StoryEditor
Hrvatska i svijetUskoro predstavljanje

'Naši ribarski brodovi neće u rezališta, a ribu će nam od stranih krivolovaca čuvati dronovi!': ministar Tolušić otkrio nam je detalje o novom sustavu za kontrolu ribarstva na Jadranu

Piše SD
11. svibnja 2019. - 14:03

Uoči velike konferencije o ribarstvu u Hrvatskoj, koja se održava u Šibeniku sljedeći tjedan, kada će Ministarstvo poljoprivrede predstaviti novi sustav za kontrolu ribarstva na Jadranu, razgovarali smo s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem.

Na ribarskoj konferenciji okupljate predstavnike ribarskog sektora, znanstvene zajednice te resornih ministarstava. Koja su očekivanja od tako velikog skupa i o čemu ćete tamo raspravljati?

– Organizirali smo veliku konferenciju za ribare na koju će prvi put doći i drugi ministri u čijoj su nadležnosti pitanja koja muče naše ribare. Imamo o čemu razgovarati, prije svega o ključnim temama, a to su kontrola teritorijalnog mora RH, upravljanje malom plavom ribom te daljnje financiranje ribarskog sektora. Ribarstvo i akvakultura sektori su u kojima bilježimo stalan rast i napredak, a proizvodnja bijele morske ribe u zadnjih pet godina je udvostručena te iznosi 760 milijuna kuna.

To je gospodarski strateška grana u Hrvatskoj i o tome ćemo govoriti. Posebno ćemo se pozabaviti novim tehnologijama praćenja i evidencije ribolova i rezultatima mjera zaštite koje poduzimamo kako bi Jadran još generacijama bio najčišće i ribom bogato more. Uspostavljamo takav način praćenja ulova da će potrošači uskoro preko bar-koda moći provjeriti gdje je i kad koja riba ulovljena i koji je brod bio u ribolovu. Hrvatska je predvodnik u održivom upravljanju ribljim stokovima na Jadranu, dosljedno provodi plan upravljanja stokovima te usko surađuje s međunarodnom znanstvenom zajednicom i ribarima.

Dobra suradnja

Godinama smo slušali ribarska prigovaranja, no otkad ste vi ministar, ribari kao da su utihnuli. Kako to komentirate?
– Prije svega, nisu ribari utihnuli, samo su dobili sugovornike s kojima ne moraju razgovarati preko medija i mislim da je to ključ uspješnih mjera u ribarstvu. Imamo dobro ekipiranu Upravu ribarstva i ljude koji dobro poznaju prilike i probleme, razumiju potrebe i majstori su u pronalaženju najboljih rješenja unutar svih ograničenja u ribarstvu s kojima smo suočeni. Stalno se govori o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i kompleksnosti donošenja odluka u tom dijelu, ali malo tko zna koliko je Zajednička ribarstvena politika komplicirana i koliko je sve međunarodnih organizacija, interesa i smjernica uključeno u procese donošenja odluka.

Hrvatska je istodobno članica svih tih organizacija i uvijek tražimo najbolje za naše ribare, a u uvjetima smanjenja svjetskih stokova ribe ponekad se teško izboriti za uvjete koji bi bili realni i, što je najvažnije, primjereni za Jadran. Naši ribari svjesni su svih tih ograničenja pa tako i borbe Ministarstva za prihvaćanje hrvatskih ribolovnih specifičnosti i socio-ekonomskog konteksta ribarstva u Hrvatskoj i mislim da su naša suradnja i razumijevanje na visokoj razini.

U susjednim zemljama ribarski brodovi odlaze u rezališta ili na druge načine odlaze iz ribolova zbog neisplativosti bavljenja ribolovom. Očekuje li takva sudbina i naše ribare?
– Ne očekuje ih takva sudbina i učinit ćemo sve da hrvatski ribari i dalje rade i uživaju plodove svoga rada. Opredijelili smo se za održivo ribarstvo, a to znači da smo mjerama zabrane ribolova određenim alatima u vrijeme mrijesta naših najzastupljenijih vrsta male plave ribe, a to su inćun i srdela, pronašli način koji jamči da će ribarske mreže biti pune još generacijama iza nas.

Jedan od najvećih uspjeha u ostvarenju toga cilja je i dogovor postignut s Talijanima oko zaštite najvećeg mrijestilišta na Jadranu, odnosno uvođenje trogodišnjeg režima stroge zaštite Jabučke kotline. Mi u Hrvatskoj imamo i malo sreće. Malo nas je, ali smo vrlo složni kad se radi o obrani nacionalnih interesa. Znanstvena zajednica, ribari, administracija... sve su glave sjele i zajedno je predloženo dugoročno održivo rješenje. To je najbolji put i tako se u ribarstvu rješavanju stvari.

Zaštićeni pojas

Kako kontrolirate ribarenje u našemu teritorijalnom moru i kako će vam u tome pomoći dronovi?
– Ovih dana krećemo s primjenom novog sustava nadzora Jadranskog mora. Prije svega tu mislim na sustav besposadnih letjelica – dronova, koji će biti "anđeli čuvari" našeg mora. Dronovi su već nekoliko mjeseci u Hrvatskoj jer, prije upotrebe tako vrijednog sustava, ljudi koji će na njemu raditi morali su proći obuku kako bi se na najbolji mogući način i uz najmanje praznog hoda maksimalno iskoristile mogućnosti koje su nam sada na raspolaganju.

Sada ćemo imati potpunu kontrolu nad svim ribolovnim aktivnostima u unutarnjemu moru, teritorijalnomu moru i u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, te jedan od najsuvremenijih sustava kontrole morske granice u svijetu.
Isto tako, pratimo pridržavanje prostorno-vremenskog ograničenja ribolova, nadziremo izlov tune, izlov male plave ribe noću, a imamo i vizualnu kontrolu ulaska stranih plovila u naše more.

Nabavili smo i dva gumena glisera dužine 15 metara, domaće proizvodnje, koji će upravo u Šibeniku biti predani ribarskoj inspekciji. Sustav kontrole upotpunili smo i ronilicama, a ribarska inspekcija iz EU fonda odnedavno je opremljena i inspekcijskim vozilima i stereoskopskim kamerama. Mislim da ovako moderan sustav nadzora nismo nikada do sada imali.

Novac iz EU-a

Iz svega što ste nabrojili da se zaključiti da su uložena znatna sredstva. Tko će to sve platiti?
– Platit ćemo EU novcem, koji je novac svih građana Europske unije, iako se u javnosti nekako provlači teza da je to nečiji tuđi novac. Za razvoj sustava nadzora i kontrole u ribarstvu dosad smo potrošili oko 75 milijuna kuna, od čega tri četvrtine dolazi iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Hrvatskoj je na raspolaganju oko 1,9 milijardi kuna iz toga fonda, a novac koristimo kroz 36 različitih mjera Operativnog programa, kojima je pokriven cjelokupni ribarski sektor, od morskog i slatkovodnog ulova i uzgoja, prerade i trženja proizvoda ribarstva, organizacija proizvođača i lokalnih akcijskih grupa preko ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta. Našim ribarima isplaćujemo i novac za obustavu ribolovnih aktivnosti, radi zaštite resursa.

Ukupno smo kroz Operativni program ugovorili 1,3 milijarde kuna projekata te dosad isplatili pola tog iznosa. Primjerice, unaprijedili smo uvjete na 120 ribarskih plovila, nabavljeno je 58 vozila za prijevoz ribe i uloženo u 12 hladnjača, financirano je 37 uzgajališta u marikulturi i slatkovodnoj akvakulturi te uspostavljeno sedam novih uzgajališta. Izgrađeno je i opremljeno pet novih pogona za preradu ribe, a otočne i obalne zajednice podržali smo osnivanjem 14 FLAG-ova – od Istre do krajnjeg juga Hrvatske.

Industrija prerade

Kakvom vidite budućnost hrvatskog ribarstva? Prema nekim informacijama, u Ministarstvu se piše strategija ribarstva, a ribari su poslovično sumnjičavi kad su u pitanju takvi dokumenti jer tvrde da se strategijom ništa ne rješava. Je li ta sumnja opravdana?
– Da, istina je, izrađujemo strategiju poljoprivrede i ribarstva u suradnji sa Svjetskom bankom. Mjerama koje provodimo zadnje dvije-tri godine došli smo do dobre ravnoteže održavanja zadovoljnih ribara i očuvanja stokova ribe u Jadranu. U situaciji takve razine zaštite imamo relativno ograničen ulov, što utječe i na ribare i na industriju prerade ribe. Zbog toga smo krenuli u dubinsku analizu i identificiranje područja u segmentu ribarenja, uzgoja i prerade ribe u kojima je moguće napraviti dodatne pomake kako bi cijeli sektor bio konkurentniji. Tražimo načine smanjenja ulaznih troškova, razvoja dodatnih djelatnosti, identificiramo koja bi znanja i vještine pomogli da se maksimalno iskoriste resursi koje imamo i da se istodobno sačuvaju za naraštaje koji dolaze.

Morsko ribarstvo u velikom je dijelu sređen i funkcionalan sektor pa strategijom pokušavamo odrediti budući smjer ulaganja i mjere koje bi dodatno osnažile ribare, ali najveći potencijal rasta i razvoja ima akvakultura i tu tražimo komparativne prednosti. Gledamo sveobuhvatno i prije svega smo tržišno orijentirani jer ne želimo da utrostručimo ili upeterostručimo proizvodne kapacitete a da finalni proizvod nema kupca i nije konkurentan.

Znači, ne radimo strategiju da bismo skupljali bodove i gomilali papire, nego da se svi raspoloživi resursi koriste optimalno i stvaraju maksimalnu moguću dodanu vrijednost. Normalno da nam je važno što ribari misle o tome, gdje vide prostore za poboljšanja i kojim bi oni smjerom htjeli da idemo u budućnosti i zato smo na web-stranici Ministarstva stavili anketu o strategiji ribarstva, koja je anonimna, a koja će nam pomoći u postavljanju zajedničkih ciljeva. Koristim ovu priliku pozvati sve ribare da ispune upitnik i aktivno sudjeluju u kreiranju svoje budućnosti.

Izdvojeno

23. listopad 2020 13:15