StoryEditor
Hrvatska i svijetDosta je rada za "kikiriki"

'Ako nećeš ti ima tko hoće', govorili su poslodavci radnicima godinama, držali ih na mimimalcu, a profit uzimali sebi; Sada se sve preokreće, evo koje sve firme najavljuju veće plaće

Piše Dražen Gudić
28. studenog 2018. - 15:24

Dok se poslodavci žale na manjak radnika, apeliraju na labavije kvote za strance i očajnički dižu plaće, radnici bolji život traže u Njemačkoj, Austriji, Irskoj...

Slika je to Hrvatske, nezamisliva još prije godinu-dvije, samo pet godina od ulaska u Europsku uniju. Više od 2000 eura prosječne plaće ima 11 zemalja EU-a i to je najprivlačniji bazen za ekonomske emigrante.

Kvalificirani, nekvalificirani, mladi i stari… svi oni postaju poželjni u zemlji u kojoj nedostaje radnika. I nakon što su shvatili da je kucnuo čas za pregovore, veće tvrtke najavile su masovna povećanja plaća: Atlantic, Valamar, Pevec, Spin Valis, Podravka, Belupo…

Dok god je bila velika ponuda radnika ili velika stopa nezaposlenosti, poslodavci su imali prostora da radnike plaćaju najmanje što mogu. Na pitanje o povećanju plaće odgovor je bio – ako nećeš ti, ima tko hoće. A najave o povećanju plaća pokazuju da je novca za pristojne plaće bilo, samo se do sada izvlačio veći profit, uvijek nauštrb radnika.

Transformacija gospodarstva

Tržišni su trendovi podigli prosjek, pa je medijalna neto plaća u srpnju iznosila 5504 kune ili 2,5 posto više nego godinu prije. Prosjeci, znamo, ne otkrivaju bit, ali evidentno je pritisak učinio svoje pa su se u zadnje četiri godine plaće odledile i rasle oko 13 posto. Na stranu to što takav rast neke države, poput Austrije, imaju na godišnjoj razini.

Kada govore o podizanju plaća, poslodavci u pravilu govore o najnižim zajamčenim primanjima. No, postoje i poslovi gdje za to nema realnih uvjeta.

"U Hrvatskoj danas postoji niz nisko dohodnih sektora poput tekstilne, kožarske i drvne industrije, a tu ide i veliki broj turističkih radnih mjesta. Tu poslodavci nemaju prostora za povećavanje zakonskog minimalca. Mogućnost za rast plaća je u poreznom rasterećenju, neoporezivi dio plaće može se i treba podignuti do 5000 kuna", kaže Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore.

Već dolazi do transformacije gospodarstva i bit će sektora koji više u Hrvatskoj neće moći poslovati jer jednostavno neće imati dovoljno radnika. Cijene rada u sektorima poput brige za starije i nemoćne i medicine sigurno će još rasti, a prazninu radnih mjesta popunjavat će i stranci.

Primjer lošeg planiranja gospodarstva je i nerestrukturirana brodogradnja. Oni koji su uhvatili korak s realnošću došli su već u poziciju da vape za radnicima, pa je Tomislav Debeljak, uz zanimljive demografske mjere, najavio da će iduće godine plaće povećati i do 20 posto.

Najdinamičnije tržište radne snage je u propulzivnim djelatnostima poput trgovine, turizma i osobito građevini. Cijena radne snage u građevinarstvu je od početka godine narasla čak 30 posto i sigurno je da se može očekivati njezin daljnji rast. Vlasnik jedne građevinske tvrtke uvjerava kako bi iduće godine, zbog investicijskog vala, moglo doći do prave eksplozije cijene radne snage. Građevinari se s tim trendom pokušavaju nositi isplatom dijela plaće na ruke.

Plaće je u 2018. dizala većina kompanija u turizmu u rasponu od 5 do 11 posto, a "Valamar riviera" osigurala je minimalne neto plaće od 5000 kuna za sve zaposlenike koji ostvare puni fond radnih sati. No, to nije kraj priče. Problem je kako pridobiti dobrog konobara ili kuhara s plaćom od 7000 do 8000 kuna kad u inozemstvu može zaraditi dva puta više uz bolji smještaj.

Sezonski profiteri

Ne čudi da razgovori za posao u turizmu sve češće nalikuju na moljakanje u kojem poslodavac dobije odbijenicu čak i na svoju maksimalističku ponudu od 10.000 kuna. Poznati splitski ugostitelj tvrdi da njegovi bolji konobari, uz napojnicu, mjesečno zarade i po 15.000 kuna u punoj sezoni. Uz besplatne obroke i konzumaciju pića. Najbolji među njima, tvrdi vlasnik prestižnog restorana, znao je sezonu zaključiti sa zaradom od 50.000 eura.

Rezultati poslovanja turističkih kompanija ove godine pokazuju kako su bez većih problema podnijeli i iznuđeni rast plaća, i to bez dodatnog poreznog rasterećenja koje traže od države. Dakle, bilo je mjesta za rast plaća i ranije. Kadrovi i dalje ostaju problem jer domaći su resursi sve tanji, a Austrija je još jedna atraktivna zemlja za "privremeni rad", s plaćama dva puta većima nego u Hrvatskoj. Stoga će i u 2019. godini hotelske kompanije biti prisiljene na dizanje plaća.

U branši trgovine na djelu je velika fluktuacija i prava borba među trgovcima za radnike kojih, u sezoni, nedostaje oko 3000. DM, "Lidl", "Kaufland" i SPAR daju ritam, a prate ih i domaće kompanije.

U "Tommyju" radniku bez iskustva, bez staža, bez prekovremenih, bez blagdana, nude minimalnu plaću od 4000 kuna neto. Na sezonskoj lokaciji taj trgovac početnik ima dva puta više. Iskusni trgovac, pak, na sezonskoj lokaciji ima zajamčenih 10.000 kuna neto uz besplatni smještaj. U "Konzumu" nude od 4600 kuna neto, plaćen prijevoz te dodatne stimulacije do 5000 kuna, ističe predsjednik Uprave Slavko Ledić.

Ugovori na neodređeno

Zakon ponude i potražnje gura još jedan fenomen – forma ugovora o radu na određeno vrijeme u Hrvatskoj počinje uzmicati.
"Kroz ugovor na neodređeno vrijeme vezujemo radnike, to je novi trend u trgovini. Počelo se zapošljavati i studente, a bit će mjesta i za umirovljenike, čim se ozakoni mogućnost da rade četiri sata uz zadržavanje mirovine", kaže Drago Munjiza, konzultant, menadžer i poduzetnik, član Uprave "Lonije", najveće članice grupacije "Ultra Gros", koja je donijela odluku o zapošljavanju svih radnika isključivo na neodređeno.

Minimalac prima 45 tisuća zaposlenih

Ekonomisti se ne mogu složiti kolika bi minimalna plaća trebala biti i koliko njezina visina utječe na povećanu nezaposlenost. Obično se smatra da treba biti 50 posto nacionalnog prosjeka. Trenutačno je minimalna plaća na razini 41-42 posto prosječne plaće, a u Hrvatskoj je isplaćuje 12-ak tisuća tvrtki za oko 45 tisuća zaposlenih.

U Hrvatskoj do 2008. nije postojala uobičajena "minimalna" plaća. Trenutno iznosi 2751 kunu ili oko 380 eura, a očekuje se da bi početkom iduće godine mogla porasti na 400 eura.

No, s druge strane, u situaciji kad Hrvatskoj masovno nedostaje sve više radnika u gotovo svim sektorima, primarno zbog odljeva radne snage u bogatije članice EU-a, važan je podatak da je slovenska vlada minimalnu plaću u zemlji upravo podigla na 667 eura neto, a ona će od 2020. godine iznositi zajamčenih 700 eura, čime nisu obuhvaćeni dodaci.

Izdvojeno

29. rujan 2020 02:20