StoryEditor
LifestyleNew York u koroni

Splićanka Ana, zaposlena kao kustosica u MoMA-i: ‘Grad koji nikad nije spavao pretvorio se u metropolu gladnih ljudi bez posla‘

Piše Damir Pilić/Slobodna Dalmacija
10. listopada 2020. - 17:27
 Spencer Platt

Kažu da glavni grad svijeta više nije što je bio: pandemija je, vele, drastično izmijenila New York. O tome razgovaramo sa Splićankom Anom Janevski, kustosicom newyorške MoMA-e na odjelu za medije i performans.

Nakon diplome iz književnosti na sveučilištu La Sapienza u Rimu i mastera iz suvremene umjetnosti na sveučilištu Sorbonne u Parizu te magisterija na pariškoj Ecole des Hautes Etudes en Sciences Sociales, Janevski je radila kao kustosica u Muzeju suvremene umjetnosti u Varšavi, gdje je 2011. zatječe poziv iz MoMA-e. U Velikoj Jabuci, dakle, živi već desetu godinu, piše Slobodna Dalmacija.

Izvještaji opisuju New York kao grad duboke krize - brojni stanovi su napušteni, dućani zatvoreni, beskućnici na svakom koraku, uz porast ubojstava i pucnjava. Je li zaista tako dramatično?

- Koliko god su situacija s COVIDOM-19 i političke posljedice prilično dramatične, ovaj opis je dosta apokaliptičan, a u svakodnevici nije ipak tako. Istina je da ljudi napuštaju New York, da su mnogi dućani i radnje zatvoreni i da ima beskućnika, da nezaposlenost raste, ali slika nije tako jednoznačno crna.

 

Je li kriminal stvarno toliko skočio?

- U svibnju su statistike pokazivale da ima manje kriminala nego inače, dok je određeni porast zabilježen u kolovozu, ovisno o kvartu. Ja živim u Brooklynu, koji je jako velik i ima oko dva i pol milijuna ljudi. U mom dijelu je vrlo mirno, ali mi prijatelji iz drugih krajeva Brooklyna kažu da su čuli za povremene pucnjave. Broj gladnih porastao je više nego kriminal.

Najgori dani

Nakon što je od korone umrlo 24.000 Njujorčana, zadnjih tjedana brojke se smanjuju. Kako je izgledalo u najgorim danima?

- Razlika je drastična u odnosu na ožujak i travanj, sad čak ima dana bez smrtnih slučajeva. Tad je stvarno grad bio pust i svi smo bili kod kuće. Ono što je označavalo vrijeme tad bile su svakodnevne sirene ambulantnih kola - to je bio zvuk smrti - i u 19 sati kolektivni pljesak u znak podrške zdravstvenim radnicima. U početku su ulice i parkovi u Brooklynu bili puni ljudi, ali su svakim danom bivali sve prazniji, sve dok ulice napokon nisu posve opustjele. Sve je bilo zatvoreno.

Kako se pandemija odrazila na rad MoMA-e?

- Muzej je zatvoren 13. ožujka. Od tad smo, sve donedavno, radili online od kuće. No i prije zatvaranja moglo se uočiti da broj posjetitelja pada iz dana u dan, da su turisti prestajali dolaziti. Jer od tri milijuna ljudi, koliko godišnje posjeti MoMA-u, 70 posto čine strani turisti. Stoga i muzeji i kulturne institucije u New Yorku prolaze kroz tešku ekonomsku krizu, mnogi su morali otpustiti dio osoblja. Među prvim muzejima otvorila se MoMA, krajem kolovoza. Sad se otvaraju i drugi muzeji, ali rade s 25 posto posjetitelja i vrlo su dobro posjećeni. Prvih 15 dana nakon otvaranja u MoMA-u je došla oko 21.000 posjetitelja. Budući da nema turista, to su uglavnom Njujorčani.

Kakve su mjere za ulazak u muzej?

- Karte se kupuju online i to su vremenske karte: ako kupiš kartu za 15 sati, moraš doći u 15 sati. Na ulazu ti mjere temperaturu, obavezna je dezinfekcija i dobiješ instrukcije koliko moraš biti odvojen od drugih posjetitelja. Paradoksalno je da su se prije ljudi žalili da ima previše ljudi u muzejima, pa ne mogu mirno razgledati umjetničke postave, a sad je to neka prava mjera.

MoMA je smještena na Manhattanu. Kako danas izgleda to "srce kapitalističkog svijeta"? Jesu li ulice prazne?

- Čitav grad se vrlo promijenio, ne samo Manhattan. Ono što je New York činilo posebnim je ta vreva ljudi, grad je pulsirao 24 sata dnevno. To se promijenilo: cijeli grad je manje živ nego prije, drukčije funkcionira. MoMA se nalazi u Midtownu, srednjem dijelu Manhattana, u poslovnoj četvrti, tik uz Petu aveniju, koja obiluje skupim dućanima. Budući da je većina kancelarija pusta i da nema turista, Midtown je potpuno opustio i može se vidjeti dosta beskućnika. Ali nije cijeli Manhattan prazan. Zadnjih nekoliko mjeseci otvorili su se restorani, ljudi sjede vani, na terasama, i grad je donekle oživio, čak i dijelovi Manhattana, posebno East Village i Lower East Side.

 

Kako biste opisali promjene kroz koje je New York prošao ove godine?

- Podijelila bih to razdoblje u tri etape. Prvo, faza potpunog lockdowna - prazan grad, pandemija hara, smrtnost je velika i sve je zatvoreno. Potom dolazi trenutak protesta 'Black Lives Matter' od kraja svibnja, nakon ubojstva Georgea Floyda - ljudi napuštaju stanove i izlaze na ulice, eksplozija drugog ekstrema, svi smo na ulicama, ne možeš ni poštovati distancu: tu fazu prati zvuk policijskih helikoptera. Treća etapa je početak normalizacije - po fazama se otvaraju razne aktivnosti.

Nova energija

Kako izgleda ta normalizacija?

- Mislim da prave ekonomske i političke posljedice tek slijede. Što se samog grada tiče, otkad su se otvorili restorani, grad se opet promijenio i čak nekako živnuo. U Brooklynu nikad nije bilo toliko štekata kao sad. U tom smislu grad je dobio neku novu vrstu energije koju prije nije imao, pa Njujorčani sad ponosno govore da su kao Berlin ili Pariz. Povećao se broj sjedećih mjesta vani, svi kafići su puni i to daje nekakav privid normalnosti. Iako, sad se opet planira zatvaranje škola, restorana i dijela trgovina u devet četvrti Brooklyna i Queensa gdje brojke rastu.

Poštuju li Njujorčani epidemiološke mjere?

- Što se tiče distance - u proljeće su šetnje bile kao neka vrsta koreografije, svi su se trudili održavanjem distance pokazati respekt. Sad je teže držati distancu jer je više ljudi na ulicama, ali skoro svi imaju masku. I za vrijeme prosvjeda svi su nosili maske i to je već neupitno da se nigdje ne ide bez maske. One su postale modni detalj. Ali i znak poštovanja sebe i drugih.

U gradu raste nezaposlenost?

- Puno ljudi je izgubilo posao. Uglavnom oni koji su radili privremeno, s ugovorima na određeno vrijeme. Broj zahtjeva za pomoć za nezaposlene nadmašio je sve rekorde u povijesti grada - 1,8 milijuna u New Yorku, a u cijeloj Americi 33 milijuna.

 

Što je s beskućnicima? Gdje su oni bili za udarnog vala korone?

- Jedno vrijeme ih je bilo dosta po metroima, ali metroi su onda prestali raditi noću i tad su ih smjestili u hotele, naročito na Upper West Sideu, što je izazvalo proteste ljudi koji tamo žive. Sad ih ponovno vidim na ulicama.

S druge strane, mnogi bogatiji Njujorčani odmah su nakon izbijanja pandemije napustili grad. Može li se govoriti o klasnim razlikama u pogledu reakcije na pandemiju?

- Rekla bih da je došlo do značajne klasne podjele, iako klasno pitanje ovdje nije omiljena tema. Bogataši i viša srednja klasa su odmah otišli u svoje kuće izvan grada. Srednja klasa je ostala u svojim stanovima s online poslovima i školom, dok je niža klasa ili ostala bez posla ili bila primorana odlaziti svaki dan fizički na posao, razmišljajući kako platiti stanarinu i režije; u takvoj situaciji se našlo i puno umjetnika. Klasne razlike su bile vidljive i u pitanju zdravstvenih usluga te je oboljelih i umrlih od COVID-a najviše bilo među Afroamerikancima i Južnoamerikancima.

Ali ne odlaze iz grada samo bogataši - ljudi se masovno sele jer ne mogu više plaćati stanove u New Yorku, iako je donesen naputak da se do siječnja 2021. nikoga ne izbacuje iz stanova. No ljudi očito razmišljaju dugoročnije.

Jesu li škole počele s radom?

- Jesu, a učenici mogu birati hoće li pohađati isključivo online nastavu, ili će jedan tjedan online, a jedan tjedan ići fizički u školu. Velike su diskusije oko škola, to je delikatno pitanje. I u lockdownu su bile diskusije, jer je velikom broju djece, onih iz siromašnih obitelji, taj obrok koji dobiju u školi ujedno i jedino što će toga dana pojesti . govori Ana Janevski za Slobodnu Dalmaciju.

Imperij pred zalazom

Ima li još prosvjeda u New Yorku, ili su utihnuli?

- Ima. Možda ne svakodnevno kao u svibnju i lipnju, kad je dominirao zvuk helikoptera. Bio je nedavno prosvjed zbog ubojstva Afroamerikanke Breonne Taylor. Sad su po cijelom New Yorku bili skupovi u čast preminule liberalne sutkinje Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg, koji su ujedno bili i protest zbog toga što je Donald Trump na njezino mjesto imenovao konzervativnu sutkinju Amy Coney Barrett. Generalno, ti prosvjedi su dosta promijenili grad, rasno pitanje je preko noći postalo glavno društveno pitanje.

 

Kako je New York reagirao na vijest da je Trump zaražen koronavirusom?

- Iznenađeno, uzbuđeno i sumnjičavo.

Očit je sukob između njega i demokratskog gradonačelnika New Yorka Billa de Blasia, kojeg Trump naziva "radikalnim ljevičarem". Je li Blasio doista takav?

- Ma nije. Trumpu su svi radikalni. On je nedavno objavio da su New York, Seattle i Portland anarhistički gradovi.

New York je bastion Demokratske stranke, no Trump je nekidan rekao kako na izborima računa i na glasove Njujorčana. U kojim dijelovima grada je on popularan?

- Na prošlim izborima on je dobio većinu samo na State Islandu - gdje žive uglavnom policajci, mahom talijanskog i irskog podrijetla - te na Brighton Beachu, gdje žive Rusi. Ostatak New Yorka je antitrumpovski.

Mnogo se piše o mogućim sukobima u SAD-u nakon skorašnjih izbora, čak i o građanskom ratu?

- Ne znam, sve je moguće. Osjeća se kriza u svakom pogledu. Svi ti BLM protesti u lipnju su se dogodili zbog pandemije, jer su ljudi bili zatvoreni, bio je ekonomski i socijalni pritisak, a policijska brutalnost i rasno pitanje su velike američke boljke. Osjeća se nekako da je imperij pred zalazom, da je vrhunac političke i ekonomske krize - zaključuje Janevski za Slobodnu Dalmaciju.

Izdvojeno

14. listopad 2020 18:07