu, podizanju kvalitete i ponudi koja je inovativna i u skladu s potražnjom na dinamičnom i nikad izazovnijem turističkom tržištu. Ne želimo masovnost i razvijamo se u skladu s našom strategijom koja je usmjerena na održivost turizma.
Posezona je, po najavama, za hotele odlična. Što su nam glavni turistički aduti u ovo doba godine?
– Naša je zemlja sve prepoznatljivija po specifičnim turističkim proizvodima koji se zapravo vežu uz selektivne oblike turizma. Primjerice, tu je velika uloga kulturnog turizma, gastronomije, kao i zdravstvenog turizma od kojeg Hrvatska danas zarađuje više od 400 milijuna eura, a potencijala ima i za više od milijardu eura godišnjeg prometa te se kroz njega realizira i novih minimalno 1500 radnih mjesta. Za daljnji rast u razdobljima izvan glavnog dijela turističke godine važne su i kvalitetne manifestacije, poput, primjerice, Vinkovačkih jeseni, Riječkog karnevala, zagrebačkog Adventa i sličnih. Uz takav pristup, vjerujem da svi ovi pokazatelji mogu biti i još značajniji, posebice u razdoblju izvan udarnih turističkih mjeseci, pa tako i na otocima gdje srce turističke godine tradicionalno traje kraće.