StoryEditor
Hrvatska i svijetdjevojčica iz kolone

Anja Šimpraga, bivša šibensko-kninska dožupanica čiji je govor u Saboru izazvao veliku pozornost: Vrijeme je da krenemo dalje, nismo više u ratu

Piše Boris Vlašić/Jutarnji list
1. kolovoza 2020. - 08:17
Anja ŠimpragaDamjan Tadić/HANZA MEDIA

Govor Anje Šimprage, zastupnice SDSS-a u Saboru, u kojem je ispričala o tome kako je proživjela Oluju, kao dijete “s one strane” izazvao je veliku pozornost jer se rijetko kada u Saboru čuo prikaz Oluje sa strane pripadnika srpske manjine.

Iako je hrvatska javnost zahvaljujući neovisnim medijima, ali i Haaškom sudu već upoznata, gotovo od prvog dana oslobodilačke akcije, o svemu što se događalo, uključujući i o ratnim zločinima koje su počinili neki pripadnici HV-a, ovaj je govor skrenuo pozornost na razloge zašto je srpskoj manjini teško sudjelovati u obilježavanju Oluje.

- Vidite i sami u kakvom društvu živimo, na koji način odrastaju mladi - rekla nam je o svojim motivima da se Saboru i javnosti obrati ovako osobnim govorom.

Dijete u meni

- Činjenica da imam priliku ispričati životne okolnosti u kojima sam se našla ja i mnoga djeca motovirala me da jasno i glasno kažem ono što sam rekla za govornicom - kazala je zastupnica Šimpraga za Jutarnji list.

Gotovo parafrazirajući Gotovinu nakon puštanja iz haaškog pritvora, rekla je: - Vrijeme je da krenemo dalje i shvatimo da ne živimo više u ratu - izgovorila je iste riječi.

U Saboru je rekla: “Posljednjih dana svi pričaju o Oluji, baš svi, bez obzira koliko o tome doista znaju, jesu li proživjeli te ratne strahote ili su ih samo promatrali. Bez obzira iz kojeg su ih kuta i koje su pripadnosti, doživjeli. Svake godine u ove dane dijete progovori u meni. Sjećanje jedne djevojčice iz kolone. Tog 4. augusta 1995. imala sam osam godina. Najednom i nebo je promijenilo boju. Sparina je otežavala disanje, nije slutilo na dobro.

Put za nigdje

S ruksakom kupljenim za drugi razred osnovne škole, bila sam spremna za put. Put koji nije imao ime. Put koji je vodio tko zna gdje. Od Knina do Petrovačke ceste, preko Banja Luke, a odatle bez stajanja prema Srbiji. Kolona je bila duga, zvuk traktora i plač okruživali su nas. Posljednje komadiće kruha podijelila sam s rodbinom, a taj miris me je pratio”, opisala je Šimpraga svoja sjećanja. Kazala je da su ih, kad su se domogli Srbije, htjeli poslati u Niš, no zbog njenih suza njenu su obitelji ipak pustili u Beograd gdje su imali rodbinu.

“Tada sam odrasla. Za tu jednu noć”, rekla je zastupnica SDSS-a. Ispričala je kako je tijekom četiri godine koliko je provela u Srbiji, želja za povratkom bila stalno prisutna. “I onda smo, nakon četiri godine, napokon došli. Na svoj kamen, kraj svoje ruke, među svoje ljude”, kazala je Šimpraga u pažljivo koncipiranom govoru koji nije bio samo jednostrani prikaz velike vojne akcije. Govorila je o svojim vršnjacima, tadašnjoj djeci i pokazala da su Srbi svjesni činjenice da su mnogi Hrvati prolazili isto napuštanje domova od početka rata.

“Znala sam da su i moji vršnjaci Hrvati prošli patnju, strah i morali ići putem gdje nije bio njihov dom”, rekla je Šimpraga. “Ali sam isto tako znala da će ta ista djeca s jedne i druge strane jednom sjesti za isti stol i dogovoriti da se više nijednom djetetu ne ukrade djetinjstvo, pravo na sreću. Mali čovjek je uvijek taj koji pati, kojeg se ništa ne pita. Gledajući svoje roditelje, njihove žuljevite i hrapave ruke, koje su danonoćno radile u polju kako bi svoju djecu izveli na pravi put, znala sam da je puno važnije biti čovjek, nego samo Hrvat ili samo Srbin”, rekla je Šimpraga.

Aplauz

“Djevojčica prošlost nije zaboravila. Učila je iz nje, ali budućnost joj je bila važnija i svima nama treba biti. Danas, 25 godina kasnije, ova djevojčica iz kolone stoji pred vama. Imam samo jednu želju - gradimo društvo slobode, gradimo zajedničku budućnost”, rekla je Šimpraga na kraju svog govora nakon kojega je i iz poluprazne sabornice došao aplauz.

Šibensko-kninska dožupanica, koja je u Sabor došla kao zamjena potpredsjedniku Vlade Borisu Miloševiću, stanuje u Radučiću, selu u blizini Knina. Magistrica ekonomije bila je viša stručna suradnica za poljoprivredu i zaštitu okoliša u Kninu te koordinatorica projekta “Učinkovita manjinska vijeća za više manjinskih prava”, vrijednog 160.000 eura koji je financirala EU, piše Jutarnji list.

Izdvojeno

03. kolovoz 2020 09:26