"Šibenske kale ostale di jesu, samo ja sam davno prominija adresu…" Taj refren Mišina evergreena jamačno je odzvanjao u glavi dubrovačkog Šibenčanina Vedrana Kraljevića dok su ga na štekatu šibenskog "Gira" pozdravljali njegovi prijatelji i poznanici iz djetinjstva.
Vedrana pamtimo kao šarmantnog, zgodnog momka iz društva (nogometnog reprezentativca) Nikice Cukrova, (glazbenog menadžera) Zorana Škugora, (ugostitelja) Gorana Belaka Ćere…
Četrdeset je godina minulo otkako se Kraljević preselio na dubrovačku adresu, a tek koje ljeto manje otkako je u gradu podno Srđa počeo svoj projekt zdrave prehrane.
– Dubrovčani su sumnjičavo vrtjeli glavom kad sam otvorio dućan zdrave hrane. U butigu je uglavnom navraćao gradski šminkeraj, no sve se preko noći promijenilo kad su se dubrovački studenti u Zagrebu vratili s važnom vijesti kako "glavni grad Hrvatske kasni za Stradunom u promoviranju zdrave prehrane" – prisjeća se Vedran.
U svemu je zagrebački Šibenčanin imao nemalu potporu u supruzi Andrijani, podrijetlom iz Ošlja, mjesta Dubrovačkog primorja.
– Vedrana je dodatno potaknula moja obiteljska priča o tome da smo samo jednom tjedno jeli meso. Da smo se hranili isključivo onim što smo posadili – žitaricama i povrćem uz neizbježno maslinovo ulje. U mojoj je obitelji jutro počinjalo čajem od divljih trava. Možda je ta prehrana i razlog što je moja nona doživjela 102 godine, a mati pet godina manje – otkriva Andrijana, zaljubljena u suprugov Šibenik.
Dućan zdrave hrane bio je samo odskočna daska za velike Vedranove projekte zdrave prehrane. On je kao osnivač i voditelj prije 15 godina u Dubrovniku utemeljio Mediteranski sajam zdrave hrane.
– Sajam je za tren postao međunarodni, podržan sa svih strana. Iza njega stoje Grad Dubrovnik, Županija, ali i HBOR, Gospodarska komora Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede, pa i predsjednica Kolinda. Meni su najzanimljiviji podaci koji govore o posrednom utjecaju dubrovačkog sajma. Kad smo krenuli s njim, bila su samo tri ekološka proizvođača u Hrvatskoj i ni jedan OPG. Danas je više od 4000 privatnih gospodarstava koja se bave ekološkom proizvodnjom hrane. Već godinama je jako teško dobiti izložbeni prostor na dubrovačkom sajmu. S posebnim ponosom ističem kako smo u Dubrovniku prezentirali sir trapist čiju su proizvodnju poslije 60 godina stanke obnovila braća Topić, bolje rečeno svećenici u samostanu Zvijezda Marija pokraj Banje Luke. Utjecali smo, bez lažne skromnosti, na rađanje sličnih sajmova u Hrvatskoj. Posebice mi je, kao rođenom Šibenčaninu, simpatičan onaj u Skradinu – uvjeren je Kraljević u značenje Mediteranskog sajma u Dubrovniku.
A Mediteranski je sajam, nema sumnje, prepoznat i šire. Hrvatska europarlamentarka Marijana Petir uputila je Kraljeviću poziv u Bruxelles kako bi njezini kolege shvatili što se to "događa" u Hrvatskoj.
– Iznenadio sam se s koliko su nas ozbiljnosti saslušali europarlamentarci. Bili smo, dakako, još uvjerljiviji kad smo u zgradi Europskog parlamenta organizirali malu degustaciju: sir, pršut, vino, maslinovo ulje, pancetu… Da sve bude efektnije, posegnuli smo za dalmatinskom pismom. Pozvao sam svoje Šibenčane, klapu "Bonaca". U Bruxellesu se, čujem, još priča o tom happeningu. Nitko nam ne vjeruje kako su nam zaštitari dopustili da pijemo i pjevamo do kasno u noć – rado se Vedran prisjeća "Hrvatske noći" u Bruxellesu.
Vedran Kraljević samo se slatko nasmijao kad smo mu spomenuli njegov nadimak iz šibenske mladosti. S pitanjem zašto su ga uopće prozvali Panceta, ali i s dvojbom možemo li pancetu ubrojiti u zdravu prehranu.
– Nadimak Panceta dobio sam kao naslijeđe od starijeg brata. Tako su njega prozvali pa i meni prišili isto. Na taj se šibenski nadimak nimalo ne ljutim, pogotovu što pancetu možemo ubrojiti u zdravu hranu. Tu je najvažnije znati čime se hranila svinja od koje smo pancetu dobili. I nemojte podcjenjivati svakodnevnu prehranu. Jedan me je inozemni stručnjak na dubrovačkom sajmu uvjeravao kako nezdrava hrana može čovjeku na loš način promijeniti i karakter – završio je Vedran Kraljević.