TikTok je pod istragom skupine američkih državnih odvjetnika u svrhu utvrđivanja utječe li dizajn, korištenje ili promocija popularne kineske društvene mreže negativno na djecu, tinejdžere i adolescente, bilo da je riječ o mentalnom ili fizičkom zdravlju.
Glavna tužiteljica Maura Healey iz Massachusettsa navodi da će se istraga usredotočiti na metode i tehnike koje TikTok koristi za poticanje angažmana mladih korisnika, uključujući povećanje vremena provedenog na platformi.
Tako je glasila agencijska vijest o kineskoj mobilnoj aplikaciji TikTok, koja je zaludjela korisnike diljem svijeta i na najboljem je putu da "ukrade" publiku YouTubeu, popularnoj Googleovoj videoplatformi. TikTok je aplikacija za izradu, dijeljenje i gledanje kratkih videa (u trajanju od tri do 15 sekundi) koja je samo u godinu dana stekla milijardu novih korisnika. Također, TikTok je zaslužan i za 100-postotni porast korištenja društvenih mreža u 2019. godini te za nevjerojatnih 200 posto u ovoj godini. To, naravno, višestruko multiplicira ionako gorući problem novih generacija - ovisnost o ekranima i prebacivanje života iz stvarnog u virtualni svijet.
Klinci 80 minuta dnevno na TT-u
Iako se u pravilima privatnosti navodi da platforma nije namijenjena osobama mlađim od 13 godina, najnovija istraživanja pokazuje da djeca u dobi od četiri do 15 godina dnevno na TikToku provedu 80 minuta, što je za pet minuta duže nego na YouTubeu. Vrijedi naglasiti da osobe mlađe od 13 godina ne bi ni trebale biti ni na YouTubeu.
Sama platforma pokušala je kontrolirati sadržaj koji gledaju djeca tako da je YouTube kreirao inačicu stranice sa sadržajima koji su namijenjeni isključivo djeci. No, to se pokazalo neučinkovitim. I TikTok se više puta našao na udaru udruga koje se bave zaštitom djece zbog kršenja njihove privatnosti. No, unatoč tome, platforma se i dalje širi brzinom svjetlosti.
Ta je društvena mreža, u vlasništvu tvrtke ByteDance, zasad jedina kineska platforma te vrste koja je uspjela zaživjeti izvan granica te države. Putem TikToka, ali i Instagrama i Twittera, posljednje se vrijeme proširila vrlo opasna "igra", inačica Plavog kita, koja navodi djecu na izvršavanje opasnih izazova.
– TikTok, kao i druge društvene mreže, neupitno ima određene prednosti kao što su zabava, mogućnost pristupa obrazovnim sadržajima, sadržaje koji djeluju motivirajuće i usmjeravaju djecu i mlade na poželjne životne aktivnosti i slično, međutim, ne smijemo zanemariti štetne posljedice pretjerane uporabe te mreže. Na riječ ovisnost ranijih godina je asocijacija bila na alkohol i droge, dakle određene tvari ovisnosti, međutim već neko vrijeme, uz alkohol i droge, imamo sve veći broj tzv. ponašajnih ovisnosti. To su ovisnosti o internetskim igrama, mobitelima općenito, pornografiji, kockanju – kaže Lara Buljan Gudelj, mag. psych. i predsjednica Društva psihologa u Splitu. Te nastavlja o svoji saznanjima o Tik Toku:
– Te ovisnosti razvijaju se na sličan način kao i one klasične. Zbog prirode aplikacije koja u kratkom vremenu izaziva pažnju svojim sadržajima te praćenjem porasta pratitelja i lajkova na vlastite objave, zbog kemijskih spojeva u mozgu i otpuštanja neurotransmitera, osobito dopamina, osoba doživljava visoku razinu ugode koju teško postiže u svakodnevnom životu.
Upadanje u ovisnost je olakšano i time što aplikacija posebnim algoritmima uči koje sadržaje volimo gledati i što je više koristimo nudi nam sadržaj koji nam je teže ignorirati – obrazlaže predsjednica Društva psihologa u Splitu.
Potom kaže da "do problema dolazi i zbog neprimjerenosti sadržaja uzrastu djeteta, kao i zaštite osobnih podataka djeteta i izloženosti cyberbullyingu".
– Kako bih iskušala aplikaciju na način na koji bi to mogli učiniti djeca i adolescenti, registrirala sam se i odabrala većinu ponuđenih sadržaja. Kada se djeca i adolescenti prvi put registriraju na aplikaciju, profil je postavljen na javno te su njihove objave dostupne svim korisnicima te mreže – kaže Lara Buljan Gudelj, te nastavlja:
– Do problema dolazi i zbog neprimjerenosti sadržaja uzrastu djeteta, kao i zaštite osobnih podataka djeteta i izloženosti "cyberbullyingu".
Pri odabiru kategorija koje ih zanimaju niti jedna ne zvuči neprimjerena adolescentima, međutim, već u 10 minuta uporabe aplikacije mogu biti izloženi neprimjerenom rječniku, relativiziranju ili glorificiranju alkohola, droge, seksualno rizičnog ponašanja te izrugivanju videa drugih korisnika čime s vremenom postaju tolerantniji na nasilje i internaliziraju vrijednosti koje nikako ne možemo smatrati poželjnima – kaže predsjednica Društva psihologa u Splitu. Te nastavlja:
Gledaju nerealne standarde
– Prema istraživanjima adolescenti provedu nekoliko sati dnevno na internetu, neki od njih i više od 4 sata. U razvojnoj su fazi kada otkrivaju svoj identitet i formiraju uvjerenja i životne vrijednosti.
Prirodno se okušavaju u različitim identitetima i pokušavaju pronaći onaj koji im najbolje odgovara. To putem društvenih mreža kao što je TikTok, mogu raditi anonimno i pratiti povratne informacije koje im drugi ostavljaju. Zbog dopamina kojeg dobivaju kroz lajkove i preglede skloniji su uključiti se u rizične aktivnosti kako bi snimili atraktivan video. Time često znaju ugroziti vlastitu privatnost i sigurnost na internetu.
Moramo se zapitati i kakve vrijednosti i sliku o sebi razvijaju kroz nerealne standarde ljepote i nerealno životno blagostanje osoba čije sadržaje gledaju.
Često se promovira materijalizam i lagodan život kao krajnji životni cilj, a zbog razvojne faze u kojoj se nalaze, adolescenti teško mogu kritički sagledati vrijednost i realnost sadržaja koji gledaju.
Zaključila bih izjavu savjetom za roditelje da koriste aplikacije za nadzor dječjih aktivnosti na internetu, ograniče vrijeme koje djeca i adolescenti smiju provoditi na internetu te da provode što više kvalitetnog vremena sa svojom djecom i razgovaraju – zaključuje Lara Buljan Gudelj, predsjednica Društva psihologa u Splitu.
O svemu smo porazgovarali i s Nadom Šalinović, psihologicom splitske Osnovne škole "Mertojak", te Sanjom Gavrančić, pedagoginjom škole. Zanimljivo je da su Nada Šalinović i Sanja Gavrančić dvije splitske osnovnoškolske stručne radnice koje su bile spremne otvoreno porazgovarati o TikToku, sve raširenijoj društvenoj mreži među mladima i opasnostima koje ona nosi.
Za početak pitamo ih kakvo je njihovo iskustvo s TikTokom? Odmah se u razgovor uključila Sanja Gavrančić.
– Reagirala sam nakon što sam imala par saznanja o TikToku, jer osobno ne sudjelujem na toj društvenoj mreži. A to su bili tragični događaji. Naime, djeca su stradala, sudjelujući u nekakvim izazovima, koja su popularni na toj društvenoj mreži. Jedan je bio u Zagrebu, drugi u Beogradu.
Nakon tog sam počela proučavati i ispitujući situaciju u našoj školi. Među učenicima, koliko su oni uopće involvirani i koliko sudjeluju na toj društvenoj mreži. Tada sam otkrila da je to vrlo česta pojava.
I to obimna na Facebooku i Instagramu, redovito na TikToku, na kojem nema nikakvog ograničenja, za razliku od Facebooka i Instagrama. To korištenjeTikToka ne odobravam za učenike osnovne škole. I to savjetujem roditeljima prilikom svakog razgovora o ovoj temi.
Onda sam jednostavno uputila poruku razrednicima da porazgovaraju s roditeljima o štetnosti i opasnosti društvene mreže TikTok, Međutim, to je ipak na odgovornostima roditelja.
Ono što mi u školi možemo napraviti je: educirati i učenike i roditelje, razrednike, učitelje, ali opet sami uređaji, mobiteli, tu su odgovorni roditelji koji ih kupuju u daju ih na korištenje djeci.
Hoće li oni na njima djeci uključiti internet ili ne, to je njihova stvar. Mi ne odobravamo korištenje mobitela na satu.
Međutim, tijekom odmora, prije i poslije malih i velikih odmora, kad se oni još uvijek kreću našim prostorijama, mi djeci ne možemo zabraniti njihovo korištenje. Jer, netko se možda mora javiti roditeljima, ili nešto slično.
U svakom slučaju, što se tiče toga, upravo prije nego što ste došli, zvala sam Hakom, jer su nam poslali brošurice za roditelje, samo za petaše, a ja sam im javila da nam trebaju za učenike od petog do osmog razreda tako da brošurice podijelimo svim roditeljima učenika.
Nažalost, ja sam otkrila recimo već u trećem razredu, pa i u četvrtom razredu, jedan učenik je gledao tragičnu scenu na TikToku, te je nakon toga imao izrazite probleme, i povraćao je jer scena nije bila primjerena njegovoj dobi.
Poslat će nam još brošurica...
Što su vam rekli u Hakomu, hoće li se na državnoj razini poraditi na tome da se neprimjereni sadržaji maknu s TikToka, odnosno da se on ne koristi?
– Što će oni napraviti po tom pitanju, ne znam. Mislim da će nam poslati još brošurica. Ali, mislim da ne možemo očekivati pomoć izvana na globalnoj razini. Trebali su reagirati odmah. Ono što mi možemo kao stručni suradnici i predstavnici naše škole, jest što više educirati roditelje. Zato se nadam da ćemo dobiti brošurice, jer drukčije je kad roditelji njih dobiju u ruke.
Rekli su nam da na internetu postoji link s tom brošuricom. Ali, poznavajući roditelje, pitam vas, tko će kliknuti na taj link i tako proučavati brošuru?
Jer, brošura je stvarno dobro sastavljena, te je puna savjeta kako ograničiti pristup nekim stranicama. Nadam se da će roditeljima zaista nešto od toga ostati u sjećanju.
Jer, ono što se trenutno događa je prešlo granice dozvoljenog. Znači, djeca su upoznata već u nižim razredima s neprimjerenim sadržajima. Oni nisu ne samo za osnovce, nego niti za srednjoškolce. To treba zaustaviti! Djeca te sadržaje i šire preko TikToka? Oni mogu preko mobitela što god hoće ukucati na TikToku, te pojedince imenom i prezimenom, te se stvaraju različite grupe preko te društvene mreže? U tom slučaju, to treba prijaviti, i to policiji! – kaže Sanja Gavrančić.
O svemu Nada Šalinović pak ističe:
– Djeca imaju problema. Jer ih takvo pisanje pogodi. Znate kako? Netko na TikToku osnuje grupu. Pojedinci se slažu s izgovorenim u toj grupi, drugi negoduju. Ali, nitko ne vodi računa o djetetu pod čijim imenom je grupa osnovana, pa se javljaju i takozvani 'mrzitelji', i onda pojedinci pišu svašta o toj osobi. U tim godinama malo tko na takvo pisanje može ostati ravnodušan. Ni nama odraslima to ne bi bilo svejedno, i teško ih je tu zaštititi – kaže psihologinja Nada Šalinović.
– Sad ćemo imati tu temu na Vijeću učenika i na Vijeću roditelja, pa i na Učiteljskom vijeću. Sve ćemo obraditi i uraditi što god mi možemo. Ali, slažem se da ne možemo učiniti puno jer je bitna kontrola izvana. I sad je pitanje zašto se sve to dopustilo.
Iako, mi smo kao država mogli nešto poduzeti. Ali, ono što mi možemo je prijavljivati policiji kad saznamo za neki događaj koji je uslijedio zbog gledanja neprimjerenih sadržaja na TikToku. Kao što smo nedavno saznali za Instagram grupu, na kojoj se svašta piše o učenicima koji možda to ni ne doznaju, a drugi učenici im se rugaju – govori pedagoginja Sanja Gavrančić.
– Veliki dio toga polazi od kuće. Jer u obiteljskim domovima imamo roditelje koji su odrasli na društvenim mrežama. Upravo roditelji nisu ništa učinili, ili vrlo malo, da svoju djecu udalje od nekontroliranog gledanja interneta, na kojima ima vrlo nasilnih scena, kao i pornografije.
Pazite, što će djetetu u prvom razredu osnovne škole android, pametni mobitel, s pristupom internetu? Uostalom, ako se učenik već mora javiti kući, neka koristi običan telefon, kojih ima po školama – zaključuje Nada Šalinović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....